Talafaasolopito o le Ekalesia
Maliliu o Iosefa ma Ailama Samita


“Maliliu o Iosefa ma Ailama Samita,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Maliliu o Iosefa ma Ailama Samita”

Maliliu o Iosefa ma Ailama Samita

I le tele o nisi o taimi i lona taimi sa i ai i Navu, sa ta’u atu ai e Iosefa Samta i le Au Paia sa ia popole mo lona ola, ma sa ia galue e sauniuni le Ekalesia ia faaauau pea pe a leai o ia.1 I le tautotogo o le 1844, sa fetaiai ai o ia ma le faateteleina o le tetee mai le au fouvale o le Au Paia o Aso e Gata Ai faapea foi le au tetee i le Ekalesia i le itulagi. I le amataga o Iuni 1844, sa lolomi ai e le au fouvale se nusipepa sa faaigoaina o le Nauvoo Expositor, lea na osofaia ai uiga o Iosefa Samita ma faitioina ai ni aoaoga faavae ma ni faiga patino a le Ekalesia. I le gaoioi ai i luga o lo latou malamalama i le tulafono ma le popole nei aumaia e le nusipepa ni sauaga faateleina i le Ekalesia, o lea na manatu ai Iosefa Samita (o se pulenuu o Navu) ma le aufono a le aai o le pepa o se faalavefau i aia tatau a tagata lautele ma sa poloaiina ai le faatamaiaina o le ofisa lomitusi.2 Sa toetoe o le taimi lava lea, na faasalalau ai e le au tetee i le Ekalesia ia pue faapagotaina Iosefa ma mo nisi sauaga faasaga i le Au Paia. Sa mafaufau totoa Iosefa ma lona uso o Ailama e sosola ma sopoia le Vaitafe o le Misisipi, ae sa tonu ia i la’ua e gauai atu ia pue faapagotaina ona o tuua’iga faasaga i le faatamaiaina o le ofisa lomitusi.3

Sa lipoti atu Iosefa ma Ailama i Karefasi, Ilinoi, lea na toe tuua’ia ai i le faalataina o le malo ma sa taofia ai mo se faamasinoga sa faatalitali. Sa folafola atu e Kovana Tomasi Ford o le a puipuia i la’ua, ae sa popole i laua i le faafalepuipuiina i se taulaga matamataita. A o faatalitali i le potu i le falealuga o le falepuipui, sa suesue e Iosefa, Ailama, Risati, ma Ioane Teila le Tusi a Mamona, usuusu viiga, ma avatu upu faamanuia i e na asiasi atu. I le aso 27 Iuni, sa faalau atu ai e Iosefa se tusi i lona faletua o Ema lea sa ia faaali atu ai lona alofa mo lona aiga ma ona mafaufauga e uiga i le faamasinoga o lumanai. “Ua ou matua saunia lava mo lo’u taunuuga,” na ia tusia ai, “ma lo’u iloa ua ta’uamiotonuina a’u ma ua ou faia le lelei silisili e mafai ona faia. Tau atu o’u alofaaga i tamaiti ma a’u uo uma lava.”4

Mulimuli ane i lena afiafi, sa osofia ai e se au faatupu faalavelave faaauupegaina le falepuipui, taufetuli atu i luga, ma tafana atu aufana i le potu sa taofia ai Iosefa ma ana soa. Sa fanaina Ailama ma maliu ai toetoe i le taimi lava lea. Sa faanatinati atu Iosefa i le faamalama, sa lavea lona fatafata ma le tua i se pulufana ma pau ifo ai i lalo i le palapala, lea e peiseai na toe fanaina ai o ia. O Ioane Teila na faafa ona fana ae sa ola pea.5 Na o Uiliata Risati e lei manu’a.

Ata
Faamaturoina o Iosefa ma Ailama

O le atavali o loo faaalia ai taimi e tau atu i le tagatavaleina o Iosefa Samita i le Falepuipui o Karefasi.

