Talafaasolopito o le Ekalesia
Faama’i oti o le Fūlū o le 1918


“Faama’i oti o le Fūlū o le 1918,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Faama’i oti o le Fūlū o le 1918,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

Faama’i oti o le Fūlū o le 1918

I le va o le 1918 ma le 1920, pe a ma le 500 miliona tagata (pe tusa ma le tasi vaetolu o le faitau aofai o tagata o le lalolagi) na maua ma pisia i le fūlū.1 I le le iloa ai o le faamai o se vairusi, leai se tui e puipuia ai faasaga i le vairusi, leai ni fualaau tui e foia ai siama pisia e fesootai, ma le leai o ni faanofoesea faisoo e faataunuuina ma ni vailaau e faamama ai siama, na silia ai ma le 50 miliona le numera o tagata maliliu i le lalolagi. I le tulaga o le aofai o tagata maliliu, o lenei mea na tupu o se faamai oti sili na leaga i le talafaasolopito o le lalolagi.2 E faapei o o latou uso a tagatanu’u, na o’o ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai aafiaga o le faalavelaveina, ositaulaga, ma pagatia ai i a latou tauiviga ia mafai ona gafatia aafiaga ogaoga o le faamai oti i le kelope.

I le vaitaimi o le Taua Muamua o le Lalolagi, o tulaga o tulafono o tapu i ni isi o atunuu na taitai atu ai le toatele o le aufaigaluega o le soifua maloloina ma le autusitala e faaitiitia ma i ni isi o taimi ua le faailoa sa’oa le tulaga tonu o le faalavelave. I Sepania, lea sa i se tulaga o le le faaituau i le gasologa o le taua, o le autusitala e le’i iai se vavao po o tapuiaiga, na latou lipotiina le salalau vave o le faamai i le atunuu, ua taitai atu ai le toatele e manatu faapea o le vairusi na pogai mai iina. O lipoti sa tele ina ta’ua le faama oti o le “Fūlū Sipaniolo,” o se faailoga sa le talafeagai lea sa i ai pea e o’o atu lava i le seneturi lona 21.3 O le taua na faasalalau vave atu ai le faamai, lea na faateleina ai ni galu eseese se tolu, na faafaigata atili ai le silafia o le amataga ma le pogai o le faama’i oti.4 E le’i maua se laugatasia o tagata suesue po o fea na muamua salalau ai le vairusi, ae i faamaumauga muamua o le pisia tele na tupu i le Iunaite Setete. Ia Mati 1918, e silia ma le 100 fitafita o e na mama’i i le Tolauapiga o Funston i totonu o Fort Riley, Kansas, ma i totonu o le vaiaso, ua faatupula’ia le numera o i latou ua aafia e tusa ma le faalimaina. O fitafita o e na le’i faaalia ni auga na latou tauaveina atu le vairusi i Europa a o faataunuuina la latou auaunaga i le Taua Muamua o le Lalolagi.5

Ata
Atatusi o Iosefa F. Samita

O le pisia muamua o le fūlū latalata i le laumua o le Ekalesia i Iuta na faamauina ia Oketopa 1918. I totonu o le tolu vaiaso, na oo atu ai le numera o tagata ua aafia i totonu o Iuta i le 2,300, faatasi ai ma le 117 maliu.6 Sa faamaopoopoina e le Aualofa ia falema’i ma maua mai ni tamaitai e fesoasoani i totonu o fale ua pisia e avea o ni tausima’i, teufale, gasesea taumafa, faia tagamea, ma isi tagata fesoasoani. I totonu o ni isi o aoga faaleitumalo, o le toatele e o’o atu i le 90 pasene o tamaiti ua maua i le fulu. Na maliu le Peresitene o le Ekalesia o Iosefa F. Samita i le niumonia ia Novema 1918, ma ona o tulaga faanofoesea, e le’i faalauaiteleina ai lona falelauasiga.7 Na usitaia e le Au Peresitene Sili tulafono o le soifua maloloina a le Setete ma tapunia ai malumalu uma, falelotu, ma le Tapeneko o Sate Leki, ma latou fautuaina ai taitai o le lotoifale e taofia gaoioiga faalelotu ma sauniga.8 Sa latou tolopoina le konafesi aoao o Aperila 1919 ina ia mafai ai e Au Paia o Aso e Gata Ai ona faataumamao i latou lava mai isi ma puipuia mai le pipisi atu atili o le faamai. Ina ua tauaofia le konafesi ia Iuni na sosoo ai na lipotia mai e le Peresitene o le Ekalesia o Ipa J. Kurene e faapea e 1,054 Au Paia i le lalolagi atoa ua maliliu mai le fulu.9

