Talafaasolopito o le Ekalesia
Belle S. Spafford


Belle S. Spafford

O Belle Smith Spafford sa valaauina e avea ma Peresitene Aoao o le Aulaofa i le 1945, i le taimi lea pe tusa ma le 100,000 sui auai sa resitala i le faalapotopotoga. Sa auauna o ia mo le 29 tausaga, e umi atu nai lo se isi lava peresitene muamua i le talafaasolopito o le faalapotopotoga. I le taimi o lona faamalologa i le 1974, sa otometi lava ona faaauai ia tamaitai matutua o le Ekalesia i le Aualofa ma o le aofaiga o tagata auai na silia ma le miliona. I lenei taimi o le tuputupua’e ma suiga, sa faaauau pea e Belle Spafford ia le faaauai o le faalapotopotoga i galuega faaleagafesootai ma faamalosiau atu i tamaitai ina ia avea ma ni aafiaga lelei i o latou aiga ma nuu. “E tatau i tamaitai ona faatumauina o latou matafaioi masani o ni tausiaiga ma tina,” sa ia aoao atu ai, “peitai e tatau foi ona latou taliaina matafaioi fou i le olaga faalenuu.”1

O Marion Isabelle Sims Smith, o le iloa i lona olaga i le igoa tauvalaau o Belle, sa soifua mai i le 1895 i ona matua o Hester ma John Smith. Ona sa maliu lona tama a’o le’i fanau mai o ia, o lea sa tausia ai o ia e lona tina. Na aoao e Belle mai ia Hester e faaaoga ia punaoa ma le atamai, ia taulai atu ina ia ola sefe ae le o le limamau.2 A‘o aoga ai i le Iunivesite o Polika Iaga, sa fetaui ai Belle ma Earl Spafford, o le sa ia faaipoipo atu iai i le 1921. E toalua le fanau a le ulugalii, ma a o laiti lava lana fanau, sa faaauau aoaoga a Belle i le Iunivesite o Utah.

O le aafiaga a Belle Spafford i le taitaiga i le Aualofa na amata i le vaitau o le 1920 i le uarota. Sa le fia talanoa muamua o ia e talia se valaauga o se fesoasoani i le au peresitene o le Aualofa a lana uarota. Sa sili atu ma le faatasi ona talosaga atu i lona epikopo e faamalolo o ia, ae ina ua uma ona iloiloina lana talosaga, sa ia ta’u atu ia te ia na te le’i lagonaina se faamaoniga faaleagaga ua oo mai le taimi. “O le a ou nofo,” sa ia tali atu ai. “Ma o le a tuuese lo’u muimui ae o le a ou faia le mea sili.”3 Sa valaauina mulimuli ane o ia e auauna atu i le aufono a le Aualofa a lana siteki ma, i le 1935, e auauna atu i le fono faatonu aoao Lua tausaga mulimuli ane, sa faalauteleina lana galuega o le fono faatonu aoao e aofia ai le avea ma faatonu o le Relief Society Magazine (Mekasini a le Aualofa). O ana ausiaga o se faatonu na aofia ai le faaaogaina o ituaiga o mataitusi lapopoa mo uso matutua atu ma lolomiina o tala, solo, ma talafatu e le toatele o tamaitai tusitala o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa lagolagoina e Earl ia Belle i lana auaunaga i le ekalesia, tuuina atu o le fesoasoani i le fale ma le utuina o le penisini i lana taavale mo le tele o ana malaga e faataunuu ai tiutetauave o le Aualofa.

I le 1942, sa valaauina ai e Amy Brown le Peresitene Aoao o le Aualofa ia Spafford e galue o sona fesoasoani. I lona taimi o se fesoasoani, sa maua ai e Spafford se alofa loloto ma se faamemelo mo Lyman, aemaise lava le faatauaina o lona atamai ma le faananau i le faafetaiaia o faigata ma lana taitaiga malosi i le aumaia o metotia faapolofesa i le galuega faaleagafesootai ma le uelefea a le Aualofa.4

I masina mulimuli o le Taua Lona II o le Lalolagi, sa valaauina ai e Peresitene Heber J. Grant ia Spafford e suitulaga ia Lyman o se Peresitene Aoao. Sa faatumauina e lana au peresitene fou ia tulaga faatonuina faapolofesa o le Aualofa i galuega faaleagafesootai ma le uelefea, ma sa oo lava ina tuuina atu lana laisene o le setete o lana matagaluega o auaunaga lautele ina ia aofia ai ni eria fou se lua: o le Indian Student Placement Program [Polokalama o le Tuuina o Tamaiti aoga Initia i Aiga e Nonofo ai mo Aoga](1954) ma le Youth Services Program [Polokalama o Auaunaga a le Autalavou] (1956). Sa avea Spafford ma meafaigaluega i le pasia o le tulafono i Iuta lea na faavaeina ai polokalama a iunivesite e aoao ai tagata faigaluega faaleagafesootai.

