Seminelí
Lēsoni 7: Ko e Fatongia ʻo e Tokotaha Akó


Lēsoni 7

Ko e Fatongia ʻo e Tokotaha Akó

Talateú

Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi e kau akó ke ako e founga ke fakahoko honau fatongia ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku fakafalala ʻa e ului moʻoní ʻi he fekumi tauʻatāina ʻa ha tokotaha ako ʻi he tuí, mo ngāue mālohi” (“We Must Raise Our Sights” [address to CES religious educators], Aug. 14, 2001], 4, LDS.org). ʻI hoʻo tokoni ki he kau akó ʻi hono fakahoko honau fatongia i he founga akó, te nau ako ʻa e founga ke fakaafeʻi ʻa e fakahā fakatāutahá mo fakaloloto ʻenau ului ki he ʻEikí. ʻE ala fie maʻu ke toutou vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ke fakamanatu ki he kau akó ʻa honau fatongia ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e ngaahi fatongia ʻo e faiakó, tokotaha akó, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí

ʻOmi ha meʻa meʻakai pe inu ki he kalasí (ʻo hangē ko e ko ha konga fuaʻiʻakau, mā pe ha ipu vai). Fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na haʻu kimuʻa. Kole ki ha taha ʻo e ongo tamaiki akó ke uʻu ha konga ʻo e meʻakaí pe ʻahiʻahiʻi e inú. Kole ki he tokotaha ako ʻuluakí ke ne fakamatalaʻi ʻa e ifo ʻo e meʻakaí (pe inu) ki he tokotaha ako fika uá. Poupouʻi ia ke ne fakamatalaʻi lelei ia ke feau ʻe hono fakamatalaʻí ʻa e uʻa pe fieinua ʻo e tokotaha ako hono uá. Fai leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he tokotaha ako hono uá:

  • Ko e hā e ngaahi lelei naʻá ke maʻu mei he meʻakai (pe inu) naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha ako ʻe tahá?

  • Naʻe fakafiemālieʻi fēfē hoʻo fiekaiá (pe fieinua) ʻe he fakamatala ʻa e tokotaha akó?

  • Ko e hā kuo pau ke ke fai ke maʻu ha mālohi pe maʻu ha lelei mei he meʻakai (pe inu) ko ʻení?

ʻEke ki he kalasí pe ʻe lava fēfē ke fekauʻaki e sīpinga ko ʻeni ʻo hono feau ʻetau fie maʻu fakaesinó ki hotau fatongia ke ako mo tupulaki fakalaumālié.

Fakamahino ange ʻoku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi ko e fatongia ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakatautefito pē ia ʻi ha faiako. Ka neongo ia, hangē tofu pē ko e sīpinga ʻo e meʻakaí pe inú, he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié maʻá ha taha kehe. Kuo pau ke tau taki taha ako pea moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kae toki lava ʻo maʻu ha mālohi fakalaumālie mo tupulaki.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118 . Poupouʻi e kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi hotau fatongia ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí.

  • Ko e hā e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi hotau fatongia ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí? (“Mou fekumi faivelenga,” “feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu,” “fekumi ki he ʻiló, ʻio ʻi he ako pea ʻi he tui foki.” Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi hono lau mai ia ʻe he kau akó.)

  • ʻOku tau maheni mo e ʻuhinga ʻo e fekumi ki he ʻiló “ʻi he akó.” ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e fekumi ki he potó “ʻi he tuí foki”?

Ke tokoni ke toe mahino ange ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tevita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kapau ʻe lava, ʻai ha tatau ki he tokotaha ako takitaha pe hiki ʻa e fakamatalá ʻi he palakipoé kimuʻa pea toki kamata e kalasí. Kole ki he kau akó ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke fekumi ki he ʻiló ʻi he tuí.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

ʻOku fie maʻu ki he ako ʻi he tuí ha ivi fakalaumālie, fakaʻatamai, pea mo fakaesino ka ʻoku ʻikai ke tali mokomoko pē. …

“…Kuo pau ke tui mo ngāue ha tokotaha ako kae lava ke ne maʻu maʻana ʻa e ʻiló” (“Seek Learning by Faith” [address to CES religious educators, Feb. 3, 2006], 3, LDS.org).

