Talafaasolopito o le Ekalesia
Aoaiga Faale-Ekalesia


“Aoaiga Faale-Ekalesia,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Aoaiga Faale-Ekalesia”

Aoaiga Faale-Ekalesia

O Tala ma Feagaiga a le Ekalesia, ua faamaonia aloaia nei e avea ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 20, o loo otooto mai ai faiga aloaia mo le faatautaia o pisinisi a le Ekalesia, e aofia ai le auala e aoai ai “tagata solitulafono” i le Ekalesia. Na maua mai e ala i le faaaliga ia Iosefa Samita ma sa tuuina mai ia Iuni 183 i le uluai konafesi a le Ekalesia, o nei taiala e faasino i le Tusi a Mamona mo tatalo o le faamanatuga ma faiga faavae mo papatisoga ma faauuga. E faapena foi, e faatonutonu ai taitai o le Ekalesia e liliu atu i tusitusiga paia pe a faafoe faamasinoga o aoaiga faale-Ekalesia.1 O le Tusi a Mamona o loo faamamafa mai ai le taua o le faamagaloga, e tuu atu ai i taitai o le Ekalesia le tiutetauave e faamasino, ma faamalamalama mai ai faapea “o ai lava e le salamo i ana agasala, o le a le faitaulia o ia i totonu o lo’u nuu.”2

E tusa ai ma Tala ma Feagaiga, o mataupu o pisinisi a le Ekalesia, e aofia ai ma faaiuga o aoaiga, sa tatau ona faia i konafesi a le Ekalesia po o ni tauaofiaga aloaia a toeaina po o tagata o le ekalesia. O i latou e auai i nei konafesi latou te talanoaina soo se tuuaiga e faia faasaga i tagata o le Ekalesia, faalogologo i molimau ma le ta’uta’u atu, ona faia ai lea o faaiuga e tusa ai ma le tulaga o le sa molia. Sa foia ni mataupu eseese i konafesi na muamua, e aofia ai ni mataupu tau i sauaga i aiga, o le tetee lautele i le Ekalesia, ma isi amioga le tusa ai.3

Ia Novema 1831, o se faaaliga ia Iosefa Samita na otooto mai ai ni faiga faavae e sili atu ona patino mo le aoaiina o tagata o le Ekalesia. O le faaaliga na faailoa mai ai o le epikopo “o se Faamasino o Isaraelu” o le ua i ai le tiutetauave e faia ia faaiuga o fono aoai faatasi ai ma le fesoasoani mai ona fesoasoani. E faatagaina ai foi ia mataupu faigata e auina atu i le “peresitene o le Perisitua Maualuga,” po o le Peresitene o le Ekalesia, o le e mafai ona valaauina e oo atu i le 12 isi faitaulaga sili e fesoasoani ia te ia.4

Ia Fepuari 1834, sa faatulaga ai e Iosefa Samita le uluai fono a fautua maualuga i Katelani, Ohaio, e mulimuli i se mamanu e pei o lea na otooto mai i le faaaliga ia Novema 1831. I ni nai masina mulimuli ane, sa ia faatagaina ai le faatuina o se aufono maualuga lona lua i Misuri. O nei aufono e lua, sa pulefaamalumalu ai le Au Peresitene Sili ma le au peresitene o le Siteki a Misuri, i le faatulagaga lena, foia feeseeseaiga uma ma fono aoai e le mafai ona taulima e epikopo. Sa avea foi aufono ma faamasinoga o apili pe a le faamalieina se tagata i le faaiuga e faia e se aufono a le epikopo. O minute o le uluai fonotaga a fautua maualuga, lea ua aofia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa aofia ai faatonuga auiliili o le ala e taulima ai e aufono ia fono aoai.5

O faaaliga i le popofou sa tuuina tapulaa i luga o le pule a fono aoai a le Ekalesia. Mo se faataitaiga, e ui o faamasinoga o le fasioti tagata na taunuu i le aveeseina mai le faaaumeaga, o na faamasinoga na faasino atu i le pulega faaletulafono mo le faamasinoga. O se faamatalaga a le Ekalesia i le 1835 na faamanino ai faapea o faamasinoga faale-ekalesia sa lei i ai se pule e faamasino ai tagata mo o latou ola po o meatotino ae o le tele lava sa mafai ona “aveesea mai o latou aulotu ma aveesea mai le mafutaga faaaumea.”6