Ina ua uma ona tagatavaleina, sa auina atu tino o Iosefa ma Ailama i Navu i ni taavale solofanua tatala se lua. Sa faamama ma suesueina ia tino, ma sa faia ni foliga palasa e faasao ai o la’ua foliga. Sa maimoaina e le lautele pe tusa ma le 10,000 tagata i le Fale Tele. Ona o le popole nei faaleagaina e fili ia tino, o lea sa faatutumu ai e le au osilagi ia pusa maliu i taga oneone mo le falelauasiga lautele. Ae sa muai tanumia tino i lalo o le Fale o Navu e lei maea, ona toe eli ai lea i luga i ni nai masina mulimuli ane ma toe tanu ai i lalo o se fale i tuamaota i le fanua lava o le Au Samita.6

O Ioane Teila ma Uiliata Risati na aumaia faamatalaga patino o le tagatavaleina, e aofia ai ia tusiga a Risati na faia i lana api talaaga a o i ai i le Falepuipui o Karefasi.7 Sa lolomi e le Nauvoo Neighbor ma le Times and Seasons se faasilasilaga o maliu ma ni talaotooto o soifuaga o Iosefa ma Ailama, lea sa talia ma faamaonia e avea ma tusi e paia mulimuli ane i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.8 O Viliamu Daniels, o se tasi o le au faatupu faalavelave o le sa matauina mea na tutupu mai fafo atu o le falepuipui ma sa auai i se taimi mulimuli ane i le Ekalesia, sa ia tusifaamaumauina foi ona manatu.9 O se tala auiliili na saunia i le 1856 e Ioane Teila sa faaaoga e le au tusi talafaasolopito o le Ekalesia i le tuufaatasia o le talafaasolopito aloaia o Iosefa Samita.10 I nei tala, sa viia ma faamamaluina ai Iosefa ma Ailama o ni maturo mo le faamoemoe o le Ekalesia toefuataiina.

E tele isi tala o talafou sa faalogo i ai e uiga i maliu, na molimauina le faanoanoa o Ema Samita ma Mele Filitia Samita ua maliliu a la’ua tane, ma le faavauvau i le maliliu o le Perofeta ma le Peteriaka. “Sa ou vaai atu i pusa maliu ua le gaoia o o tatou tuagane pele ina ua aumai i o la aiga toetoe a le mautonu,” na tusi atu ai Vilate Kimball i lona toalua o Heber. “Sa ou molimauina o latou loimata ma le oi, ia sa lava e nutimomoia ai le loto o se tagata e le matagitagi. O uso uma ma tuagane sa molimauina le vaaiga na matua lagonaina le lotofaavauvau loloto mo i latou. Ioe, o loto uma ua faatumulia i le faanoanoa, ma e foliga mai ua faavauvau magaala uma o Navu.”11

E toalima tamaloloa na molia i le fasioti tagata ma sa tutu i le faamasinoga i Karefasi ia Me, 1845. Sa fautuaina tagata o le Ekalesia e aua nei molimau pe o i le faamasinoga ona o le popole faapea o le faiga o faamasinoga sa faasagatau ia i latou ma le popole nei toe faaosofia ai nisi sauaga. O le leai o ni molimau Mamona, sa itiiti se molimau faatuatuaina sa mafai ona tuuina atu e le loia mo le itutagi, ma sa ia faaleaogaina uma faamaoniga autu, ma na iu ai ina faasaolotoina nei tamaloloa uma e toalima mai tuuaiga. O le mea lea na manatu ai nisi o sikola o se faamasinoga sa faatagafai.12 Sa salalau tala i le Au Paia o Aso e Gata Ai e faatatau i le taunuuga e ono oo i ai i latou sa aofia i le fasioti tagata. Sa sailiili e sikola o latou olaga ma iloa ai o nei tala o le tauimasui faalelagi o ni talafatu ae le o se talafaasolopito.13

O le maliu o Iosefa Samita na tuua ai le Ekalesia e aunoa ma se taitai mo le uluai taimi talu lona faavaeina i le 1830, ma o le maliu o Ailama na aveesea ai se isi auala e ono tatau ona oo i ai mo le soloaiga. I ni masina na sosoo ma le faamaturoina o le Perofeta ma le Peteriaka, sa lagolago e le toatele o tagata o le Ekalesia le taitaiga a le Korama a le Toasefululua.14

Autu Fesootai: Nauvoo Expositor, Dissent in the Church

Faamatalaga

  1. Mo se faataitaiga, aso 28 Aperila, 1842, Joseph Smith told the Nauvoo Relief Society that he would not be long with them. Nauvoo Relief Society, minutes, Apr. 28, 1842, 36, Church History Library, Salt Lake City; Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, Matthew J. Grow, eds., The First Fifty Years: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 56.

  2. Tagai Autu: Nauvoo Expositor

  3. Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume F-1 [1 May 1844–8 August 1844],” 147–48, josephsmithpapers.org.

