“Fa Uesi,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia
“Fa Uesi”
Fa Uesi
I le 1836, i le tolu tausaga talu ona tutuliese le Au Paia o Aso e Gata Ai mai le Itumalo o Siakisone, na faatuina ai e le malo a Misuri le Itumalo o Caldwell, o se itumalo fou i se vaega o le setete e le toatele nisi o nonofo ai, lea na latou faamoemoe o se nofoaga mo le Au Paia o Aso e Gata Ai e faamautu ai. Sa faatauina e le Au Paia fanua iina ma amata ona fausia se aai e taʻua o Fa Uesi.1 Ia Aperila o le 1838, na faaalia ai e le Alii ia Iosefa Samita o Fa Uesi o le a avea “o se laueleele paia ma faapaiaina” ao potopoto iina le Au Paia e fausia se malumalu ma tapuai ia te Ia.2
Mai le faaiuga o le 1836 i le 1839, e tusa ma le lima afe le Au Paia na faatuina ni fale i totonu ma faataamilo i Fa Uesi, lea na avea ma laumua o le Ekalesia ina ua taunuu Iosefa Samita ia Mati 1838.3 I lona taimi i Fa Uesi, na maua ai e le Perofeta faaaliga e fitu na lolomiina mulimuli ane i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. I nei faaaliga, na faaali mai ai e le Alii le igoa atoa O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma faatuina le tulafono o le sefuluai, faatasi ai ma isi mea.4
O le nofoaga i Fa Uesi na faatusatusa i le “Plat of the City of Zion,” (Ata Faataatia o le Aai o Siona) o se fuafuaga faʻavae na muai fuafuaina mo le fausiaina o Siona i le Itumalo o Siakisone, Misuri.5 I le aso 4 o Iulai, 1838, na faatulaga ai ma faapaiaina e le Au Paia maa tulimanu e fa mo se malumalu i lo latou aai fou.6
E leai se isi galuega na faia i le malumalu. O osofaiga a le au faatupu faalavelave e faasaga i le Au Paia i Caldwell ma tuaoi lata ane i le tautoulu o le 1838 na vave ona avea ma feteenaiga faaauupegaina tele. O le kovana o Misuri o Lilburn W. Boggs na faʻatonuina le militeri a le setete e siomiaina Fa Uesi ma tutuliese le Au Paia mai le setete. O Major General Samuel D. Lucas, o le taitai o le militeri a le setete, na feiloai ma se vaega a le Au Paia i fafo ane o Fa Uesi ma talosagaina Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia e talia le aveina faapagota pe o le a ia osofaia le aai. Ina ua toe foi atu le vaega i Fa Uesi, o se tasi o ona sui auai, o George M. Hinkle, na taʻu atu ia Iosefa e faapea o Lucas na “manao i se faatalanoaga” ae na foliga mai e lei faamalamalamaina na faamoemoe le ta’ita’i au e ave faapagota Iosefa. Na malilie Iosefa ma isi e feiloai ma Lucas ma sa vave ona pueina ma taufaamatau i le fasiotia, ae na iu lava ina falepuipui ao faatalitali se faamasinoga.7
Ata o le tuuina atu ma le loto i ai i Fa Uesi ia Novema 1838.
A’o i ai Iosefa Samita i le falepuipui, sa usitai le Au Paia i manaoga a le setete e tuua Misuri ma faaaogaina Fa Uesi o se nofoaga amata mo la latou malaga tele. O se tasi o faaaliga na maua e Iosefa Samita na faatonuina ai Aposetolo e Toasefululua e tuua Fa Uesi i le aso 26 o Aperila, 1839, mo se misiona i Egelani.8 O nisi tagata tetee o le Ekalesia sa latou faapea mai ua latou taofia le faataunuuina o lenei faatonuga paia. Ae ui i lea, ae le’i amataina le misiona a le Toasefululua i Egelani, na toe foi atu Polika Iaga ma isi Aposetolo i le nofoaga o le malumalu i Fa Uesi i le po e faataunuu ai le faaaliga i le aso atofaina.9