Sa i ai itu o aoaiga faale-Ekalesia sa suia i le gasologa o taimi ma e tusa ai ma faaaliga faifai pea. I le uluai taimi o le Ekalesia, sa faia faalauaitele ia faaiuga o aoaiga, ma sa tele ina ta’uta’u atu e tagata o latou sese i sauniga faale-Ekalesia. I le tele ai o aganuu sa faatauaina tele tulaga patino i le tagata lava ia, o lea sa matuai le faalauaiteleina ai lava e le Ekalesia le taulimaina o mataupu tau aoaiga. E le gata i lea, i le uluai talafaasolopito o le Ekalesia, sa tele ina aumaia e tagata ia tagi faasaga i le tasi ma le isi i luma o faamasinoga a le Ekalesia i lalo o ni faavasegaga lautele e pei o le amioga e le faa-kerisiano.” I le aluga o taimi, sa tuuina mai ai e le Ekalesia ni taiala ua sili ona patino mo taitai o iunite. O le taimi nei o le tele o mataupu tau aoaiga ua aofia ai le solia matuia o tulaga faatonuina na faavae e le Ekalesia, pe, i nisi tulaga, o le lagolagoina o tetee lautele i taitai ma aiaiga faavae a le Ekalesia.

Sa suia foi le gagana sa faaaogaina mo aoaiga faale-Ekalesia. I le Ekalesia i lona popofou, o fono aoai sa mafai ona “faafilemu” ai se tagata pe faaleaogaina se “laisene” o se toeaina, ma faasa ai o ia mai le auauna atu i se misiona, talai, pe galue i isi tiute aloaia. I mataupu sili ona ogaoga, o le a “toesea ai” e aufono se tagata auai, o lona uiga e faaleaogaina lona avea ai ma tagata auai. O le aso, ua filifili ai e aufono se tasi o taunuuga nei: (1) tuu atu fautuaga nai lo le faatinoina o se aoaiga aloaia; (2) amatalia se nofo vaavaaia aloaia, lea e taofia ai mai ni gaoioiga patino mo se taimi, e pei o le ai ma inu i le faamanatuga; (3) e taofia, lea e faataga ai le tagata e avea pea o se tagata auai ae taofia lona auai mai le tele o gaoioiga i le taimi o le faagasologa o le salamo pe (4) tape le igoa mai le ekalesia, lea e faaleaogaina ai le avea o le tagata ma tagata auai.

O nisi o itu faavae o aoaiga faale-Ekalesia o loo tumau pea i le aluga o taimi. Ua faamoemoe i tagata o le Ekalesia e ola i latou lava i tulaga mama faatonuina maualuga o ni soo o Iesu Keriso. O i latou o e le faaaogaina le amio-pulea o ia lava e ono faasa ona latou auai pe aveesea foi lo latou avea ai ma tagata o le Ekalesia.7 Peitai, e leai se faamasinoga i le lalolagi faapea ua tamau: o tagata e salamo e mafai ona toefuatai o latou faamanuiaga ma le faaaumeaina. O aoaiga faale-Ekalesia e na ona faia ai o se faaiuga i le tulaga o se tagata i totonu o le Ekalesia. E ui o lea, o nisi tulaga e faasino atu i faamasinoga faalemalo, e pei ona tatau ai i taiala faaletulafono po o le saogalemu o e ua afaina fua. I tulaga uma lava, o faaiuga o fono e tatau ona faia pe a maea ni fefautuaaiga, e ala i le taitaiga a le Agaga, i se uiga faaalia o le alofa moni, ma le gauai e tuuina atu i manaoga o le tagata ma matafaioi a le Ekalesia. Sa ta’ua e Elder M. Russell Ballard, “O faaiuga o aoaiga faale-Ekalesia e le o faamoemoeina faapea o le iuga lea o le faagasologa---ae, ua mamanuina ia avea ma amataga o se avanoa e toe foi ai i le faaaumeaina atoatoa ma faamanuiaga atoatoa o le Ekalesia.”8

Autu Fesootai: Autetee i le Ekalesia