  4. Joseph Smith letter to Emma Smith, June 27, 1844, in Joseph Smith Collection, Church History Library, Salt Lake City.

  5. O ni tala i le amataga sa ta’u mai ai sa faalima ona fanaina Teila, e tasi le fana sa tata’iese e lana uati sa i lana taga. O ni faavasegaga sa faapea ai o le uati semanu e faatamaia uma pe ana taia i se pulufana, ma o le mea na leaga ai le tioata o le uati ina ua sulu Teila i le si’o o le faamalama, ma afua ai ona tuia i le pine o le uati le tioata mai totonu. Tagai Glen M. Leonard, Nauvoo: A Place of Peace, a People of Promise (Salt Lake City: Deseret Book, 2002), 397

  6. Oliver Boardman Huntington journal, Mar. 8, 1897, book 18, 62, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah; tagai foi Curtis G Weber, “Skulls and Crossed Bones?: A Forensic Study of the Remains of Hyrum and Joseph Smith,” Mormon Historical Studies, vol. 10, no. 2 (2009), 1.

  7. Appendix 3: Willard Richards, Journal Excerpt, 23–27 June 1844,” in Willard Richards journal, 19–37, josephsmithpapers.org; LaJean Purcell Carruth, trans., and Mark Lyman Staker, ed., “John Taylor’s June 27, 1854, Account of the Martyrdom,” BYU Studies, vol. 50, no. 3 (2011), 25–62; tagai foi Willard Richards, John Taylor, and Samuel H Smith, “Awful Assassination of Joseph and Hyrum Smith,” Times and Seasons, July 1, 1844, 560–61; Willard Richards, John Taylor, and Samuel H. Smith, “Awful Assassination!” Nauvoo Neighbor, extra issue, June 30, 1844; Willard Richards, “Two Minutes in Jail,” Nauvoo Neighbor, July 24, 1844; Willard Richards, “Two Minutes in Jail,” Times and Seasons, Aug. 1, 1844, 598–99; H. T. Reid, “Statement of Facts,” Times and Seasons, July 1, 1844, 561–63.

  8. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga, 1844 ed., 444–45, josephsmithpapers.org; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 135. E toatele na manatu o Teila, o le faatonu o le nusipepa, na tusia le tala, e ui o la sa toetauafua lona malosi mai ona manu’aga i le taimi sa tusia ai. W. W. Atonu na fesoasoani Phelps ma isi e tusi le vaega e 135 e faalagolago i le vaega o molimautino a Teila ma Risati. Tagai Jeffrey D. Mahas, “Remembering the Martyrdom: MFF 135,” in Matthew McBride ma James Goldberg, eds., Faaaliga i le Matalalaga: O Tala i tua atu o Vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2016), 304-5.

  9. Sa lolomi ma faasalalau e Laimani Littlefield le tala a Tanielu o se tamaitusi: Lyman O. Littlefield, A Correct Account of the Murder of Generals Joseph and Hyrum Smith at Carthage, on the 27th Day of June, 1844, by William M. Daniels, an Eye Witness (Nauvoo, Illinois: John Taylor, 1845) Mo se faataitaiga o se isi uluai tala, tagai William Clayton, “Council of Fifty Minutes,” Feb. 27, 1845, in Matthew J. Grow, Ronald K. Esplin, Mark Ashurst-McGee, Gerrit J. Dirkmaat, and Jeffrey D. Mahas, eds., Administrative Records: Council of Fifty, Minutes, March 1844–January 1846. Vol. 1 of the Administrative Records series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 190–204.

  10. O le tala a Teila na uluai lolomi ma faasalalauina e Richard F. Burton i le The City of the Saints (1862) ma sa faaaogaina foi e B. H. Roberts in A Comprehensive History of the Church. Tagai Mark H Taylor, “John Taylor: Witness to the Martyrdom of the Prophet Joseph Smith,” in Mary Jane Woodger, ed., John Taylor: Champion of Liberty (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2009), 45–62.

  11. Ronald K. Esplin, “Life in Nauvoo, June 1844: Vilate Kimball’s Martyrdom Letters,” BYU Studies, vol. 19, no. 2 (1979), 231–40; sipelaga ma faailoga ua faalaugatasia.

  12. Dallin H. Oaks ma Marvin S. Hill, Carthage Conspiracy: The Trial of the Accused Assassins of Joseph Smith (Urbana: University of Illinois Press, 1975); Marvin S. Hill, “Carthage Conspiracy Reconsidered: A Second Look at the Murder of Joseph and Hyrum Smith,” Journal of the Illinois State Historical Society, vol. 97, no. 2 (Taumafanafana 2004), 107–34.

  13. Tagai Oaks and Hill, Carthage Conspiracy, 217–21.

  14. Tagai Autu: Succession of Church Leadership.