Seminelí
Lēsoni 75: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69–71


Lēsoni 75

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69–71

Talateú

ʻI he konga kimui ʻo ʻOkatopa pe konga kimuʻa ʻo Nōvema 1831, naʻe maʻu ai ʻe ʻŌliva Kautele ha ngāue ke ʻave ʻa e tohi fakamatala totonu ki he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú mei ʻOhaiō ki Mīsuli. ʻE paaki ʻe Uiliami W. Felipisi ʻi Mīsuli, ʻa e tohí ʻi hono fale pākí. ʻI Nōvema 11, 1831, naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa Sione Uitemā ke hoko ko e kaungā fononga ʻo ʻŌlivá pea fekauʻi ia ke hokohoko atu ʻi hono ngaahi fatongia ko e Faihisitōlia ʻo e Siasí (vakai, T&F 69). ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fili ʻe he ʻEikí ha kau tangata ʻe toko ono ke nau hoko ko ha kau tauhi ki he ngaahi fakahaá (vakai, T&F 70). ʻI Tīsema ʻo e 1831, naʻe fekau ʻe he ʻEikí e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ke na ō ʻo ngāue fakafaifekau ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ongo taʻe ʻofa ki he Siasí pea mo teuteu e hala ki he ngaahi fakahaá mo e ngaahi fekau ʻa ia ne teu ke pulusí (vakai, T&F 71).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e mahuʻinga ʻo hono tauhi ʻo e ngaahi hisitōliá

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Kuo falala atu nai ha taha ke ke tokangaʻi ha faʻahinga meʻa mahuʻinga?

ʻI he kamataʻanga ʻo e lēsoní, ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he fehuʻi he palakipoé. Hili iá pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe fakafalala atu ke ke faí? Naʻe tākiekina fēfē ai hoʻo tokangaʻi e meʻa mahuʻingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi ʻa e meʻa naʻe fakafalala kia ʻŌliva Kautelé.

  • Ko e hā naʻe fakafalala kia ʻŌliva Kautelé?

  • Kapau naʻe fakafalala atu kiate koe ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení, te ke tokangaʻi fēfē kinautolu?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:1–2. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí fakafekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe fakapotopoto ai ke toʻo ʻe ha taha lahi ange ʻi he tokotahá ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange naʻe fakafalala ʻa e ʻEikí kia Sione Uitemā mo ha fatongia mahuʻinga kehe, makehe mei hono tokoniʻi ʻa ʻŌliva ke ʻave ʻa e ngaahi fakahaá mo e paʻangá ki Mīsulí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:3–8, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa kehe naʻe fakafalala ʻe he ʻEikí ke fai ʻe Sione Uitemaá. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú. Te ke fie fakamanatu ange ki he kau akó naʻe uiuiʻi ʻa Sione Uitemā ke hoko ko ha Faihisitōlia mo e Tauhi Lekooti ʻo e Siasí ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1831 (vakai, T&F 47).

  • Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:3, ko e hā naʻe fekau e he ʻEikí kia Sione Uitemā ke lekōtí?

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke tauhi ʻe Sione Uitemā ha hisitōlia ʻo e Siasí?

Fakamatalaʻi ange mei he taimi ʻo Siosefa Sāmitá, kuo fekumi faivelenga ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ke hiki ʻa e “meʻa mahuʻinga kotoa pē … ʻo kau ki [he] siasí” (T&F 69:3). Kuo nau tauhi ʻa e “ngaahi meʻa kotoa pē ʻe ʻaonga ki he siasí” (T&F 69:8), naʻa mo e taimi ʻe lava ke fakatupu ai ʻe he ngaahi meʻa ko iá ha fakamā. Hangē ko ʻení, ʻoku kau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ha ngaahi fakahā ʻa ia naʻe valokiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e fuofua kau taki ʻo e Siasí (vakai, T&F 3:5–9; 93:41–50). ʻOku tataki ʻi he ʻahó ni ʻe he Faihisitōlia ʻo e Siasí, ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e ngaahi ngāue ʻo e Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí ke tauhi ha hisitōlia tonu “ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa pē.”

Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:3, 8, hiki ʻa e lea taʻe kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikÍ ke tauhi ʻa e ngaahi hisitōliá ki he lelei ʻo e …

ʻEke ki he kau akó ʻa e founga te nau fakakakato ai ʻa e lea ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he veesi 3 mo e 8. ʻI heʻenau talí, fakakakato ʻa e lea ʻi he palakipoé: ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tauhi ʻa e ngaahi hisitōliá ki he lelei ʻo e Siasí mo e toʻu tangata kei tupu haké. Te ke fie fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ngaahi toʻu tangata kei tupu haké” kiate kinautolu, ko e toʻu tupu ʻo e Siasí.

  • ʻI hoʻo fakakaukaú, ʻe ʻaonga fēfē nai ʻa e ngaahi hisitōlia ʻo e Siasí mo e ngaahi hisitōlia fakatāutahá ki he Siasí? Te nau ʻaonga fēfē ki he toʻu tangata kei tupu haké?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha fakamatala mei he hisitōlia ʻo e Siasí pe ko ʻenau ngaahi hisitōlia fakafāmilí, kuó ne tokoniʻi kinautolu. Vahevahe ʻa e kau akó ke nau tauhoa, pea kole ange ke nau fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi fakamatalá. Kole ange foki ke nau talanoa fekauʻaki mo e founga kuo tākiekina ai kinautolu ʻe he ngaahi fakamatalá. Pe te ke fie fakaafeʻi ha niʻihi toko siʻi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakamatalá mo e kalasí fakakātoa.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70

ʻOku fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ha kau tauhi ke tokangaʻi ʻEne ngaahi fakahaá

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70 pea kumi ki he meʻa ʻoku fakamatala ki ai ʻa e hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (naʻe ʻuluaki ui ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú).

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he Palōfitá ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70:1, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e hingoa ʻo e kau taki ʻe toko ono ʻo e Siasí. Pea fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ʻe taha ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70:2–4. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he fatongia ko ia naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he kau tangata ʻe toko ono ko ʻení.

  • Ko e hā e fatongia naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he kau tangata ʻe toko ono ko ʻení? (Te nau hoko ko ha kau tauhi ki he ngaahi fakahaá mo e ngaahi fekaú.)

  • Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70:4, ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí te Ne fie maʻu mei he kau tangata ko ʻení ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú? (Te Ne fie maʻu ha fakamatala ki honau lakanga tauhí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, te Ne kole kiate kinautolu ke nau lipooti ʻenau ngāué.)

  • Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e meʻa ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolu ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú? (ʻI he tali ʻa e kau akó, tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Te tau haʻisia ki he ngaahi fatongia kuó Ne tuku mai kiate kitautolú. Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻE ala tākiekina fēfē nai ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ʻa e founga ʻoku tau tali ʻaki e ngaahi fatongia mo e ngaahi ngāue ʻi he Siasí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 70:5–18 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kau tangata ʻe toko ono ko ʻení ke ʻai honau lakanga tauhi ki he ngaahi fakahaá “ko ʻenau ngāue ʻeni ʻi he siasi ʻo e ʻOtuá, ke tokangaʻi ia pea mo e ngaahi meʻa ʻoku kau ki aí, ʻio, ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga ʻe tupu aí” (T&F 70:5). Fakatatau ki he fono ʻo e fakatapuí, ne pau ke ʻave ha paʻanga hū mai pē naʻa nau maʻu ʻa ia naʻe hulu ʻi heʻenau ngaahi fie maʻú ki he fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí ki hono tokangaʻi ʻo e masivá (vakai, T&F 70:7).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻi he founga ke tali ʻaki ki he kau fakaanga ʻo e Siasí

ʻEke ki he kau akó pe kuo nau fanongo ʻi ha ngaahi fakaanga fekauʻaki mo e Siasí. Mahalo te ke ala fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau fakamatala kau ki heʻenau ngaahi aʻusiá.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga totonu ke tali ʻaki ʻa hono fakaangaʻi ʻo e Siasí?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e kakano ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻení (pe te ke lau pē ʻe koe ʻa e palakalafí). Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he founga ne fakaangaʻi ai ʻa e Siasí mo hono kau takí ʻi he taimi naʻe foaki ai ʻa e fakahā ko ʻení.