Hiki ʻa e lea ko ʻeni ʻi he palakipoé: ʻOku fie maʻu ʻe he ako Fakalaumālié ʻa e …

Kole ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻa ʻEletā Petinaá mo e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo hotau fatongia ko e kau akó ke fakakakato ʻaki ʻa e lea ko ʻení. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ngaahi meʻá ni: ʻOku fie maʻu ʻe he ako Fakalaumālié ke tau ngāue. ʻOku fie maʻu ki he ako fakalaumālié ʻa e tui mo ngāue.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ivi tākiekina ʻe lava ke maʻu ʻe he ngāue fakatāutahá ʻi heʻenau ako fakalaumālié, tā e fakatātā ʻoku ʻoatu fakatahá ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke mahino lelei ange hotau fatongia ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. Ke fai ʻení, ʻokú Ne tomuʻa fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fatongia ʻo e faiakó mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Ko e tapatolu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13-14 . Kimuʻa pea lau ʻa e tokotaha akó, fakamatalaʻi ange naʻe ʻoange ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki he Kāingalotu ʻi muʻá ʻa ia naʻe fakanofo ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. Fakaafeʻi e vaeua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau kumi ʻa e ngaahi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e fatongia ʻo ha faiako. Kole ki he toenga ʻo e kalasí ke nau fekumi ki ha ngaahi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e fatongia ʻo e Laumālié.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e fatongia ʻo e faiakó? (Ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻaki e Laumālié. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki malanga ʻaki e Laumālié ʻi lalo ʻi he Faiako ʻi he fakatātaá.)

  • Ko e hā e fatongia ʻo e Laumālié, pe ko e Fakafiemālié? (Ke akoʻi ʻa e moʻoní. Kole ki ha tokotaha ako ke ne tānaki atu ʻa e ngaahi lea akoʻi ʻa e moʻoní ʻi lalo ʻi he Laumālie ʻi he fakatātaá.)

Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e faiako moʻoní ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakamatalaʻi ange neongo ʻoku maʻu ʻe he faiakó, fakafaifekaú, pe taki ʻi he Siasí ʻa e fatongia ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he Laumālié, ko e Laumālié ʻokú Ne fakahā, fakamāmaʻi, pea ʻave ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki hotau lotó.

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hono akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:19-21 . Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he ngaahi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e fatongia ʻo e tokotaha akó.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e fatongia ʻo e tokotaha akó? (Ke maʻu ʻa e folofola ʻo e moʻoní ʻi he Laumālié. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻa e maʻu ʻi he Laumālié ʻi lalo ʻi he Tokotaha Akó ʻi he fakatātaá.)

Ke tokoni ke mahino ange ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ke maʻu ʻi he Laumālié, kole ange ke nau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke ne tali ʻaki ha foʻi pulu mei ha taha ʻokú ne ʻakahi pe tolongi mai kiate ia.

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ke fai ʻe ha taha kae lava ke maʻu ʻa e foʻi pulú? (Hiki hake hono ongo nimá pea puke ia.) ʻOku tatau fēfē ʻeni mo e feinga ko ia kuo pau ke fai ʻe ha tokotaha ako ke ne maʻu ʻa e folofola ʻo e moʻoní ʻi he Laumālié? (Ke maʻu ʻa e foʻi pulú, kuo pau ke teuteu ʻa e tokotahá ke puke ia. ʻi he meʻa tatau, kuo pau ke tau teuteuʻi hotau lotó mo e ʻatamaí ke maʻu ʻa e moʻoní ʻi he Laumālié.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:22 , pea fekumi ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngāue ko ʻení ke maʻu ʻa e ongoongoleleí mo ako ʻi he tuí. Kimuʻa pea lau ʻa e kau akó, fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea ko e fakamāmaʻi ʻoku ʻuhinga ia ki he hiki hake pe langaki fakalaumālie.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he kau faiakó mo e kau akó mei he Laumālié kapau te nau fakahoko honau ngaahi fatongia ʻi hono akoʻi mo ako e ongoongoleleí? (Mahino, fakamāmaʻi, mo e fiefia.)

Talaange ki he kau akó naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ki he fehokotaki ʻo e fakahoko ʻe he kau akó honau fatongiá mo e faingamālie ʻa e Laumālié ke akoʻi mo fakamoʻoniʻí. Kapau ʻe lava, ʻoange ha tatau ʻo e lea ko ʻení ki he tokotaha ako takitaha. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e leá. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki ha ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ivi tākiekina ʻoku maʻu ʻe he ngāue ʻa e tokotaha akó ki he faingamālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻi.