I le amataga o lana au peresitene, na amata ai e Spafford taumafaiga e saili ni tupe mo le Aualofa e fausia ai lona lava nofoaga tutotonu i le Lotoa o le Malumalu. I le loto iai ina ia faataunuuina le faamoemoe mo le tele o tausaga o Au Peresitene Aoao talu ai o le Aualofa, sa ia talosagaina ai ia tofu le silia ma le selau afe uso i le lalolagi atoa e foai atu le $5 (toeitiiti $86 i tupe o ona po nei) mo le fausiaina o le nofoaga. Na folafola mai e le Au Peresitene Sili o le Ekalesia e faafetaui le tala o foai mo le tala ina ia ausia ai le $1 miliona e manaomia mo le fausiaina. Sa vave ona oo mai foai, ma e oo lava i uso o e sa le mafai ona foai atu sa faia ni suegatupe e maua ai le tupe pe, i le tele o tulaga, na auina atu meaalofa ma meataulima mai o latou aganuu moni. I totonu o le tausaga e tasi na maua ai e le au peresitene le $554,016, ua sili atu nai lo le afa miliona o le latou sini, ma faaopoopo i ai le isi $100,000 i le taimi na faapaiaina ai le nofoaga i le 1956.

I le taimi o lona tula’i mai sa galulue foi Spafford ma isi foi faalapotopotoga. I le ogatotonu o le seneturi 20, sa galulue ai le Aualofa ma le tele o faalapotopotoga o auaunaga i le lotoifale ma le malo ma faalapotopotoga a tamaitai. Sa auauna atu Spafford o se sui i le tele o fonotaga a le Aufono Faavaomalo a Tamaitai ma sa avea ma peresitene o le Aufono a Tamaitai o le Iunaite Setete mai le 1968 i le 1970. Sa ia auauna atu foi i le komiti faufautua a le peresitene o le IS i le matua i le 1961 ma le 1971.5

I le tali atu i le televave o le tuputupu o tagata o le ekalesia ma popolega i le suia o tulaga masani faaleagafesootai, sa faalauiloa atu ai e le au taitai o le Ekalesia le polokalama faamaopoopo o le perisitua i le vaitau o le 1960, lea na taitai atu ai i le tele o suiga i le Aualofa. I tausaga mulimuli ane o lana auaunaga, sa vaaia ai e Spafford le suiga mai le tuueseeseina o le suegatupe ma le paketi a le Aualofa i se polokalama o paketi fefaasoaai. I le vaitaimi lava lea e tasi, o le galuega o auaunaga lautele a le Aualofa—e aofia ai le fesoasoani i tina e le‘i faaipoipo ma le faafoeina o vaetamaga faatasi ai ma auaunaga faalegaluega ma le soifua maloloina—sa suia i le taitaiga a le Epikopo Pulefaamalumalu, faatasi ai ma le Peresitene Aoao o le Aualofa o loo auauna atu i le komiti. O Spafford, o le sa faatauaina lana galuega i le Mekasini a le Aualofa, na vaaia lona le toe faaauauina i le 1970, o le Ensign, na avea ma mekasini fefaasoaai mo tagata matutua uma. E ui ina sa fautuaina e Spafford le faaauau pea ona lolomiina o se mekasini a tamaitai, ae sa ia lagolagoina le suiga ina ua uma ona faia se faaiuga. “O lo‘u tiutetauave o le faia lea o mea uma i lo’u malosi e galue ai, ma o le faiga lena sa ou mulimuli ai,” sa ia tomanatu mulimuli ane ai.6

Na maliu Belle Spafford i le 1982. E manatuaina o ia mo lona faatuatua malosi, taitaiga ta‘uta‘ua, ma le tomai loloto i le tautala i nofoaga faitele, e faapea foi ona uiga agamalie ma le agalelei faaletagata lava ia.

Autu Fesootai: Aualofa, Amy Brown Lyman

  1. Evelyn Mazuran, “R.S. Head Tells Women’s Roles,” Church News, Nov. 1, 1969, 4.

  2. Belle S. Spafford, o faatalanoaga saunia e Jill Mulvay Derr, 1975–1976, 3, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Sate Leki.

  3. Spafford, o faatalanoaga, 13.

  4. Spafford, o faatalanoaga, 44.

  5. Janet Peterson and LaRene Gaunt, Elect Ladies: Presidents of the Relief Society (Salt Lake City: Deseret Book, 1990), 156–57; Gayle Morby Chandler, “Belle S. Spafford: Leader of Women” (master’s thesis, Brigham Young University, 1983), 143.

  6. Spafford, o faatalanoaga, 188.