Talafaasolopito o le Ekalesia
Toepapatisoina


Toepapatisoina

Faatasi ai ma Ana aoaoga faaiu o loo tusia i le Feagaiga Fou, na faatonuina ai e le Iesu toetu le au soo e “e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia.” Mo seneturi, sa manatu soo tuuto i lenei faatonuga o le “Poloaiga Sili,” ma faitaulia ai o se valaauga e tala’i atu le talalelei ma talia le au talitonu i le nuu o le faatuatua e ala i le faatautaia o le papatisoga. I le mavae ai o le Toefaatulagaina o le Polotesano i Europa i le 1500, sa faia e se numera o ekalesia papatisoga uma faaKerisiano faapea e aoga, tusa lava po o le a le matua o le tagata e papatisoina po o le taua faaKerisiano.

E lei leva ona maea le fonotaga faavae o le Ekalesia i le 1830, sa tulai mai le fesili pe mafai ona faamauina i latou na papatiso a o lei auai i le Ekalesia, e avea ma tagata o le ekalesia e aunoa ma le toe papatisoina. Na maua e Iosefa Samita se faaaliga sa faamalamalama mai ai le ala na amata ai se ‘feagaiga fou ma le faavavau” lea ua suia ai “feagaiga tuai uma” ma le faatulagaga o le Ekalesia. Mai lava i lena taimi agai i luma, na maua ai e tagata uma o le Ekalesia le papatisoga tusa lava pe o a o latou piitaga faalelotu na i ai muamua, po o papatisoga muamua i isi ekalesia.

I le gasologa uma o le 1830, o tagata o le Ekalesia pe na o ese mai le Ekalesia pe na aveesea mai le faaaumeaina, na toe papatiso ina ua latou toe auai mai i le Ekalesia. O le tele o tulaga, o le Au Paia o Aso e Gata Ai na salamo, sa saili e toepapatiso tusa lava pe latou te lei iloaina se suiga aloaia i o latou tulaga o se tagata o le Ekalesia. I le 1840, sa aoao atu ai e Iosefa Samita e faapea, o tagata o le Ekalesia o loo lelei tulaga e mafai foi ona toepapatiso mo le faamalologa. O le taimi lea, sa faia ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai ni sauniga faamalolo eseese; o nisi sa matauina le ogatusa o le toepapatisoina mo le soifua manuia ma tala faatusipaia ia Naamanu, lea na faamaloloina i le Vaitafe o Ioritana ma le au taeele sa sailia le faamalologa i le taelega o Petesa. I Navu, Ilinoi, e toatele na i ai i le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua sa faapena foi ona toepapatiso mo le faamagaloga o agasala pe mo le faamalologa. O le faiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le toepapatiso sa tulagaese i lotu Kerisiano.

I le mavae ai o le tuua e le tino autu o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia Navu, sa faaauau pea nei ituaiga o le toepapatiso i le Ekalesia. E le gata i lea, ina ua taunuu i le Vanu o Sate Leki, sa faailoa atu e Polika Iaga le papatisoga mo le “faafouga [o a latou] feagaiga i luma o le Alii.” E oo atu i le taimi lena, sa tele ina faia e taitai ma tagata o le Ekalesia ni maliliega paia, ia sa latou ta’ua o feagaiga, ma le tasi ma le isi i le tele o matalalaga eseese, o nisi o i latou sa faia i le malumalu a o isi o se vaega o a latou kamupani malaga. Sa aoao atu e Polika Iaga e faapea, o i latou sa malaga fāi mai i le Pesini Tele sa manaomia ona toefaafou nei maliliega faapea foi feagaiga o le malumalu e ala i le toepapatiso. I vaitau o le salamo ma le toefaatulaga i le Au Paia, sa ia aoao atu foi faapea o le toepapatiso e ta’u mai ai tapenaga ua lava i luma atu o le auai i se Faatulagaga Autasi, ua faaeeina pe faamauina, pe auai foi i le malumalu. O le tele o le Au Paia o Aso e Gata Ai na soifua i le seneturi 19 i Iuta, sa toepapatiso faatele mo le toefaafouina o a latou feagaiga i le gasologa o o latou olaga.

I le 1890, sa toeiloilo ai e taitai o le Ekalesia le faiga o le toepapatiso. Sa latou faaiu faapea, sa oo ina ua avea o se nofoaga ua masani tele ai ma ua le o toe manaomia ona malaga mai i Iuta pe auai i le malumalu. Ae sili atu ai, sa latou faamamafaina le faamanatuga o se uluai auala mo le faafouina o feagaiga a se tagata. O faiga o le toepapatiso mo le toefaafouina o feagaiga ma mo le soifua manuia, na le toe faaaogaina i le taimi o le nofoaiga a Peresitene Heber J. Grant i le 1920.

Autu Fesootai: Papatisoga mo e Ua Maliliu, Faamalologa, Faamauga, Sauniga Faamanatuga

  1. Mataio 28:19; tagai foi Mareko 16:15–16; ma le Luka 24:47.

  2. Mo ni faataitaiga, tagai i galuega o loo lisiina i le Norman E. Thomas, International Mission Bibliography, 1960–2000 (Lanham, Maryland: Scarecrow Press, 2003).

  3. Tagai Bryan D. Spinks, Reformation and Modern Rituals and Theologies of Baptism: From Luther to Contemporary Practices (New York: Routledge, 2017).

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:1; tagai foi “Faaaliga, 16 Aperila 1830 [MF&F 22],” Historical Introduction, josephsmithpapers.org.

  5. O nisi o uluai tagata o le Ekalesia ma o latou tuaoi na fai mai o lea tulaga manaomia e tutupu ai fefinauaiga; o nisi tagata o ekalesia Papatiso ma le Metotisi i lena taimi sa faaalia le popolega faapea “o le toepapatisoina o tagata talitonu” e faasagatau i “le tulafono a Keriso.” Thomas Campbell, “The Mormon Challege,” Painesville (Ohio) Telegraph, Feb. 15, 1831, [2]; Christopher C. Jones, “Mormonism in the Methodist Marketplace: James Covel and the Historical Background of Doctrine and Covenants 39–40,” BYU Studies Quarterly, vol. 51, no. 1 (2012), 86–90. I le 1841, sa iloa ai e Iosefa Samita na teena e isi Kerisiano le Au Paia o Aso e Gata Ai, e le taliaina a latou papatisoga ma sa tali mai e ala i le faapea mai, o le faia o lena mea o le a pei o le tuuina o le uaina fou i fagu tuai ma le uaina tuai i fagu fou. “Minutes and Discourse, 1–5 October 1841,” josephsmithpapers.org.

  6. Jonathan A. Stapley and Kristine L. Wright, “‘They Shall Be Made Whole’: A History of Baptism for Health,” Journal of Mormon History, vol. 34, no. 4 (Fall 2008), 69–112; Jonathan A. Stapley and David W. Grua, “Rebaptism in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” BYU Studies Quarterly, vol. 61, no. 3 (2022), 67–71; tagai foi i le 2 Tupu 5:1–15; ma le Ioane 5:2–4.

  7. Stapley and Grua, “Rebaptism,”, 63–67, 95–96.

  8. Wilford Woodruff, Journal (Jan. 1847–Dec. 1853), Aug. 5–8, 1847, Wilford Woodruff Journals and Papers, 1828–1898, MS 1352, Church History Library, Salt Lake City.

  9. Stapley and Grua, “Rebaptism,” 71–87. Tagai foi i le Autu: Faatulagaga Autasi.

  10. Stapley and Grua, “Rebaptism,” 87–95.