Talafaasolopito o le Ekalesia
O Kolone i Mekisiko


“O Kolone i Mekisiko,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“O Kolone i Mekisiko”

O Kolone i Mekisiko

I le 1882 na pasia ai e le Konekeresi a le Iunaite Setete le Tulafono a Etimani, na tuuina atu ai le malosi sili atu i leoleo a le malo e ave faamalosi ai, faafalepuipuiina, ma faasalatupe Au Paia o Aso e Gata Ai o e auai i autaunonofo. I le taunuuga, na amata ai e taitai o le Ekalesia ona vaavaai i nofoaga i fafo atu o le Iunaite Setete lea e ono mafai ona maua ai e nisi o le Au Paia nei tulafono, ia na latou lagonaina na solia ai a latou aia e faatinoina ai o latou talitonuga tautapuaiga. I le 1885, na faimalaga atu ai Peresitene Ioane Teila ma ni isi o taitai o le Ekalesia i Mekisiko, lea ua leva ona i ai faifeautalai e sailia ni nofoaga e ono fetaui mo le nofoiaina. Na latou filifili ai se nofoaga i le setete o Mekisiko o Chiuaua mo le nonofo ai o ni isi o aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le peresitene o Mekisiko, o Pofilio Tiasa, na uunaiina lea aiaiga faaupufai mo femalagaiga faava-o-malo o le faamoemoe ina ia faaosofia ai le faatagatanuuina o eleele e lei nofoia.1

E oo lava a’o le’i faatauina e le Au Paia o Aso e Gata Ai eleele i Chiuaua, o alii e i ai a latou autaunonofo mai Arisona, ua amata ona laasia tuaoi o eleele agai i totonu o Mekisiko ia aloese mai le aveina i le tulafono.2 I totonu o le lima masina i le 1886, toetoe lava atoa le 400 o Au Paia o nonofo i taavale toso po o lua ua eliina i tafatafa o le Vaitafe o Kasa Karanite, e faatalitali ai faatagana e nonofo ai ina ia mafai ai ona aami o latou aiga. Na taunuu lava ona faataanoa e aiga le Vaitafe o Pieta Vetea, e fui ai a latou mea toto, ma faafanuaina le eleele na faaigoaina o Kolonia Tuarese. Na vave ona latou faatagatanuuina eleele fou o Tulani, Tiasa, Vanu Ana, Pateo, Kasia, ma Chuichupa. Na latou faavaeina foi nofoaga i Oasaka, ma Molelo i totonu o le setete o Sonora. O ni isi o le Au Paia na o mai mai Mekisiko tutotonu e auai faatasi ma tagata mai le Iunaite Setete a o tuputupu a’e nei nofoaga.3

I le va o tausaga o le saili faamalosi o autaunonofo i totonu o Iuta i le vaitau o le 1880, ma le Taua i totonu o Mekisiko i le vaitau o le 1910, na avea nei kolone ma se nofoaga filemu mo le tele o aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E toaono Aposetolo na nonofo ai i totonu o nei kolone i le taufaasiusiuga o le seneturi lona 19. I le 1895 na faavaeina ai le uluai siteki i Mekisiko, e laumua i Tuarese. E le’o le na’o le faavaeina ma le lagolagoina o nei nofoaga e atiina a’e ai le tamaoaiga sa fai e le Au Paia, ae sa faamamafaina le aganuu ma aoaoga, faavaeina le Aoga a le Siteki o Tuarese, o se aoga sa aoaoina ai fanau mo vasega laiti ma aoaoga tulagalua.4 E oo atu i le seneturi lona 20, ua pe a ma le 4,000 Au Paia o Aso e Gata Ai ua i ai i nei nofoaga.5 E toatele taitai o le Ekalesia i le lumanai, e aofia ai Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili ma Rei Lusero Parata o le Korama Muamua o Fitugafulu, na soifua a’e i nei nofoaga. O le lelei o le tautala i le gagana Faasipaniolo a Palate na mafai ona ia tauaveina ai se matafaioi taua o se taitai o le galuega talai i Mekisiko.6

Ata
O le pito i fafo o le fale o le Aoga a le Siteki

O le Faleaoga a le Siteki o Tuarese i Kolonia Tuarese.