Na faatama’ia e le faama’i oti le toatele o Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi. I le nu’u o Sauniatu, i Samoa, na’o Toma Fanene e 12 tausaga le matua ma se tama matua na sao mai le aafia ai ina ua taunuu le fulu ia Novema 1918. I le faataotolia ai o le 400 o tagata o lo latou nu’u, na faalalo ai e Toma moa uma a lo latou nu’u e fai ai supo, sa a’e e toli niu, ma momoli atu meaai ma vai inu mai le vaipuna i lea fale ma lea fale. Sa la taaia ma le tama matua ia tagata maliliu i fala ma tanumia i latou i eleele gaoa i tuafale o o latou aiga.10

I Niu Sila, sa vaaia ai e le peresitene o le misiona o James Lambert le tapunia o nofoaga avanoa faitele i Aukilani ma nofoaga e vaaia ai tagata mamai ua sili ona faatumulia.11 Ia Tesema 1918, a o amata ona faiifo le faama’i oti, na aveatu ai e le Makura le vaa la’u pasese le silia ma le 200 tagata, e aofia ai le 12 o Au Paia o Aso e Gata Ai, i totonu o le Ava i Aukilani. A o faagasolo atu ai le faigamalaga i le Pasefika, na iloa ai e le pasese ni isi ua maua i le fulu ma le misela i luga o le va’a. Ua poloaiina e tagata faigaluega a le malo o le lotoifale le faanofoesea ina ia puipuia le “toe pisia o Aukilani” mai va’a sitima mai atunuu e mamao, ma taofia pasese mai le Makura mai le o ese mai le va’a. O Mere Whaanga, Apikara Pomare, Isaiah Whaanga, Sidney Christy, Kate Christy, ma le toafitu o tamaiti na nonofo ai lava i luga o le va’a mo le silia i le vaiaso faatoa o mai ai i uta.12

Na mae’a le Taua Lona Lua o le Lalolagi a ua faai’ui’u le galu lona lua o le faamai oti. E toatele tagatanu’u i Iuta na faatinoina faafiafiaga i le mae’a ai o le taua e ala i solo ma faafiafiaga eseese, lea na faatupulaia ai le saoasaoa o le pipisi o le faamai.13 Sa faia e taitai o le Ekalesia ni isi faatulagaga faaopoopo ina ia faaitiitia ai le faamai, e pei o le faaaogaina o ipu laiti taitasi nai lo le faaaogaina toatele o le ipu e tasi mo le faamanatuga ma fautuaina isi faatulagaga mama mo le saunia o le faamanatuga.14 O ni tuufaatasiga o faalavefau faalesoifua maloloina lautele, e pei o le tapunia o aoga ma ekalesia, faasaina o potopotoga faitele, faamalosia o le faia o ufifofoga, faanofoesea, ma faatulagaga faamama, na faaitiitia ai le faamai oti.15 Na pa’u le numera o tagata sa aafia i le vaitau o le tautotogo ma le taumafanafana o le 1919, ma e oo atu i le 1920 ua avea le fulu ma faamai o vaitau, sa i ai pea se mamanu o le aafia i tausaga taitasi i le lalolagi.16

Autu e Fesootai: World War I, Joseph F. Smith

Faamatalaga

  1. Na faamautuina e saeinisi mulimuliane o le ituaiga o fulu lea o le taunuuga e tupu mai le “novel H1N1 fulu vairusi A”; tagai i le Jeffery K. Taubenberger, Ann H. Reid, Amy E. Krafft, Karen E. Bijwaard, ma Thomas G. Fanning, “Initial Genetic Characterization of the 1918 ‘Spanish’ Influenza Virus,” Science, vol. 275, nu. 5307 (1997), 1793–96; tagai foi i le Douglas Jordan with Terrence Tumpey and Barbara Jester, “The Deadliest Flu: The Complete Story of the Discovery and Reconstruction of the 1918 Pandemic Virus,” Centers for Disease Control and Prevention, Tes. 17, 2019, cdc.gov/flu/pandemic-resources.

