Talafaasolopito o le Ekalesia
Alafapeta a Tesareta


“Alafapeta a Tesareta,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Alafapeta a Tesareta”

Alafapeta a Tesareta

I le 1850 na talosagaina ai e Polika Iaga le aufaatonu o aoga maualuluga atu o le Iunivesite o Tesareta i le Aai o Sate Leki e tagai i ni auala e toe faaleleia ai le alafapeta faaPeretania. Ua leva ona su’e e isi tagata faalelei gagana e pei o Benjamin Franklin, Noah Webster, ma Isaac Pitman ni auala e faafaigofie ma faalaugatasia ai sipelaga [o upu] i le faaPeretania.1 Sa faapena foi ona faamoemoe Polika Iaga e faalauiloa atu se alafapeta ina ia mafai ona faafaigofie atili ai le faaPeretania, ia sili ona laugatasia, ma ia faafaigofie ai ona aoao e tamaiti ma tagata liliu e malaga mai e lē tautatala faaPeretania.2 O lenei alafapeta fuafuaina, sa o se vaega o taumafaiga a Polika Iaga ia tuufaatasia ai le Au Paia ma fatuina ai se nuu o Siona e ala i le faafaigofie lea mo i latou ina ia foia ai ni eseesega i le gagana.

Ina ua uma ona iloiloina ia le tele o fautuaga, na faamaonia e Polika Iaga ma le aufono se alafapeta o le pi faitau ina ia aoaoina i aoga. O lenei alafapeta sa faavaeina i ni faaleoga e 28 o se alafapeta o le pi faitau na fatuina e Isaac Pitman. O le Alafapeta a Tesareta e pei ona ta’ua ai, na aofia ai ni mataitusi e fetaui i nei faaleoga taitasi. Sa suesue e George D. Watt, o se [tagata] o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tusi faapupuu upu na malaga mai Peretania Tele, le polokalama a Pitman o le tusi faapupuu o upu, ma sa matele lava ina nafa ma le mamanuina o le alafapeta fou. E foliga mai sa ia faavaea i luga o mataitusi a Pitman, le alafapeta faaLatina, ma atonu foi ma isi alafapeta po o polokalama faitau pi.

Sa naunau lava Polika Iaga ia vaaia le faatinoina e le toatele o le Alafapeta a Tesareta. Sa faafaigaluega tupe a taitai o le Ekalesia i le fatuina o le tailolomi fou ina ia mafai ona latou lolomiina ai anomea i le alafapeta fou. Sa latou vaavaaia foi le lolomiga o ni tusiga i le alafapeta fou i le Deseret News i le va o le 1859 ma le 1864. I le 1868 na lomia ai e le Ekalesia ni tusifaitau amata mo tamaiti aoga. O le tausaga na sosoo ai, na lomiaina ai le Tusi a Mamona i le Alafapeta a Tesareta.3

Ata
Tusi a Mamona na lomiaina i le Alafapeta a Tesareta

O Le Tusi a Mamona na lomiaina i le Alafapeta a Tesareta.

Sa faaaoga ia tusifaitau amata i ni isi o aoga i Iuta, peitai, sa le’i faaaogaina e tagata uma le alafapeta.4 O i latou o e ua iloa lava faitau ma tusitusi i le faaPeretania, sa itiiti lava so latou manaomia o le alafapeta. O i latou e aoaoina le faaPeretania na mafai ona latou maua ni nai tusifaitau laiti i le Alafapeta a Tesareta e faatusatusa atu i le anoanoai o tusi faitau ua leva lava ona maua i le alafapeta faaLatina, ae maise lava i le taunuu atu o le auala nofoaafi i Iuta i le 1869.5 E tusa ai ma le faamatalaga a George Q. Cannon, sa faailoa atu e Polika Iaga e faapea, o le alafapeta sa “le’i lelei ona fetuunai mo le faamoemoe na mamanuina ai e pei ona sa naunau i ai,” ma faapea mai, o mataitusi sa le gata ina le masani ai [se isi] ae sa faigata foi ona faitauina.6 Ina ua maliu Polika Iaga i le 1877, sa tele loa ina le toe faaaogaina le alafapeta.

Faamatalaga

  1. Tagai Douglas D. Alder, Paula J. Goodfellow, and Ronald G. Watt, “Creating a New Alphabet for Zion: The Origin of the Deseret Alphabet,” Utah Historical Quarterly, vol. 52, no. 3 (Summer 1984), 276–77.

  2. Tagai Brigham Young, i le Journal of Discourses, 12:298; Alder, Goodfellow, and Watt, “Creating a New Alphabet for Zion,” 278–79, 285. Atonu na aliae le uunaiga ina ia toe faaleleia le gagana mai le mananao o uluai taitai o le Ekalesia ia tapena mo le gagana lē ponā lea na aoao mai e Iosefa Samita. Tagai “Deseret Typographical Association,” Deseret News, Aug. 15, 1855, 8.

  3. Tagai Samuel C. Monson, “Deseret Alphabet,” in Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 4 vols. (New York: Macmillan, 1992), 1:373–74.

  4. E toaitiiti ni tagata, e aofia ai ma Uilifoti Uitilafi na tusia ni tusiga i apitalaaga pe faamaumauina isi tusitusiga patino mo se taimi puupuu i le Alafapeta a Tesareta.

  5. Tagai i le Autu: Railroad.

  6. George Q. Cannon, “Editorial Thoughts,” Juvenile Instructor, vol. 10, no. 20 (Oct. 2, 1875), 234.