Talafaasolopito o le Ekalesia
Aufaipese a le Tapeneko


Aufaipese a le Tapeneko

E lua tausaga talu ona ulufale le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Vanu o Sate Leki, ae faasilasila mai e Polika Iaga e faapea o le a suia e se tapeneko le apitaaga afolau i luga o le Lotoa o le Malumalu sa faaigoa o le apitā. Sa taitaia e Stephen Goddard se aufaipese i sauniga tapuai na faia i le apitā, ma sa ia faaauauina ni faataitaiga ma faatinoga i luma atu ma le mavae ai o le faapaiaina o le Tapeneko i 1852. I le valu tausaga mulimuli ane, sa tofia ai e se mafutaga o faimusika i le Aai o Sate Leki ia Charles John Thomas e avea ma faatonu o le aufaipese a le tapeneko ma le aufaaili o le falefaafiafia i le lotoifale. Sa tuulautele e Thomas le lisi filifilia o pese e ese mai viiga e ofo mai e le aufaipese e faaaofia ai pese masani Faaeuropa ma isi galuega lauiloa. E oo atu i le 1863, ua mafaufauina e Polika Iaga ma isi taitai o le Ekalesia e fau se tapeneko fou ma se faiga fou e faanonofo ai, faaleleia le onomea o anoleo, ma se okeni aupito sili i le lalolagi. O le fale fou o le a le gata ina fai ai sauniga o konafesi aoao ma sauniga a le Ekalesia ae faapea foi konaseti ma mea fai faaleaganuu. Sa faapaiaina le Tapeneko fou o Sate Leki i le 1867 ma o musika sa saunia e se aufaipese e 150-sui auai, e lei pine ae faaigoa i le mea ua tu ai.1

Ata
tapeneko i le Lotoa o le Malumalu

O le uluai tapeneko ma le apitā i le Lotoa o le Malumalu i le Aai o Sate Leki, tusa o le 1861.

O le matuai onomea o anoleo o le Tapeneko na avea ai le fale ma faletele faafiafia aupito maoae i Amerika Matu Sisifo. Sa faaauau pea e George Careless, le faatonusili o musika a le Ekalesia, ona aoina mai tagata pepese volenitia ma faatulagaina ia konaseti faatasi ma le aufaaili o le Falefaafiafia a Sate Leki, ma galulue faatasi ai ma faiaoga musika i le lotoifale ina ia faalauteleina le tauleleia o le aai o se nofoaga tutotonu o faatufugaga. I le aluga o le vaitau o le 1860 ma le 1870, faatasi ai ma ni aufaipese eseese, sa pepese ai e le aunoa le Aufaipese a le Tapeneko i konafesi aoao.2

O faatonu faaopoopo, e aofia ai ma Ebenezer Beesley ma Evan Stephens, sa faaopoopoina tagata auai i le Aufaipese, ma aumaia ai le averesi o le auai i faataitaiga i le silia ma le 300 i le vaitau o le 1890. Sa latou taitai ai foi le Aufaipese i malaga taamilo. Sa faateleina e Stephens ia faatinoga i le silia ma le 120 sauniga a le Ekalesia ma potopotoga i lona uluai tausaga o se faatonusili, ma sa taitaia le Aufaipese i lana faatinoga aupito logologoa i lena taimi, na tulaga lua ai i se tauvaga faaaufaipese i le 1893 i le Faaaliga a le Lalolagi i Chicago.3 Sa viia e Iosefa F. Samita o le Au Peresitene Sili le Aufaipese mo lo latou mauaina o le faamalo tauleleia a le atunuu ua fesoasoani ai e aveesea uiga faasausili sa tulai mai e faasaga i le Ekalesia.4 I le 1895, sa tuuina atu ai e le Au Peresitene Sili ia valaauga aloaia i le au pepese e galulue ai i le Aufaipese, ua faitaulia ai i latou o ni faifeautalai ma le lagolago folafolaina e tausisia le tauleleia o le Aufaipese, o se vaega faamusika ua ausia ma atamamai.5

Ata
Aufaipese a le Tapeneko o loo faafiafia

“O le Aufaipese a le Tapeneko o loo faafiafia i le Faaaliga a le Lalolagi i Chicago i le 1893 i se aofia e 10 afe.”

