Talafaasolopito o le Ekalesia
Iuta


“Iuta,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Iuta”

Iuta

I le amataga o le vaitau o le 1840 a o sauni le Au Paia o Aso e Gata Ai e tuua Navu, Ilinoi, sa latou mafaufau ai i nisi o nofoaga lelei na faamoemoe e taunuu i ai. O se eria i totonu o le Faaofuofu Tele e faataamilo i le Vai Masima Tele e silia ma le 1,000 maila (1,700 kilomita) i sisifo, sa foliga mai na sili atu ona fiafia i ai Polika Iaga ma isi taitai o le Ekalesia.1 Ia Ianuari 1846, sa folafola atu ai e Polika Iaga e faapea, o upu a perofeta anamua “o le a le mafai ona faamaonia seiiloga e faatuina le Maota o le Alii i Tumutumu o Mauga,” ma faaiu ai, “Ou te iloa le mea o loo i ai le nofoaga.”2 I lo latou taunuu atu i le Vanu o Sate Leki, sa faamaonia ai e Uilifoti Uitilafi sa o se “laueleele o le folafolaga na faapolopoloina e le aao o le Atua mo se nofoaga e mapu i ai le Au Paia, lea o le a faapea ona fausia ai se vaega o Siona a le Atua.”3 Sa lei leva ae faatu e le Au Paia se siteki tutotonu i le Vanu o Sate Leki, ma le tele o nuu laiti i eria taulalata ane. Na avea le eria ma nofoaga faaiu na tau atu i ai le fia sefulu o afe o tagata liliu mai o e na tuua o latou atunuu moni ina ia faapotopoto mai i Siona.4

A o lei taunuu mai tagata Europa, o le eria ogatotonu o Iuta sa aināina e nisi o tagata Uintah, Timpanogot, Sanpit, Pahvant, ma Moanunt. O nei vaega sa tasi lava le igoa na iloa ai i latou o le au Nuche (“o Tagata”), ma mo seneturi na latou nonofo ai o ni auaiga toatele ma ni vaega toalaiti ma faaauauina se aganuu o le malosi i le tutulimanu, faapotopoto faatasi, ma le faifaiva.5 O le amataga o le vaitau o le 1600, sa ta’ua ai e faifeautalai Sipaniolo vaega o le au Nuche o le “au Yuta,” e ui o loo tumau lava le le mautinoa o le mafuaaga o le igoa. E oo ane i le amataga o le vaitau o le 1800, ua faaaoga e tagata e tautatala faaPeretania ni upu eseese faaSipaniolo e pei o le “Utaw,” “Yuta,” “Eutaw,” “Eutah,” “Utes,” ma le “Utahn.”6 E pei foi o igoa o isi nofoaga lea e faapea na afua mai i tagata Amerika Moni, na nonō aloaia ai e le malo o le Iunaite Setete le [upu] “Utah [Iuta]” e faaigoa ai le teritori i le 1850.7

I le mavae ai o le feagaiga i le 1848 lea na faamutaina ai le Taua a Mekisiko ma Amerika, na amata faaaoga ai e le Konekeresi a le Iunaite Setete se faiga o pulega faalelotoifale i teritori fou na lafoai atu e Mekisiko i le Iunaite Setete. O se faagasologa o le fausia o faigamalo le tumau, po o faigamalo mo se taimi le tumau, na faatagaina ai tagata o le lotoifale e tautatala faaPeretania (faatasi ai ma le faatagaga a le Konekeresi) e tusia se faavae; e faataatitia ni tuaoi o tagata lautele mo teritori, itumalo, ma nuu; ma filifili ni kovana, faitulafono, faamasino, ma isi taitai.8

Sa pasia e le Au Paia o Aso e Gata Ai se faavae i le 1849 lea na talosagaina ai se eria telē e avea ma Setete le tumau o Tesareta. Na faaigoaina i se upu i le Tusi a Mamona o lona uiga o le meli, o Tesareta na oo atu lona mamao i matū o se vaega o le Teritori o Oregon, ae o lona mamao i saute o se vaega o San Diego, Kalefonia, ae o le mamao i Sasae e oo atu i Colorado.9 Sa faagaoioia le faigamalo a Tesareta e se [ofisa] faitulafono, ni komisi o le itumalo, ma [ofisa] faamasino mo le silia teisi ma se tausaga seia oo ina fatuina e le Konekeresi le Teritori o Iuta o se vaega o le Maliega Fetuunai o le 1850. O le teritori fou na suitulaga i le Setete le tumau o Tesareta, e ui i le va o le 1850 ma le 1868, na faaono ona faaitiitia ai e le faigamalo faafeterale ia tuaoi o le Teritori o Iuta, lea ua iu ai i le telē lea ua i ai nei Iuta. E masani ona ta’ua pea e le Au Paia o Aso e Gata Ai lo latou teritori o “Tesareta,” o se igoa na mumusu taitai o le konekeresi e iloilo o se igoa aloaia.10

I le avea ai o se teritori faafeterale, sa taitaia ai Iuta e ni taitai na tofiaina mai e le malo o le Iunaite Setete. O le tulaga faalesetete e faatagaina ai ni palota i le lotoifale e iloilo ai ē umia tofi ma tuu atu ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai i Iuta ni sui ma ni senetoa i le Konekeresi a le Iunaite Setete.

