Seminelí
Lēsoni 19: Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–75; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13


Lēsoni 19

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–75; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13

Talateú

ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, ne ʻalu ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he vao ʻakau ofi ki he faama ʻa Siosefá ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, ke fehuʻi ki he ʻEikí ʻi he hili hono liliu ʻo ha potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻoku fakamamafaʻi ai hono mahuʻinga ʻo e ouau ʻo e papitaisó. Lolotonga ʻena lotú, ne hā mai ʻa Sione Papitaiso kiate kinaua ko ha tokotaha kuo toetuʻu. Naʻá ne foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, fakahinohinoʻi kinaua ke na fepapitaisoʻaki ʻi he Vaitafe ofi mai ʻo Sesikuehaná, pea fakahinohinoʻi foki kinaua ke fefakanofoʻaki ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku lekooti ʻa e ngaahi lea ʻa Sione kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13. Hili ʻena papitaisó, ne fonu ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–72; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13

ʻOku foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí pe hiki kinautolu ʻi ha laʻipepa ke tufa ki he tokotaha ako takitaha (ʻoua ʻe fakakau ai e ngaahi talí). ʻI he omi ʻa e kau akó ki he kalasí, fakaafeʻi kinautolu ke tali e ngaahi fehuʻí ʻi ha laʻipepa pe ʻi heʻenau laʻipepa tufá. Kapau ʻe fie maʻu, fokotuʻu ange ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e fakahokohoko fakamotuʻaleá ʻi he tohi ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá (vakai “Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné”) pe ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (vakai, “Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné”) ke maʻu ʻa e ngaahi tali totonú. Mahalo te ke fie tatali kae ʻoua kuo lekooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí kimuʻa peá ke toki kamata e fakataha lotú.

  1. Ko e fē ʻi he folofolá te tau lava ʻo ako ai kau ki he fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné?

  2. Ko e hā e ʻaho naʻe toe fakafoki mai ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné?

  3. Ko e hā e hingoa ʻo e ʻāngelo naʻá ne toe fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he māmaní ʻaki hono foaki ia kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé?

  4. Naʻe founga fēfē hono foaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kiate kinauá?

  5. Ko e hā mo ha toe meʻa naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻāngeló kia Siosefa mo ʻŌliva te na maʻu? Ko hai te na maʻu ia mei aí?

(Ngaahi talí: (1)Siosefa Sāmita—Hisitōlia pe Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13; (2) ʻaho 15 Mē 1829 [vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72]; (3) Sione Papitaiso [vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72]; (4) ʻI he hilifaki ʻo e nimá [vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68, 71]; (5) Naʻe talaange ʻe Sione Papitaiso te na maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he Kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné [vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72].)

Hili e fakataha lotú, kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ʻuluakí. Hili haʻanau vahevahe ʻenau ngaahi tali tonu ki he fehuʻí ni, ʻai e kau akó ke nau ngāue tautau toko ua pea fakatonutonu ʻenau ngaahi tali ki he toenga ʻo e ngaahi fehuʻí. Fakahinohinoʻi kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–72 mo e fakamatala ʻa ʻŌliva Kautele ʻa ia ʻoku muimui mai ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōliá. Te ke lava ʻo takai holo he loki akó ke tokoniʻi e kau akó ke maʻu e ngaahi tali totonú.

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, vakaiʻi e ngaahi talí fakataha mo e kalasí. ʻI hoʻomou vakaiʻi fakataha ʻa e ngaahi tali ko ʻení, tokoniʻi ke mahino mo ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení: naʻe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he māmaní (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72). ʻOku foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he hilifaki ʻo e nimá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68, 71). ʻI hoʻo toe vakaiʻi e ngaahi tali e kau akó, fakamatalaʻi ange naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí meia Pita, Sēmisi, mo Sione kimui ange ʻi Mē 1829 (vakai, Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Dec. 1996, 30–47).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68 . Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, pea fekumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa ia ne tataki ai naua ke fehuʻi ki he ʻEikí fekauʻaki mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ne tupu ai hono fehuʻi ʻe Siosefa mo ʻŌliva fekauʻaki mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá? (Naʻá na liliu e Tohi ʻa Molomoná pea aʻu ai ki ha akonaki fekauʻaki mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.)