O le na sosoo ma Evan Stephen, o Anthony Lund, sa talisapaia le tulai mai o le tekinolosi o faasalalauga i le leitio ma sa taitaia le Aufaipese ia latou faasalalauga tuusao na amata i le 1924. Lima tausaga mulimuli ane, sa faalauiloa ai e le Aufaipese ma le pule o le ofisa faasalalau o le leitio o le Aai o Sate Leki, o Early J. Glade se faasalalauga faalevaiaso i le atunuu i Aso Sa, lea sa aofia ai musika paia, ma i isi faatinoga mulimuli ane, sa i ai se lauga puupuu ma se solo faaokeni.6 E tolu masina ina ua mavae le uluai faasalalauga i le atunuu, sa faaletonu faafuasei ai maketi, ma vave mai ai mafatiaga o le Pau Tele o le Tamaoaiga. I le salafa o le Iunaite Setete, e toatele le au faalogologo sa mafatia i le faaumiumi ona leai ni galuega ma le le lava o meaaai, sa musuia i musika a le Aufaipese.7

I le 1930 sa auai faatasi se alii talavou sa faigaluega i le leitio ma sa avea mulimuli ane ma Aposetolo o Richard L. Evans i le faasalalauga o Musika & ma le Afioga Tulei e fai ma fofoga o le polokalama. Sa fiafia Evans i se amataga faagaeetia loloto, Mai le Fetaulaiga o Ala i Sisifo, matou te faafeiloai atu ia te outou i le Lotoa o le Malumalu i le Aai o Sate Leki, mo Musika& o le Afioga Tulei faatasi ai ma le Aufaipese a le Tapeneko Mamona, ma se faaiuga, Ia i ai le filemu ia te outou i le aso ma aso uma lava. I le 41-tausaga o lona auai ai, sa faavaeina ai lauga pupuu a Evan ma faatinoga a le Aufaipese le faasalalauga faalevaiaso o se polokalama na manumalo i ni taui ma patipatia e le atunuu8

O le lauiloa o faasalalauga na faatosina mai ai le anoanoai o le au faimusika ma le mau taitaipese e galulue faatasi ma le Aufaipese. E oo atu i le 1960, o malaga taamilo na aumaia ai le Aufaipese i falefaafiafia lauiloa i le Iunaite Setete ma Europa ma polokalama i televise i le atunuu atoa. A o faatupulaia kamupani leitio ma faateleina foi puegaleo, sa o faatasi le lauiloa o le Aufaipese ma le aganuu faaleatunuu o le Iunaite Setete ma sa tele ina faaigoa o le Aufaipese a Amerika. I le 1964, sa valaaulia ai e Peresitene Lyndon Johnson o le Iunaite Setete le Aufaipese e pepese i le sauniga o lona faauuga e avea ma peresitene, sa mafaufau ia Peresitene Tavita O. MaKei o le sa avea ma peresitene o le Ekalesia, i le tulaga mamalu aupito sili ua oo mai i le Aufaipese a le Tapeneko.9 I le fiasefulu o tausaga talu mai lena taimi, o nisi o faatinoga aupito iloga a le Aufaipese na aofia ai le lima o isi faauuga faaleperesitene o le Iunaite Setete, o le Faamanatuga o le Lua Senetenari o Amerika i le 1976, ma le Olimipeka o le Taumalulu i le 2002.