I le mavae ai o le Manifeso o le 1890 a Peresitene Uilifoti Uitilafi, lea na folafola atu ai o le a mulimuli le Ekalesia i tulafono o faaipoipoga a le Iunaite Setete, na manatu ni isi e mafai ona faaauau autaunonofo i Mekisiko. I le 1901, o le na sosoo ma Uitilafu, o Peresitene Lorenzo Snow, na ia faamanino ai e faapea, o le Manifeso e faatatau i Au Paia, i soo se mea lava latou te soifua ma ola ai. I le fa tausaga mulimuli ane ai, o le na soso’o ma Snow, o Peresitene Iosefa F. Samita, ua faimalaga atu i Mekisiko e faamautinoa le mulimuli ai i le aiaiga o le faamutaina lea o autaunonfo ua faamamaluina e le Ekalesia.7

I le taimi o le Tetee a Mekisiko i le vaitau o le 1910, o lagona itagia o tagata amerika na mafua ai tulaga i le va o Au Paia Europa-Amerika i totonu o nei nofoaga ua le saogalemu. I le 1912, na a’o ai e le fitafita tete’e o Hose Inesi Salasa e faasaga atu faafanua i Kolonia Tupalana, ma i totonu o le tasi le aso, na faia ai le faaiuga e peresitene o le siteki o Tuniu Romney e o ese mai lea nofoaga. O aiga o e na malaga agai i matu mai Mekisiko tutotonu na nonofo e vaai ia nofoaga a o Au Paia o e e iai itu Europa-Amerika ua faotui le tele o a latou mea totino e mafai ma malaga ese atu mo El Paso, Texas.8

I le toe taunuu mai ai i totonu o le Iunaite Setete, o le toatele o Au Paia ua toe foi mai, ua malaga atu i fale fou i Amerika i Sisifo. Ua faaauau pea soifuaga i ia nofoaga mo Au Paia Mekisiko o e na nonofo ai pea, ma na faavaeina le paranesi gagana Sipaniolo muamua i Mekisiko i matu i Kolonia Tupalana i le 1916. I le maea ai o le tetee, pe a ma le tasi le kuata o Au Paia o e na sosola ese ua toe foi i o latou fale i Mekisiko i matu. O i latou o e na toe foi na faaleleia fale ma faatoaga ma toe amata a latou taumafaiga faaleaoaoga ma le fausia o nuu ma alalafaga. O kolonia Tupalana ma Kolonia Tuarese ua faaauau pea ona avea ma nofoaga o malolosi ai Au Paia o Aso e Gata Ai, ma na faapaiaina ai se malumalu i Tuarese i le 1999.9

Autu Fesootai: Tulafono e Tetee i Autaunonofo, Mekisiko, Kanata

Faamatalaga

  1. F. LaMond Tullis, Mamona i Mekisiko: O Faavae o loo Faagaoioiina le Faatuatua ma Aganuu (Logan: Iunivesite o le Setete o Iuta Lomiga, 1987), 52--54, 56. Na fautuaina foi e Peresitene Teila ni isi o Au Paia, e aofia ai Salesa Ola Kata, e nofo i matu o le tuaoi o le Iunaite Setete i Eleele o Peretania i Matusisifo, lea na avea mulimuli ane ma vaega o Kanata e ta’ua o Alberta. Tagai i le Autu: Kanata.

  2. E faasa i le tulafono autaunonofo i totonu o Mekisiko ma i le mavae ai o le 1890 ua faapena foi i totonu o Kanata, a e o faigamalo a na atunuu e latou te lei faia faamalosi le aveina i le tulafono o autaunonofo o Au Paia o Aso e Gata Ai. I le tulaga o Mekisiko, na faatulagaina e taitai o le Ekalesia se maliega tuugutu faatasi ma taitai o Mekisiko e faatagaina ai autaunonofo i totonu o ia nofoaga. (Tagai “O le Manifeso ma le Maea ai o Autaunonofo,” faamatalaga 34, Tusiga o Autu o le Talalelei, topics.ChurchofJesusChrist.org.)

  3. Tullis, Mamona i Mekisiko, 54–57, 60–65.

  4. O le aoga a Tuarese o loo umia pea ma faagaoioiina e le Ekalesia. Tagai i le Autu: Aoga a le Ekalesia

  5. Tullis, Mamona i Mekisiko, 56–57.

  6. Tullis, Mamona i Mekisiko, 109–28.

  7. “O le Manifeso ma le Maea ai o Autaunonofo,” Tusiga o Autu o le Talalelei, topics.ChurchofJesusChrist.org; Barbara Jones Brown, “Manifeso, Savali Fefiloi, ma Mekisiko: O le Maea ai o le ‘Tulaga Lautele’ o Autaunonofo Mamona,” i totonu o le Newell G. Bringhurst ma Craig L. Foster, iloiloga., O le I Ai Pea o Autaunonofo: O Autaunonofo Mamona A’ia’i mai le 1890 i le Taimi Nei (Misuri, Tutoatasi: Tusi a Ioane Uitimera, 2015), 3:23–57.

  8. Tullis, Mamona i Mekisiko, 92–95.

  9. Tullis, Mamona i Mekisiko, 95; “Malumalu Kolonia Tuarese Chiuaua Mekisiko,” temples.ChurchofJesusChrist.org.