Talafaasolopito o le Ekalesia
Papatusi a Kinderhook


“Papatusi a Kinderhook,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Papatusi a Kinderhook”

Papatusi a Kinderhook

I le 1843, na maua ai e se vaega o alii ni papatusi apamemea se ono e foliga pei o ni logo ma e pe a ma le tolu inisi le maualuga mai se nofoaga na tanu ai Initia Amerika e lata i Kinderhook, Ilinoi. Na i ai i papatusi ni faailoga na foliga i se tusiga anamua, ma na manatu se tasi o le vaega ua talafeagai tonu lava ia tusiga taua mo Iosefa Samita e faaliliuina. Na ta’ua i faamatalaga o le mauaina o nei papatusi sa faagaeetia ai Iosefa Samita ma isi tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Ilinoi, ae e leai se anotusi na faaliliuina na afua ai lenei fiafiaga puupuu.

O se tasi o i latou na auai i le taimi na mauaina ai papatusi na lipotia mai mulimuli ane faapea sa ia iloaina o lenei mea atoa na tupu o se taufaasese. Na tautino mai e Wilbur Fugate o ia, Robert Wiley, ma se fai uamea i le lotoifale na gaosia ia papatusi ma teuina i le fanuatanu i le po ao lei mauaina. O suesuega o vailaau ma uamea o se tasi o papatusi na faamaonia ai o papatusi e le o ni mea na gaosia mai anamua. E le gata i lea, o mataitusi sa i ai i papatusi e le fetaui ma soo se gagana ma e foliga mai na fatuaiina e Fugate ma Wiley.1

E itiiti lava se faamatalaga na ta’ua ai e ia sosia mai lena taimi e uiga i le fetaiaiga a Iosefa Samita ma papatusi a Kinderhook, lea na tupu i le na o ni nai aso i le 1843. Na foliga mai na suesueina e Iosefa ia papatusi ma, e tusa ai ma lana failautusi o William Clayton, na ia faapea mai o loo i ai ia “le talafaasolopito o … le tupuaga o Hamo e ala mai i sulugatiti o Farao le tupu o Aikupito.”2 Na manino lava le lei taumafai o Iosefa e faia se faaliliuga faafaaaliga e pei ona ia faia i papatusi o le Tusi a Mamona, ae na foliga mai na faatusatusaina ia faailoga i luga o papatusi a Kinderhook ma isi mea anamua na ia umia. E tasi se faailoga i luga o papatusi na vavalalata ma se faailoga i luga o pepa ofevai Aikupito ia na faaliliuina e Iosefa i Katelani, Ohaio. O le faaliliuga talu ai e Iosefa o lenei faalioga na ta’ua ai le tupuaga o Hamo mai le gafa o farao.3

Pe sa masalosalo Iosefa i le taufaasese, manatu ai i se taumafaiga o se faaliliuga faafaaaliga peitai na oo atu se “mafaufauga papa,”4 pe na o se naunau faatagata atamai i tusitusiga faafoliga anamua (e pei o isi tagata tau amata e lelei i gagana o le taimi) na tumau pea le le faamaonia e ala i tala faasolopito. Po o le a lava sona manatu e uiga i papatusi, na vave lava ona aveesea mai ai lona naunau i ai.