Ko ʻĒsela Puuti, ko ha faifekau Metotisi kimuʻa, ʻa ia naʻe kau ki he Siasí hili ʻene lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, talanoa mo Siosefa Sāmita, pea sio tonu ʻi ha fai fakamoʻui. Naʻá ne fononga ko ha faifekau ki Mīsuli, ka naʻá ne loto-mamahi ʻi he ʻikai ke ne fakahoko ʻa e ngaahi mana ke fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehé ki he moʻoní. ʻIkai ngata aí, ne ʻikai tui ʻa Misa Puuti naʻe feʻunga e ʻulungaanga ʻo Siosefá mo ha palōfita pe ha taki fakalaumālie. Ne kamata ke ne fakaangaʻi lahi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, mavahe mei he Siasí, pea tohi ha ngaahi tohi ʻe hiva ʻo fakaangaʻi e Siasí mo e kau takí. Ne taki ʻe he ngaahi tohí ni, naʻe pulusi ʻi ha nusipepa ne ui ko e Ohio Star, ha kakai ʻe niʻihi ke nau fakatupulaki e ngaahi ongo taʻe ʻofa ki he Siasí mo e kau takí. Naʻe ui ʻe he hisitōlia ʻo e Palōfita ko SIosefa Sāmitá ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻEselā Pūtí “ko ha ngaahi tohi hokohoko, ʻa ia, ʻoku veiveiua, taʻe moʻoní, mo taʻeʻaonga ke ikunaʻi e ngāue ʻa e ʻEikí, ne nau fakahaaʻi e vaivaiʻanga, faiangahala mo e vale [ʻa ʻĒsela Pūtí], pea ʻoange kiate ia ha fakamanatu ʻo ʻene ngalivalé, ke fifili ki ai ʻa e māmaní” (History of the Church, 1:216–17). Naʻe ʻoange ʻe Saimone Laita, ko ha mēmipa fakafepaki ʻe taha ʻo e Siasí, ha ngaahi tatau ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahaá ki ha nusipepa ʻe taha, ʻi heʻene feinga ke taʻofi ʻa e kakaí mei he kau ki he Siasí.

Fakamatalaʻi ange ne tupulaki e fakakikihi ne fakatupu ʻe ʻEselā Puuti mo Saimone Laitá ʻo hoko ko ha palopalema lahi. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71:1–4, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke fai ke fakanonga ʻaki e ongo taʻeʻofa koeʻuhí ko e fakamatala mei he nusipepá.

  • Fakatatau ki he veesi 1, ko e hā naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke fai ke fakanonga ʻaki ʻa e ngaahi ongoʻi tāufehiʻa ʻa e kakaí fekauʻaki mo e Siasí? (Ne pau ke nau fakaʻaongaʻi e folofolá mo e mālohi ʻo e Laumālie ko ia ʻe foaki ange ʻe he ʻEikí kiate kinauá.)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakahinohino ko ʻení fekauʻaki mo e founga ke tali ʻaki hono fakaangaʻi ʻo e Siasí? (Neongo ʻe lava ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali tonu lahi, ka ke fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he fakaangaʻi ʻe he kakaí ʻa e Siasí, ʻe lava ke tau tali ʻaki hano vahevahe ʻo e ngaahi moʻoni mei he folofolá mo muimui ki he tataki ʻa e Laumālié. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai he taimí ni ke teuteu ai ke tali e fakaanga ki he Siasí pe ko hono kau takí?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi heʻenau tali ki he fakaanga ki he Siasí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau tali ʻa e fakaanga ki he Siasí.

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“ʻE kehekehe pē e meʻa takitaha te tau tali ai ki he niʻihi kehé. Meʻamālié, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo hotau kau tukuakiʻí mo e founga lelei taha ke tau tali ʻaki kiate kinautolú. ʻI he fekumi ʻa e kau ākonga moʻoní ki ha fakahinohino mei he Laumālié, te nau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻoku feʻunga mo e meʻa takitaha ʻoku hokó. Pea ʻi he meʻa takitaha ʻoku hokó, ʻe tali ki ai ʻe he kau ākonga moʻoní ʻi he founga ʻe fakaafeʻi mai ai e Laumālie ʻo e ʻEikí” (“Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 73).

Lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fukava 71:5–11. Kole ki he kau akó ke nau kumi ki he faleʻi mo e fakafiemālie naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau tali ʻa e fakaanga ki he Siasí.

  • Ko e hā e faleʻi ʻokú ke sio ki ai ʻi he veesi 7?

