Talafaasolopito o le Ekalesia
O Le Lolomiina ma le Faasalalauina Atu o le Tusi a Mamona


“O le Lolomiina ma le Faasalalauina Atu o le Tusi a Mamona,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“O Le Lolomiina ma le Faasalalauina Atu o le Tusi a Mamona“

O Le Lolomiina ma le Faasalalauina Atu o le Tusi a Mamona

Na lagolagoina e se vaega toalaiti o tagata talitonu Iosefa Samita e ala i le faagasologa o le faaliliuina o le Tusi a Mamona, ae e leai se tasi o i latou na i ai se poto masani i le lolomiina. I le aoaoina ao latou galulue, na galulue Iosefa Samita ma ana uo ina ia maua se auaunaga a le lomitusi, faatupeina le faagasologa o le lolomiina, ma tali atu i le tetee o tagata o le lotoifale i le lolomiina o le talafaamaumau paia. O le latou fuafuaga mo le lolomiina muamua o le 5,000 kopi o le Tusi a Mamona o se vaaiga mamao—sa sili atu nai lo le faaluaina o le evaresi o le aofai o se tusi i lena taimi.1

Ata
vaaiga i le auala ma luma o faleoloa

E. B. Grandin Building, Palamaira, Niu Ioka

Puipuia o le Puletaofia

Na taofia e Iosefa Samita le puleaina o le lolomiina ma le faasalalauina atu o le Tusi a Mamona i le Iunaite Setete e ala i le mauaina mai o se puletaofia faalemalo mo le tusiga. Na ia mulimulitaia tulaga manaomia faaletulafono mo le puipuia o le puletaofia e ala i le faia o se kopi o le itulau autu e tuuina atu i le failautusi o le faamasinoga a le setete ma totogiina le tusi faamaoni o le puletaofia.

Mauaina o se Lomitusi

Na teena e lomitusi o le lotoifale le tusi na tuuina atu e Iosefa, ma e le na ona o le masalosalo i mataupu faalelotu. O le lolomiina o se tusi e faapea ona tele ma taugata e pei o le Tusi a Mamona o le a manaomia ai le tomai faapitoa ma se tupe faaalu i ni talolomi fou ma mea e manaomia. Na asiasi atu Iosefa Samita ma Matini Harisi i nisi o le au lomitusi e uiga i le galuega faatino. E toatolu le au lomitusi i Palamaira ma Rochester—o Egbert Grandin, Jonathan Hadley, ma Thurlow Weed—na teena i laua, ma na oo lava ina taumafai Grandin e saili uo a Harisi e faatauanau Harisi e aua le faatupeina le tusi. Ina ua malie mai le lomitusi Rochester o Elihu Marshall e lolomi le tusi, na toe foi atu Iosefa ma Matini ia Grandin i Palamaira, ma le faamoemoe ia lolomi le tusi latalata mai i le fale. Na ofo atu e Harisi e mokesi le vaega o lana faatoaga e fai ma faamau, ma na faia se feutagaiga o le maliega e alii. Ia Aokuso 1829, na saini ai e Harisi le mokesi ia Grandin, ma na amata loa le galuega o le Tusi a Mamona.

Puipuia o Laupepa ua Faaliliuina

O le leiloloa muamua o itulau e 116 o laupepa ua faaliliu o le Tusi a Mamona faatasi ai ma le faateteleina o le tetee i le eria o Palamaira na uunaia ai Iosefa ma ana uo ia puipuia le tusiga i le taimi o le lolomiga. Na saunia e Oliva Kaotui se pepa a le lomitusi, o se kopi o le tusiga muamua mo le faaaogaina i le faagasologa o le lolomiga. Na auina atu e Ailama Samita itulau o pepa ua faaliliuina a le lomitusi i le talolomi o Ioane Kilipati, se tasi o tagata faigaluega a Grandin, i ni vaega, o nisi taimi e nanaina itulau i lalo o lona faapelaue ua faamauina mo le puipuiga. O Matini Harisi, Oliva Kaotui, Ailama Samita, ma Pita Uitimera le Itiiti sa asiasi taitoatasi i le fale lomitusi o Grandin e vaavaaia le taulimaina o pepa ua faaliliuina.

O pepa ua faaliliuina a le lomitusi e matuai leai lava ni faailoga mataitusi, ma na tuuina atu ia Kilipati e tuuina e ia i totonu. I le amataga, na musu Ailama e talitonuina Kilipati e tuu ai pepa ua faaliliuina i le po, ae na tauanau e Kilipati Ailama faapea o le taofia o pepa e umi ai le taimi e tusi ai i luga faailoga mataitusi ma e matuai tuai ai lava le taimi mo le talolomiina.