Sa faia e le ofisa faitulafono o le teritori ni fonotaga i le 1856, 1862, 1867, 1872, ma le 1882 e talosaga ai i le Konekeresi e faataga Tesareta (Iuta i le 1882) e avea o se setete o le Iuni. Sa teena e le Konekeresi ia talosaga taitasi, i le ta’ua faapitoa ai, o le faiga o faaipoipoga autaunonofo o se mafuaaga lea mo le teenaga. O le fa o tausaga o le Manifeso o le 1890 a Uilifoti Uitilafi, lea na iu ai ina oo atu i le faamutaina o faaipoipoga autaunonofo i le Ekalesia, na pasia ai e le Konekeresi le Tulafono o le Faatagaga o Iuta, e faataga ai tagata o Iuta e pasia se faigamalo ma se faavae faalesetete.11 Sa faamaonia e tagata palota le faavae o le setete ina ua atoa le tausaga mulimuli ane, ma ia Ianuari 1896, na fofogaina ai e le peresitene o le Iunaite Setete o Grover Cleveland ia Iuta o se setete ua tutusa [ma setete uma] o le Iuni.

O le taimi lea, sa faaauau lava e le Au Paia ona faapotopoto atu i Iuta ma eria taulalata ane. O lenei faapotopotoina na faalauiloa atu ai tagata ma aganuu fou i le eria, ma o le siosiomaga fou na suia ai sitaili o soifuaga o i latou na fai mai.12 Faatasi ai ma le faatoateleina o afioaga, na matuai vave ai le faatoateleina o le faitauaofai o tagata i le Iunaite Setete i sisifo, ma na faatuina laumua o le Ekalesia i ni fetaulaigaala taua o faiga faapisinisi, alāmanuia, ma femalagaaiga.13

Faamatalaga

  1. Tagai Matthew J. Grow, Ronald K. Esplin, Mark Ashurst-McGee, Gerrit J. Dirkmaat, and Jeffrey D. Mahas, eds., Council of Fifty, Minutes, March 1844–January 1846, voluma muamua o le faasologa o Faamaumauga o Pulega o The Joseph Smith Papers, na faafouina e Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, ma Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 464–65.

  2. Tagai Grow and others, eds., Council of Fifty, Minutes, March 1844–January 1846, 521–22.

  3. Wilford Woodruff journal, July 24, 1847, Church History Library, Salt Lake City.

  4. Tagai i Autu: Pioneer Settlements; Gathering of Israel; Emigration.

  5. Tagai Donald Callaway, Joel Janetski, Omer C. Stewart, “Ute,” in Warren L. d’Azevedo, ed., Great Basin, vol. 11 of Handbook of North American Indians, ed. William C. Sturtevant (Washington, D.C.: Smithsonian Institution, 1986), 336–67.

  6. Ives Goddard, “Synonymy,” i le Callaway and others, “Ute,” Great Basin, 364–65. Tagai foi i le Autu: American Indians

  7. Tagai William Bright, Native American Placenames of the United States (Norman: University of Oklahoma Press, 2004).

  8. Tagai Brent M. Rogers, Unpopular Sovereignty: Mormons and the Federal Management of Early Utah Territory (Lincoln: University of Nebraska Press, 2017), 20–21.

  9. H. S. Tanner, A Map of the United States of Mexico (New York: H. S. Tanner, 1850); Brandon S. Plewe, “Deseret and Utah Territory,” i le Brandon S. Plewe, ed., Mapping Mormonism: An Atlas of Latter-day Saint History, 2nd ed. (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2012), 92–93.

  10. Sa tusi atu se alii na avea mulimuli ane ma se sui auai i le konekeresi o Edward Everette, i le Fofoga Fetalai o le Maota, o Robert C. Winthrop, e talosaga mo “ni upu Initia se tele e manaia o latou faaleoga” e faaigoa ai le teritori “nai lo o le taliaina o lenei taufaasese leaga” o le Tesareta (Tusi a Edward Everett ia Robert C. Winthrop, Dec. 1, 1849, Edward Everett Letters, Za Letter File, Beinecke Rare Book and Manuscript Library, Yale University; Robert C. Winthrop letter to Edward Everett, Dec. 11, 1849, Edward Everett Papers, 1675–1910, Microfilm Edition, Massachusetts Historical Society). I le taimi muamua, sa fesuisuiai ai le faaaogaaga e sui auai o le konekeresi ia Iuta ma Tesareta, ae i totonu o le lua masina, na latou lafoaia leleoa ai le faaaogaina o le upu Tesareta (The Congressional Globe, 31st Congress, 1st session, 94, 99–100, 166–68, 211–13; 32nd Congress, 1st session, 1413–16).

  11. Tagai i le Autu: Manifesto.

  12. Tagai i Autu: Emigration; Gathering of Israel.

  13. Tagai i Autu: Railroad; Cooperative Movement.