Fakamahino ange naʻe fuʻu mahuʻinga hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke fakakau ai e ngaahi lea ʻa Sione Papitaisó ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo hoko ko e vahe 13. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ke ʻiloʻi pe naʻe tali fēfē ʻe he fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e lotu ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe tali ai ʻe hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e lotu ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke toe ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá?

Tā he palakipoé ha fakatātā faingofua ʻo ha matapā mo ha ava ki he kií.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo e matapaá
ʻĪmisi
fakatātā ʻo e kií
  • Ko e hā e taumuʻa ʻo ha matapā? (ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, tokoni ke nau fakatokangaʻi ko e matapaá ʻoku tuʻu ia ʻi ha hūʻanga ki ha feituʻu kehe. ʻIkai ngata aí, ko e matapaá te ne lava ʻo taʻofi kitautolu ʻi tuʻa pe fakangofua ke tau hū ki loto.)

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ha seti kī (pe tā ha fakatātā faingofua ʻo ha kī ʻi he palakipoé) pea ʻeke ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e kií mo e fatongia ʻo e matapaá? (ʻOku loka mo fakaava ʻe he kií ʻa e matapaá. ʻI he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻa e kií ke fakaava ha matapā, te ke lava ʻo hū atu pea aʻusia e meʻa ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí e kií ko ha fakaʻilonga ke fakafofongaʻi ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻokú ne fakaava ʻa e hala kiate kitautolu ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie mo e ngaahi tāpuaki taʻengatá . Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1, ʻo fekumi ki he ngaahi kī ʻoku fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kī ko ʻení ʻi heʻenau folofolá ʻi heʻenau maʻu iá.

  • Ko e hā e lau ʻa Sione Papitaiso ki he kī ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné? (Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, ko e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá. Te ke lava ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi lalo ʻi he fakatātā ʻo e matapaá ʻi he palakipoé.)

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi kī ko ʻeni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne fakafaingamālieʻi ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. (Fakakaukau ke ʻai ha kiʻi tatau ʻo e lea ko ʻení maʻae tokotaha ako takitaha ke tauhi ʻi heʻene folofolá.)

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Ko e hā e ʻuhinga ʻoku maʻu ai ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e [kī ʻo e] ‘ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaisó, pea mo e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá’? ʻOku maʻu ʻa e ʻuhingá ʻi he ouau ʻo e papitaisó mo e sākalamēnití. Ko e papitaisó ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, pea mo e sākalamēnití, ko ha fakafoʻou ia ʻo e ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó. ʻOku totonu ke muʻomuʻa fakatouʻosi ai ʻa e fakatomalá. …

“ʻOku teʻeki ai ha taha ʻiate [kitautolu] kuo moʻui taʻe ʻi ai ha angahala talu mei [hotau] papitaisó. Ka ne ʻikai ʻi ai ha founga ke toe fakamaʻa ai kitautolu ʻi he hili ʻa e papitaisó, ʻe mole meiate kitautolu takitaha ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. …

“ʻOku fekauʻi kitautolu ke fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea ke haʻu ki he ʻEikí ʻaki ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻo fakatatau mo hono ngaahi fuakavá. ʻI heʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó ʻi he founga ko ʻení, ʻoku toe fakafoʻou leva ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi fakamaʻa ʻo hotau papitaisó. …

“ʻOku ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻo fuʻu tōtuʻa ʻa hono mahuʻinga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he meʻá ni. ʻOku fakahoko kotoa e ngaahi sitepu mahuʻinga ko ʻení kau ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e papitaisó mo e ouau fakafoʻou ʻo e sākalamēnití. ʻOku fakatou fakahoko e ongo ouau ko ʻení ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e pīsopelikí, ʻa ia ʻoku nau ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, Nov. 1998, 37–38).

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

  • Fakatatau kia ʻEletā ʻOakesi, ko hai ʻokú ne tataki ʻa e ngaahi kī ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e papitaisó ʻi he uooti takitaha?

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino lelei ange ʻa e kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā ʻOakesí:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻI heʻeku hoko ko ha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone kei talavoú, naʻe ʻikai ke u fakakaukau te u sio ki ha ʻāngelo, pea naʻá ku fifili pe ko e hā ha kaunga ʻo e ngaahi meʻa peheé ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

“Ka ʻe lava foki ke taʻeʻiloa ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. ʻE lava ke hoko mai ʻa e ngaahi pōpoaki fakalangí ʻo fakafou ʻi ha leʻo pe ha kiʻi fakakaukau pe ongo ʻoku fakahū ki he ʻatamaí” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” 39).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí pea puke hake ʻa e ngaahi fakatātā Ko Hono Papitaiso ʻo ha Talavou (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], no. 103; vakai foki, LDS.org) mo e Tāpuakiʻi ʻo e Sākalamēnití (fika 107), kapau ʻe maʻu.