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“Ko e fili ʻa e [tokotaha akó] ke kau atú ko hono ngāue ia ʻi he tauʻatāina ke filí ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakahā mai ha pōpoaki fakatāutaha ʻoku fakataumuʻa pē ki he [ʻene] ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí. ʻOku hoko hono faʻu ʻo ha ʻātakai ʻo e fealeʻakí ke fakalahi e faingamālie ʻe akoʻi ʻe he Laumālié ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ange ʻi he meʻa ʻe lava ke fetuʻutaki ʻe he [faiakó]” (“To Learn and to Teach More Effectively” [BYU Campus Education Week devotional, Aug. 21, 2007], 4–5, speeches.byu.edu).

  • Fakatatau ki he fakamatala ʻa ʻEletā Sikotí, te tau lava fēfē ke fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne akoʻi kitautolú?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou ʻa e ivi tākiekina ʻo ʻenau ngaahi ngāue ko ha tokotaha akó ʻi he faingamālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻí. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau ngāue ʻaki ʻetau tauʻatāina ke filí ke kau atu ki he founga akó, ʻoku tau fakaafeʻi ai e Laumālié ke akoʻi mo fakamoʻoni ki he moʻoní. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he niʻihi ne ʻosi ʻiloʻi.

Ke ʻoange ki he kau akó ha sīpinga ʻo ha taha naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻene tauʻatāina ke filí ke ako ʻi he akó mo e tuí, fakaafeʻi kinautolu ke fakakaukau ki he fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá ki he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. Fakatauhoa ʻa e kau akó, pea vahe ki he hoa takitaha ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi veesi ko ʻení: Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 18. (Mahalo naʻa fie maʻu ke ke hiki e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he palakipoé.) Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e ngaahi veesi ne vahe angé pea aleaʻi e fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe feinga fēfē ʻa Siosefa ke ako ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié?

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e hoa takitaha ke talamai ʻa e ngaahi kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ne vahe angé ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngāue ʻa Siosefá.

Fakamoʻoni koeʻuhí ko e loto fiemālie ʻa Siosefa ke ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāue ʻi he tuí ʻi he meʻa naʻá ne akó naʻe tupu ai ha ʻilo lahi ange, ko ha tāpuaki ʻoku lava ke maʻu kiate kitautolu kotoa. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:20 , ʻo kumi pe ko e hā ne talaange ʻe Siosefa ki heʻene faʻeé ʻi heʻene foki mai ki ʻapi hili hono maʻu ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí.

  • Ko e konga lea fē ʻa Siosefa ki heʻene faʻeé ʻokú ne fakahaaʻi kuó ne ako e moʻoní? (“Kuó u ʻiloʻi maʻaku.”)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau feinga ke ʻilo ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he meʻa ne aʻusia ʻe Siosefá. Poupouʻi kinautolu fakalea ʻenau ngaahi fokotuʻú ʻi he konga lea “kapau ʻe-pea ʻe”. Ko ha founga ʻeni ʻe taha ʻe ala fakahaaʻi ʻaki ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau ako faivelenga ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāue ʻi he tui, ʻe lava ke tau maʻu ai maʻatautolu e ʻilo ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. (Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau tohi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he fakalea pē ʻanautolu ʻi he tafaʻaki ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:20.)

Foki ki he ʻekitivitī kai pe inu ne ke ngāue ʻaki ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. Fakamanatu ki he kau akó ʻoku fie maʻu ki he fafangaʻi fakaesinó haʻatau ngāue pea ʻe lava ke tau maʻu ha lelei mei he meʻakai pe inu ʻi haʻatau kai pe inu ia maʻatautolu pē. Fakamoʻoni ʻoku tatau pē ia mo e fakalaumālié: ʻe lava ke hū ki hotau lotó ʻa e ongoongoleleí pea hoko ko hotau konga ʻi heʻetau feinga ke ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo moʻui ʻaki kinautolu.

  • Ko e hā e ngaahi ngāue te ke fai ʻi he taʻú ni ke fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke akoʻi koe pea ʻave e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki ho lotó? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ʻalu ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí mo e ngaahi kalasí, kau ai ʻa e seminelí; kau atu ki he ngaahi fakataha mo e ngaahi kalasí ʻaki hono hivaʻi e ngaahi himí, fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi veesi folofolá, hiki ʻo e ngaahi fakakaukaú, tali e fehuʻí, vahevahe ʻa e ngaahi aʻusiá mo e fakamoʻoní, mo hono akoʻi ʻo e niʻihi kehé; kau atu ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo e ako folofola fakafāmilí; femoʻuekina ʻi he ako folofola fakatāutaha fakaʻahó mo e lotú, mo hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ha taumuʻa ʻe taha pe lahi ange.)