Taulimaina o le Tetee ma le Faasaina

E ui lava na puipuia lelei itulau ua faaliliuina, na faaaogaina e se tusitala taufaaleaga o le lotoifale e igoa ia Abner Cole ia laupepa e lei puipuia mo le siakiina i le falelomitusi o Grandin e toe lolomi ai ni fuaitau mai le Tusi a Mamona i lana lava nusipepa. E oo lava ae lei lolomiina le Tusi a Mamona, na manaomia e Iosefa ona folafola atu le pule taofia e taofi ai le lolomiina o fuaitau e Cole e aunoa ma le pule tatau ai. Ao salalau atu le tala faapea o le a vave ona maua le Tusi a Mamona mo le faatauina, na lipotia mai le faatulagaina e tagata o le lotoifale o se sa. Na amata ona popole Matini Harisi ina nei le toe maua e ia lana faatoaga ma fai atu ia Iosefa e fai se isi maliega e maua ai e ia se vaega o tupe mama mai le faatauina o le tusi seia uma lana mokesi.

I le popole ai i le faatupeina o le lotu o le a latou faatuina i se taimi o lata mai, na vaavaai ai Iosefa ma isi mo ni auala faaopoopo e maua ai ni tupe mai le Tusi a Mamona. Na fautuaina e Ailama Samita Iosefa e mafaufau e faatau atu le pule taofia e toe lolomi ai ma faasalalau atu le Tusi a Mamona (i a latou upu, “faatau atu le pule taofia”) i Kanata. Na faapea mai mulimuli ane Hiram Page, lea na fesoasoani i le taumafaiga, na faamoemoe le au uso o le a maua ai le $8,000. Na maua e Iosefa se faaaliga ua folafolaina atu ai ia te ia o faafitauli talu ai o le a le taofia ai le lolomiina ma tuuina atu ia te ia le faatagaga e faatau ai le pule taofia i Kanata “pe afai e le faamaaa e Tagata o latou loto i uunaiga a lo’u agaga & la’u upu.” O e na suitulaga ia Iosefa Samita na malaga atu i Kingston, Upper Canada, ae na foi mai e aunoa ma le faamanuiaina.2

Faatauina Atu o Tusi

O le taimi lava na lolomiina ai ma tusifaatasia ai, na mafai ai loa ona faatau atu le Tusi a Mamona i le falelomitusi o Grandin. Na faia e Oliva Kaotui, Matini Harisi, Samuelu Samita, ma isi ni malaga pupuu e lauga ai ma faalauiloa ai le tusi. E lei manuia le faatauina atu muamua o kopi i le eria o siomia ai Palamaira, ma i se tausaga talu ona uma le lomiga, na faatau atu ai le fanua a Harisi i se faipisinisi lea na faatauina le mokesi mai ia Grandin.3 Ae na faateleina le fiafia o tagata i le tusi i le aluga o nai tausaga a o aveina atu e faifeautalai kopi i totonu o le atunuu. Na iu lava ina totogiina atoa Harisi, ma na lava le maualuga o le manaomia o le tusi lea na fuafua ai Iosefa mo se lomiga lona lua i le 1837.

Faasaoina o Pepa ua Faaliliuina

E masani lava ona faaleaogaina e tusitala pepa tusitusia pe a uma ona lolomiina a latou tusiga, ae o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui na teuina uluai pepa ma pepa a le lomitusi mo sina taimi. I le 1841, na tuuina ai e Iosefa uluai pepa na faaliliuina i le avanoa i totonu o le maatulimanu o le Fale o Navu. Mulimuli ane, o le tele lava o nei pepa na faaleagaina ona o le vai na sao atu i totonu o le maatulimanu. O itulau na faasaoina—pe a ma le 28 pasene o pepa—o loo teuina i le Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki. O pepa na faaliliuina a le lomitusi na faasaoina e le au aiga o Kaotui ma Uitimera ma o loo faasaoina atoatoa. O loo teuina nei i faamaumauga a le Community of Christ, ua tuuina mai e pepa a le lomitusi se vaaiga faapitoa i le faaliliuina ma le gaosiga o le Tusi a Mamona.

O Autu e Faatatau i Ai: Critics of the Book of Mormon, Palmyra and Manchester, Book of Mormon Translation

Faamatalaga

  1. Royal Skousen and Robin Scott Jensen, eds., Revelations and Translations, Volume 3, Part 1: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, 1 Nephi 1–Alma 35, facsimile ed., vol. 3 of the Revelations and Translations series of The Joseph Smith Papers, ed. Ronald K. Esplin and Matthew J. Grow (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2015), xxvi–xxviii.

  2. Revelation, circa Early 1830,” in Revelation Book 1, 31, josephsmithpapers.org; see also “Revelation, circa Early 1830,” Historical Introduction.

  3. Revelation, circa Summer 1829 [DC 19],” Historical Introduction, footnote 4, josephsmithpapers.org.