Fakamatalaʻi ange naʻe talangofua ʻa Sitenei Likitoni ki he faleʻi ʻa e ʻEikí peá ne fakaafeʻi ʻa ʻEselā Puuti ke kau fakataha mo ia ʻi he kolo ko Lavena, ʻOhaiō, ʻa ia te na aleaʻi ai ʻi he kakaí ʻa e ngaahi tohi naʻe ʻave ʻe ʻEselā ki he nusipepá. Naʻe toe fakatukupaaʻi foki ʻe Sitenei ʻa Saimone Laita ki ha fakakikihi ʻi he kakaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ne fakatou fakasītuaʻi ʻe he ongo tangatá ʻa e ngaahi fakaafé. Naʻe kei fakamoʻoniʻi pē ʻe Sitenei e moʻoní ʻi Lavena mo e ngaahi feituʻu kehe.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa te nau fai ke nau teuteu lelei ange ai ke tali ki he fakaanga ki he Siasí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Siasí mo hono kau takí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 69:3, 8. “Ke ne fai atu foki ʻi he fai tohi mo hiki ha hisitōliá”

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki hono mahuʻinga ʻo e hiki ʻa e ngaahi hisitōlia fakatāutahá:

ʻĪmisi
Palesiteni Spencer W. Kimball

“Ko hoʻo tohinoá ʻa ho tohi talanoa ki hoʻo moʻuí, ko ia ai ʻoku totonu ke tauhi lelei ia. ʻOkú ke makehe, pea mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi hoʻo aʻusiá ʻoku fakaʻeiʻeiki mo feʻunga mo hono vīkivikiʻí ʻi honau foungá ʻi he ngaahi lekooti ne tohi ʻi ha toe moʻui kehe. ‘Mahalo ʻe ʻi ai ha fakakaukau foʻou mo ha talanoa ʻo e faivelengá. …

“ʻOku totonu ke hiki ho talanoá he taimí ni lolotonga ʻene kei foʻoú pea maʻu mo e ngaahi fakaikiiki moʻoní. …

“Ko e hā te ke lava ʻo fai ke toe lelei ange maʻa hoʻo fānaú mo e fānau ʻa hoʻo fānaú ka ko hoʻo hiki ʻa e talanoa ki hoʻo moʻuí, hoʻo ngaahi lavameʻa ʻi he faingataʻá, hoʻo fakaakeaké hili ha hingá, hoʻo fakalakalaka ʻi he ngali fakapoʻuli ʻa e meʻa kotoá, hoʻo fiefiá ʻi he faifai peá ke ikuná? …

“ʻOmi ha tohi fakamatala, … ha tohinoa ʻe tolonga ʻo fuoloá, pea mahalo naʻa toʻo ʻe he kau ʻāngeló ha ngaahi lea mei ai ʻo aʻu ki he nofo taʻengatá. Kamata he ʻahó ni pea mou hiki ai ʻa hoʻomou ngaahi hū atú pea mo hoʻomou ngaahi hū maí, ʻa hoʻomou ngaahi fakakaukau mahuʻinga tahá, hoʻomou ngaahi lavameʻá pea mo e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke mou lavaʻí, ʻa hoʻomou ngaahi feohi mo e niʻihi kehé pea mo e ngaahi meʻa naʻa mou ikuná, ʻa e ngaahi meʻa naʻa mou ongoʻí pea mo hoʻomou ngaahi fakamoʻoní” (“The Angels May Quote from It,”New Era, Oct. 1975, 5).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71. Ko e ngāue fakafaifekau ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻi ʻOhaioó

ʻOku kau ʻi he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá ha fakamatala ki he founga ngāue ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke fakahoko ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke fakanonga ʻa e ongo taʻe ʻofa ki he Siasí ʻa ia naʻe tupulaki koeʻuhí ko e ngaahi fakamatala ʻi he nusipepá kuo tohi ʻe ʻĒsela Pūtí:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Mei he taimí ni ʻo aʻu ki he ʻaho 8 pe 10 ʻo Sānuali, 1832, naʻá ku hokohoko atu mo ʻEletā Likitoni ke malanga ʻi Selavila, Lavena, mo e ngaahi feituʻu kehe, ʻi hono tuku atu e moʻoní, ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e taumuʻa ʻo hotau Huhuʻí; fakahaaʻi ʻoku ofi mai ʻa e ʻaho ʻo e sāuni ki he toʻu tangatá hangē ha kaihaʻa ʻi he pō; pea naʻe fonu e ʻatamai ʻo e tokolahi ʻi he loto fakamāú, kuí mo e fakapoʻulí, pea fakatupu ke nau fakatangaʻi ʻa e Siasi moʻoní, pea liʻaki ʻa e maama moʻoní; ʻa ia ko e ʻuhinga ia ki heʻema feinga ke fakanonga ʻa e ngaahi ongo tāufehiʻa ko e tupu mei he ngaahi tohi naʻe pulusi ʻi he Ohio Star, ʻi Lavena, ʻe he taha kuo mavahe mei he siasí, ko ʻĒsela Puuti” (ʻi he History of the Church, 1:241).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71. Saimone Laita