ʻĪmisi
Ko Hono Papitaiso ʻo ha Talavou
ʻĪmisi
Ko Hono Tāpuakiʻi ʻo e Sākalamēnití
  • ʻE tākekina fēfē ʻe hono maʻu ha mahino ki he ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné hoʻo ngaahi fakakaukaú pe ngāue ke teuteu,tufa, pe toʻo ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa?

Fakaafeʻi e kau finemui ʻi he kalasí ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ʻomi ki heʻenau moʻuí. Te ke lava foki ʻo vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻokú ke houngaʻia ai ʻi hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:73–75

ʻOku aʻusia ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga hili hona papitaisó

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:73 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e meʻa ne aʻusia ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻi he hili hona papitaisó. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.

  • Ko e hā ne hoko kia Siosefa mo ʻŌliva hili hona papitaisó?

Koeʻuhí ne teʻeki ke maʻu ʻe Siosefa mo ʻŌliva e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá na aʻusia ʻi he meʻa ko ʻení ko e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE maʻu ʻe Siosefa mo ʻŌliva e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki hono foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ʻaho kimui ange (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:70; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Laumālie Māʻoniʻoní,” scriptures.lds.org).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:74 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki ha tāpuaki pau naʻe maʻu ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau maʻú, hiki e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino e ʻuhinga mo e taumuʻa ʻo e folofolá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolu ke mahino ʻa e folofolá?

  • Ko e fē ha taimi kuo tokonia ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino ʻa e “ʻuhinga totonu mo e taumuʻa” ʻo e folofolá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tuku ha ngaahi miniti siʻi ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá kau ki he meʻa te nau fai ke fakaafeʻi ai e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau ako e folofolá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:74. Ko hono maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono ako e folofolá

Ne pehē ʻe ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mahuʻinga ke maʻu e Laumālié mo kitautolu ʻi hono ako ʻo e folofolá:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Kapau te tau fekumi mo tali ʻa e fakahā mo ha ueʻi fakalaumālie ke ne fakalahi ʻetau mahino ki he ngaahi folofolá, te tau ʻilo ai ha fakahoko ʻo e talaʻofa fakalaumālie ʻa Nīfaí ʻa ia ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku fekumi faivelengá ʻe ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá … ʻo fakahā kiate kinautolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ (1 Nīfai 10:19).

“… Ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa kehe ʻoku lau ki ai ʻi he folofolá ʻe mahino pē ia ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ‘ʻOku ʻikai ha tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, tukukehe kapau ʻokú ne maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá’ (LSS, 1 Kolinitō 2:11). …

“Naʻe tā ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e sīpingá maʻá e kuonga fakakosipeli ko ʻení. Hili hona papitaisó, naʻe fakafonu kinaua ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea hangē ko e fakamatala ʻa Siosefa ʻi heʻene tohinoa fakatāutahá, ‘Kuo fakamāmaʻi ʻeni homa ongo ʻatamaí, naʻe kamata ke mafola e folofolá ʻi heʻema fakakaukaú, pea naʻe fakahā mai e ngaahi ʻuhinga totonu mo e taumuʻá kiate kimaua ʻi ha founga ne teʻeki ai ke ma maʻu kimuʻa, pe fakakaukau ki ai’ (SS—H 1:74). …

“Hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Paula kia Tīmoté, ‘ʻoku foaki mai ʻa e folofola kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá’ (2 Tīm. 3:16; vakai foki 2 Pit. 1:21). ʻOku ʻuhinga ʻeni ke lava ke mahino ʻa e folofolá, ʻoku fie maʻu ke fakamaamaʻi hotau ʻatamaí ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 7, 9).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1. ʻOku ʻuhinga ki he hā hono fai ʻe he ngaahi foha ʻo Līvaí ha feilaulau ki he ʻEikí?

Naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo e feilaulaú ʻa ia ʻe foaki mai ʻe he ngaahi foha ʻo Līvaí:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“ʻOku fakamatala ʻo pehē naʻe taʻofi ʻaupito e feilaulau ko iá ʻi hono fai ʻa e Feilaulau Maʻongoʻongá [i.e., ʻa e feilaulau ʻo e ʻEiki ko Sīsuú], pea ʻe ʻikai fie maʻu e ouau ʻo e feilaulaú ʻi he kahaʻú: ka ko kinautolu ʻoku nau fakapapauʻi ʻa e meʻá ni ʻoku ʻikai maheni ʻeni mo e ngaahi fatongia, ngaahi faingamālie mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pe ko e kau Palōfitá.

“Kuo fakafehokotaki hono fakahoko ʻo e feilaulaú pea faʻu ha konga ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Naʻe kamata ʻaki e Lakanga Fakataulaʻeikí, pea ʻe kei hokohoko atu pē kae ʻoua kuo hili e hāʻele mai ʻa Kalaisí, mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata. …

“Ko e ngaahi feilaulaú ni, hangē ko ia ko e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku kau ki he Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻe fakafoki kakato mai mo fakahoko ia ʻi honau ngaahi mālohí, olá, mo e tāpuakí ʻi he taimi ʻe langa ai e Temipale ʻo e ʻEikí. Naʻe hoko ʻeni pea ʻe hokohoko atu pē ʻene hokó ʻi he toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí; ka ʻikai ʻe lava fēfē ke hoko ʻa e toe fakafoki mai ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē lea ʻaki ʻe he kau Palōfita māʻoniʻoní? ʻOku ʻikai totonu ke pehē ʻe toe fokotuʻu e lao ʻa Mōsesé fakataha mo hono ngaahi totonú mo e ouau kehekehé; ne teʻeki lea ʻaki ʻeni ʻe he kau Palōfitá; ka ko e ngaahi meʻa naʻe ʻi ai kimuʻa ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé, hangē ko e, feilaulaú, ʻe kei hokohoko atu pē” (History of the Church, 4:211–12).

Naʻe hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá:

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

“ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ʻa ia ʻe tānaki fakataha ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea fakafoki e ngaahi meʻa kotoa pē talu mei he kamataʻangá. ʻE fakafoki mo e māmani ko ʻení ki hono tuʻunga ʻi he teʻeki ke hinga ʻa ʻĀtamá. Ko ʻeni ki he ngaahi meʻa ʻo natulá, kuo pau ke toe fakafoki mai ʻa e lao ʻo e feilaulaú, pe ʻe ʻikai toe fakafoki mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí. Ko ia, ʻoku fie maʻu leva, ke fai ʻe he ngaahi foha ʻo Līvai, ʻa ia ne nau fai ha ngaahi feilaulau lingi toto ʻi ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá, ke toe fai ha feilaulau pehē ke fakakakato e ouau ko ʻení ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Naʻe fokotuʻu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá ʻa e feilaulau lilingi totó pea ʻo ka fie maʻu kuo pau foki ke toe fakafoki mai ia.

“Ko e feilaulau ʻo e fanga manú ʻe fakahoko ia ke fakakakato e toe fakafoki maí ʻi he taimi ʻe langa ai e temipale ʻoku lāulea ki aí; ʻi he kamataʻanga ʻo e mileniumé, pe ʻi he toe fakafoki maí, ʻe fakahoko ai e feilaulau lingi totó ke fakakakato e toe fakafoki kakato maí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Hili iá ʻe natula kehe ʻa e feilaulaú” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie [1956], 3:94).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1. Ko hano fakamatalaʻi ʻo e ngaahi kií

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē ʻoku ʻuhinga ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi kií ʻi ha founga ʻe ua:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“ʻKo e fakaʻaongaʻi kehekehe ʻe ua ʻo e foʻi lea ngaahi kī ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi fakahaá. Ko e taha ʻoku fekauʻaki ia ki he ngaahi mālohi fakahinohino ʻa e Siasí pe puleʻangá ʻa ia ʻoku puleʻi ai hono ngaahi houalotú, ko e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ʻoku hoko ko e mālohi ʻo e palesitenisií. Ko hono fakaʻaongaʻi ʻe tahá ʻoku ʻuhinga ia ki he founga ʻoku fakahā, ʻiloʻi, pe fakaʻaliʻali ai ha meʻa” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 409–10).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1. Ko e kī ʻo e papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻo e angahalá

Naʻe fai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakakaukau ko ʻení ki he kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku mahuʻinga foki e ngaahi ouau ko ʻeni ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, ʻi ha founga vāofi ʻaupito.