O le matata o lipine pue a le Aufaipese ma malaga taamilo e tele na atili ai ona faaleleia le tauleleia o se vaega faamusika laualuga ma sa fausia ai se aumaimoa i le lalolagi atoa. I le mavae ai o se malaga taamilo e fitu-vaiaso, ono-atunuu Europa i le 1965 sa faatinoina e le Aufaipese ni malaga taamilo tetele i le salafa o le Iunaite Setete ma Europa, ma e oo atu i le 1990 sa latou faafiafia foi i vaega o Asia, Amerika i Saute, ma Isaraelu. I nisi taimi, sa fatuina ai e le aumalaga ni avanoa i atunuu sa tapunia mo galuega faafaifeautalai.10

Ua viia foi lipine pue a le Aufaipese e le atulaulau. O lipine a le Aufaipese i le 1968 o le lagiga faalelotu o le Messiah na tusia e George Frideric Handel, e silia ma le miliona kopi na faatau atu ma sa folasia atu ai i le National Recording Registry o le Faletusi o le Konekeresi o le Iunaite Setete ona o lona maoae faaleaganuu ma faaletalafaasolopito.11 O isi lipine ma faatinoga i le leitio mai se tusitaiala o le silia ma le 200 tusiata ma le silia ma le 4,700 faasalalauga sa mauaina isi faamamaluga e pei o le Peabody Award, o le National Radio Hall of Fame, National Medal of Arts, fa Emmy Awards, ma se Grammy Award.12

A o faateleina ia malaga taamilo, lipine pue, ma faasalalauga, sa faalautele atu foi e taitai o le Ekalesia ma peresitene o le Aufaipese a le Tapeneko le popolega i pisinisi a le Aufaipese ma le faatulagaga o faatinoga ina ia au atu i au faalogologo maimoa fou. O le au fuataimi o J. Spencer Cornwall, Richard P. Condie, Jay E. Welch, Jerold Ottley, Craig Jessop, ma Mack Wilberg sa tofu faalauteleina se lisi o anomea mo faatinoina o tiutetauave o le Aufaipese ao saunia musika faagaeetia o faigalotu i tagata o le Ekalesia ma avea ma sui o le Ekalesia e fai ma “amepasa agalelei.”13

I le 2018 sa suia ai e le Aufaipese lona igoa aloaia mai le Aufaipese a le Tapeneko Mamona i le Aufaipese a le Tapeneko i le Lotoa o le Malumalu e tali atu ai i le talosaga a le Peresitene o le Ekalesia o Peresitene Russell M. Nelson e faapau ese le upu Mamona mai igoa o faalapotopotoga e lagolagoina e le Ekalesia, i se taumafaiga musuia e faaaoga le igoa sao o le Ekalesia a le Alii.14

Autu e Fesootai: Columbian Exposition of 1893, Hymns

  1. Michael Hicks, The Mormon Tabernacle Choir: A Biography (Urbana: University of Illinois Press, 2015), 16–24.

  2. Hicks, 25– 26.

  3. Tagai i le Autu: Columbian Exposition of 1893.

  4. Hicks, 44.

  5. Hicks, 44– 45. Tusi faataga ma tusi faamalolo i tagata o le Aufaipese na mulimuli ane faasino i pepa faamaumau o se “valaauga faamisiona”, tagai i le Hicks, 171.

  6. Hicks, 71–725.

  7. Tagai i le Autu: Great Depression.

  8. Lloyd D. Newell, “From the Crossroads of the West,” in Scott C. Esplin and Kenneth L. Alford, eds., Salt Lake City: The Place Which God Prepared (Provo, Utah: Religious Studies Center, 2011), 305–22.

  9. Hicks, 124.

  10. Hicks, 152–53; Cynthia Doxey Green, “The Mormon Tabernacle Choir’s European Tours,” in Brent L. Top and Donald Q. Cannon, eds., Regional Studies in Latter-day Saint Church History: Europe (Provo, Utah: Religious Studies Center, 2003), 185–99.

  11. Hicks, 116–17.

  12. O le Aufaipese a le Tapeneko i le Lotoa o le Malumalu “FAQs,” https://www.thetabernaclechoir.org/about/faqs.html; “2019 by the Numbers,” https://www.thetabernaclechoir.org/articles/the-tabernacle-choir-2019-by-the-numbers.html.

  13. Hicks, 171.

  14. World-renowned Mormon Tabernacle Choir Changes Its Name,” News Release, October 5, 2018, https://newsroom.churchofjesuschrist.org/article/world-renowned-mormon-tabernacle-choir-changes-name.