Fakaʻosi ʻaki haʻo kole ange ki he kau akó ke fakakaukau ki heʻenau fakamoʻoni ki he ongoongleleí mo e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ʻoku moʻoní. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga kuo tākiekina ai ʻenau ngaahi feinga fakatāutaha ke ako e ongoongoleleí ʻenau ngaahi fakamoʻoní mo e ngaahi vā fetuʻutaki mo e ʻEikí. Tānaki atu hoʻo fakamoʻoní ki he mālohi mo e fakahinohino te tau lava ke maʻu mei he ʻEikí ko ha tali ki heʻetau ngaahi feinga ke ako mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻE lava ke fakaafeʻi ʻe he kau akó ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ki he fehokotaki ʻa hono fakahoko ʻe he kau akó honau fatongiá mo e faingamālie ʻo e Laumālié ke akoʻi mo fakamoʻoní.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku fakaʻatā ʻe ha tokotaha ʻokú ne fakaʻaongaʻi ʻa e tauʻatāina ke filí ʻaki ʻene ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻa hono lotó ki he Laumālie Māʻoniʻoní—pea fakaafeʻi ʻa Hono mālohi ke akoʻí, nālohi fakamoʻoní, mo hono fakapapauʻi ʻo e fakamoʻoní. … ʻOku tau fakahaaʻi ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, Sīsū Kalaisi ʻa ʻetau loto lelei ke ako mo maʻu fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau ngāue ʻi he fakamātoato mo e tuí” (“Seek Learning by Faith” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES , Feb. 3, 2006], 3, LDS.org).

Ko hono mahuʻinga ʻo e ako folofola fakaʻahó

ʻOku fakamatalaʻi ʻe heTuʻu Maʻu ʻi he Tuí e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ako fakaʻaho ʻo e folofolá:

“ʻOku faleʻi kitautolu ʻe he kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní ke tau ako e folofolá he ʻaho kotoa pē, fakafoʻituitui pea mo e fāmilí fakatouʻosi. ʻOku nau poupou mai ʻo hangē ko hono fakalotolahiʻi ʻe Nīfai hono kāingá, ke fakatatau ʻa e folofolá kiate kitautolu, mo kumi ha ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala toputapú ʻi heʻetau moʻuí he ʻahó ni (vakai 1 Nīfai 19:23–24). ʻOku nau naʻinaʻi mai ke tau ʻkumi lahi ʻi he ngaahi tohi tapú’ (Sione 5:39) pea ʻkeinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí’ (2 Nīfai 32:3).

“ʻE ʻaonga lahi kiate koe ka ke muimui ʻi he faleʻi ko ʻení. ʻE tokoni atu hono ako fakalelei fakaʻaho ʻo e folofolá ke ke ongoʻingofua ai e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ne langa hake hoʻo tuí, maluʻi koe mei he fakatauelé, mo tokoni ke tohoakiʻi koe ke ke ofi ange ki hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.

“Faʻu ha palani ki hono ako fakafoʻituitui e folofolá. Palani ke tuku mavahe ha taimi pau he ʻaho kotoa ke ke ako folofola ai. ʻI he lolotonga ʻo e taimi ko iá, lau fakalelei, tokanga ki he ueʻi ʻa e Laumālié. Kole ki hoʻo Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku finangalo ke ke ʻilo mo fakahokó.

“Hokohoko maʻu pē ʻa hoʻo lau ʻa e folofolá, ʻo tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻi hono kotoa hoʻo moʻuí. Te ke toutou toe ʻilo ai ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga ʻo e folofolá mei he taimi ki he taimi, maʻu mo ha ʻuhinga foʻou mo hano founga fakaʻaongaʻi foʻou ʻi hoʻo ako kinautolu ʻi he tuʻunga kehekehe ʻo e moʻuí” (Tuʻu Maʻu ʻi he TuI: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 68–69).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Kapau ʻe ʻaiʻainoaʻia pē ʻetau ako ʻo e folofolá, ʻe ʻaiʻainoaʻia pē mo ʻetau ngaahi lotú.

“Mahalo he ʻikai tuku ʻetau lotú, ka ʻe hoko ʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ha meʻa noa pē ʻoku toutou lea ʻaki pea mo taʻetaʻeʻuhinga. He ʻikai lava ke hanga hake hotau lotó ki ha ʻOtua ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi, pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ke ʻiloʻi Ia” (“Prayer,” Ensign, Nov. 2001, 17).