“‘Oku fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea ko e “ʻāngelo” ʻi he folofolá ki ha faʻahinga talafekau fakalangi ʻoku fakamoʻoni ki he fekau ʻa e ʻOtuá’ (George Q. Cannon, Gospel Truth, sel. Jerreld L. Newquist [1987], 54). ʻOku fakamatala ʻa e ngaahi folofolá ki ha ngaahi taimi ne hā tonu mai ai ha ʻāngelo. …

“Ka ʻe lava pē ke ʻikai mamata ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. ʻOku lava pē ʻo fakahoko mai ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau ʻāngeló ʻi ha leʻo pe ʻi he ngaahi fetuʻutaki ʻoku fai mai ki he ʻatamaí pe ʻi he ngaahi fakakaukaú pe ko e ngaahi ongo ʻo e lotó. …

“… Ko e ngaahi fekau fakalangi lahi ʻoku ongoʻi pe fanongo ki ai kae ʻikai sio ki ai.

ʻOku fēfē hono maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló? ʻOku tatau pē talí mo ia ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí.

“Ko hono fakakātoá, ko e ngaahi tāpuaki ʻo e feohi mo e fetuʻutaki fakalaumālié ʻoku lava pē ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku maʻá. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he konga ki muʻá, ʻoku fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e papitaiso mo e sakalameniti ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, mo talaʻofa mai kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá te tau maʻu Hono Laumālié ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ʻuhinga pē ʻa e talaʻofa ko iá ki he Laumālie Māʻoniʻoní ka ki he tauhi mai foki ʻa e kau ʻāngeló, he ʻoku ‘lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí’ (2 Nīfai 32:3). Ko ia ʻoku fakaava ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e matapā maʻá e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻi he moʻui taau ʻa e sākalamēnití ke fiefia ʻi he tākaua ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí mo e tauhi mai ʻo e kau ʻāngeló. …

“ʻOku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e ngaahi kī ʻo e ‘ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaisó, pea mo e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá’ (T&F 84:27). ʻOku fakafoʻou maʻatautolu ʻa e mālohi fai fakamaʻa ʻo e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití. Ko e talaʻofa ko ia ʻoku lava ke ‘ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié’ (T&F 20:77) ʻoku mahuʻinga ia ki hotau tuʻunga fakalaumālié. ʻOku mahuʻinga ki he ngaahi meʻá ni kotoa ʻa e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, , Nov. 1998, 38–40).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1. Ko e tauhi mai ʻo e kau ʻāngeló

Naʻe fakamatalaʻi ʻe palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló he founga ko ʻení:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“ʻI he taimi ne hoko ai ʻa Uilifooti Utalafi, ko ha tangata kuó ne moʻui ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea lahi e ngaahi meʻa kuó ne aʻusiá, ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne pehē ki he fānau tangata ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné: ‘ʻOku ou fie fakamamafaʻi kiate kimoutolu ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai ha faʻahinga faikehekehe ʻi ha tangata ko ha Taulaʻeiki pe ko ha ʻAposetolo , kapau ʻokú ne fua totonu hono uiuiʻí. Naʻá ne pehē, ‘ʻOku maʻu ʻe ha Taulaʻeiki ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló.’ ‘Kuo ʻikai ʻaupito ʻi heʻeku moʻuí, ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló, pe ko ha Fitungofulú, pe ko ha Kaumātuʻá, te u maʻu lahi ange ai e maluʻi ʻo e ʻEikí ka ko e taimi naʻá ku maʻu ai e Taulaʻeikí.’ (Millenial Star, 53:629.)

“Fakakaukau ki ai, ʻe hoku ngaahi tokoua kei talavou. Ko e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻeni ʻokú ke maʻú ʻoku ʻi ai e ngaahi kī ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Ko hono ʻuhingá, hangē ko ia ne u fakaʻuhingaʻi iá, kapau ʻokú ke moʻui taau ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ke maʻu e totonu ke maʻu mo fiefia ʻi he mālohi ko ia ʻo e kakai fakalangí ke tataki koe, ke maluʻi koe, ke tāpuakiʻi koe. Ko hai ha kiʻi tamasiʻi, kapau ʻokú ne faʻa fakakaukau, he ʻikai ke ne talitali lelei ʻa e tāpuaki fakaofo ko ʻení?” (“The Priesthood of Aaron,” Ensign, Nov. 1982, 45).