ʻI he fuofua ako ʻa Saimone Laita ki he Siasí, naʻe teʻeki ai ha taimi pau naʻá ne fakapapauʻi pe naʻe fie papitaiso. Ka neongo ia, naʻá ne lau ha fakamatala nusipepa ʻi he 1831 ki hono fakaʻauha ʻo Pekingi, Siainá, pea manatuʻi ne ʻosi kikiteʻi ʻe ha taʻahine Māmonga ʻa e fakaʻauha ʻo e kolo ko iá ʻi ha uike ʻe ono kimuʻa. Naʻe tataki ia ʻe he meʻá ni ke ne kau ki he Siasí.

Hili ha taimi nounou hono papitaiso mo hilifakinima ʻa Saimoné, naʻe fakanofo ia ko ha kaumātuʻa. Naʻá ne maʻu ha tohi naʻe fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni, ʻo fakahaaʻi ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, naʻe fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku totonu ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne maʻu fakatouʻosi ʻi he tohi naʻá ne maʻú mo e fekau ke malanga ʻaki e ongoongoleleí, ka naʻe sipela hono hingoá ko e Leita kae ʻikai ko e Laitá. Koeʻuhí ko e fehalaaki e sipelá, ne kamata ke veiveiua ʻa Saimone ʻi he ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmitá mo hono uiuiʻi ke hoko ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe faifai pea mavahe ʻa Saimone mei he Siasí. Neongo naʻe ʻikai ko e ʻuhinga pē ia ʻo ʻene hē mei he moʻoní, ka naʻe tokoni ia ki ai. Hili ʻene hē mei he moʻoní, naʻe hoko ʻa Saimone Laita ko e mēmipa ʻo e kau fakatanga ʻa ia ne nau valitaaʻi mo tolo fulufuluʻimoa ʻa Siosefa Sāmitá ʻi tuʻa ʻi he ʻapi ʻo Sione mo ʻĒlisa Sionesoní ʻi he pō 24–25 ʻo Māʻasi, 1832.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71:7. Tokoniʻi ke mahino ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé

Naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faleʻi ko ʻení ki he founga hono tali ʻa e kakai ʻoku nau fakaangaʻi e Siasí:

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga moʻoní, kuo pau ke tau ʻuluaki tokanga ki he lelei ʻa e niʻihi kehé, kae ʻikai ko hono fakamoʻoniʻi ʻetau totonú. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fehuʻí mo e fakaangá ha faingamālie ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé mo fakahā ʻoku nau mahuʻinga ki heʻetau Tamai Hēvaní pea kiate kitautolu. Ko ʻetau taumuʻá ke tokoni ke mahino ʻa e moʻoní kiate kinautolu, kae ʻikai ko ha maluʻi hotau ongoongó pe mālohi ʻi ha tipeiti fakalotu. Ko e fakamoʻoni ʻoku haʻu mei hotau lotó, ʻa e tali mālohi taha ʻe lava ke fai kiate kinautolu ʻoku tukuakiʻi kitautolú. Pea ʻoku toki lava pē ke maʻu e fakamoʻoni peheé ʻi he ʻofa mo e angamalū” (“Loto-Toʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 73–74).

Ne akoʻi ʻe ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Marvin J. Ashton

“Mahalo pē he ʻikai ke tau teitei tauʻatāina meiate kinautolu ko ia ʻoku fakatangaʻi ʻa e Siasí. Ko ia, ʻoku mau poupouʻi hotau kāingalotú ke fakafisi ke hoko ko e kau fakatanga ki he Siasí” (“Pure Religion,” Ensign, Nov. 1982, 63).