  2. Centers for Disease Control and Prevention, “History of 1918 Flu Pandemic,” Mat. 21, 2018, cdc.gov/flu/pandemic-resources; Centers for Disease Control and Prevention, “1918 Pandemic Influenza Historic Timeline,” Mat. 20, 2018, cdc.gov/flu/pandemic-resources; World Health Organization, Avian Influenza: Assessing the Pandemic Threat (2005), 25. Ona o faamaumauga na faamaopoopoina i le taimi sa tele ina le amanaia atunu’u e i ai tagatanu’u moni o le aofai o tagata maliliu i le lalolagi mai le faamai oti atonu e ono o’o atu i le maualuga o le 100 miliona; tagai i le Niall P. A. S. Johnson and Juergen Mueller, “Updating the Accounts: Global Mortality of the 1918–1920 ‘Spanish’ Influenza Pandemic,” Bulletin of the History of Medicine, vol. 76, nu. 1 (2002), 105–15.

  3. John M. Barry, The Great Influenza: The Epic Story of the Deadliest Plague in History (New York: Viking, 2004 , 393 -94).

  4. Leonard J. Arrington, “1918 Influenza Epidemic of 1918–19 in Utah,” Utah Historical Quarterly, vol. 12, nu. 1 (2006), 15-22.

  5. Centers for Disease Control and Prevention, “1918 Pandemic Influenza Historic Timeline,” cdc.gov/flu/pandemic-resources.

  6. Leonard J. Arrington, “The Influenza Epidemic of 1918–19 in Utah,” Utah Historical Quarterly, vol. 58, nu. 2 (1990), 167–69.

  7. O lipoti a o le’i maliu o ia na faaalia ai sa mafatia Iosefa F. Samita, mai faamai masani e tusa ma tausaga matua i le vaitami e lei maua ni fofo e ala i fualaau tui. Sa lisiina i le pepa faamaonia o le maliu o Iosefa F. Samita o le mafuaaga patino o lona maliu o le niumonia o ala’ea, lea e foliga mai ai o fomai sa vaaia o ia, sa vaai atu i lona faasolo vaivai o le taunuuga o lona gasegase sa aafia ai muamua a e le o le o’o mai o le fulu. Tagai i le “Four Score Years Have Passed Over Head of Venerable Church President,” Deseret Evening News, Nov. 13, 1918, 1; Joseph Fielding Smith, Death Certificate, Utah State Department of Health, Office of Vital Records and Statistics, Death Certificates Series 81448, https://archives.utah.gov/indexes/data/81448/2229752/2229752_0000939.jpg; “President Joseph F. Smith, Venerable Church Leader, Summoned by Death Following Illness of Several Months,” Deseret Evening News, Nov. 19, 1918, 1.

  8. Passing Events,” Improvement Era, vol. 22, nu. 1 (1918), 89.

  9. I le Lipoti o le Konafesi, Iuni 1918,74.

  10. Kenneth W. Baldridge, “Sauniatu, Western Samoa: A Special Purpose Village, 1904–34,” Journal of the Polynesian Society, vol. 87, nu. 3 (1978), 165–92.

  11. James N. Lambert, Journals, 1916–1919, Nov. 4, 6, ma le 18, 1918, Potutusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  12. The Makura,” Dominion, vol. 12, no. 58 (1918), 5; Lambert, Tusitalaaga, Tes. 8, 1918; Florence H. Jensen, Journal, 1917 Tesema–1918 Tesema, Nov. 18–19, 1918, Potutusi Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  13. Arrington, 170–71, 181.

  14. Justin R. Bray, “The Lord’s Supper during the Progressive Era, 1890–1930,” Journal of Mormon History, vol. 38, nu. 4 (2012), 103–4.

  15. Martin C. J. Bootsma ma Neil M. Ferguson, “The Effect of Public Health Measures on the 1918 Influena Pandemic in U.S. Cities,” Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, vol. 104, nu. 18 (2007), 7588–93.

  16. Arrington, 182; Centers for Disease Control and Prevention, “1918 Pandemic Influenza Historic Timeline.”