Talafaasolopito o le Ekalesia ma le Tausia o Faamaumauga
Mai lava i lona amataga, sa faamamafaina ai e le Ekalesia le tausia o faamaumauga ma le tusia o le talafaasolopito e faavae i luga o se talitonuga loloto, o loo faamamafa i le Tusi a Mamona, e faapea o faamaumauga paia e taiala ai le au faamaoni ma faasaoina le i ai o le Atua i le talafaasolopito mo tupulaga i le lumanai. O le tautinoga a le Ekalesia i le tausiga o faamaumauga sa iloga mai lona faavaeina i le 1830, ina ua poloaiina e se faaaliga tagata o le ekalesia e tusifaamaumau le misiona faaperofeta a Iosefa Samita. Sa aofia loloto Iosefa lava ia i le atina’eina ma le faasaoina o faamaumauga paia, aemaise i le faaliliuga ma le lolomiga o le Tusi a Mamona ma le tusia o le mau faaaliga sa ia mauaina mai le Alii.
A o faateleina le Ekalesia, sa faapena foi lona manaomia o faamaumauga. I le 1831, sa tofia ai Ioane Uitimera e avea ma Tusitalafaasolopito o le Ekalesia ma sa tuu i ai le galuega o le tusitusi mo Iosefa Samita ma tausisia se tala faasolo. I le 1832, sa faia ai e Iosefa se faalauiloaga maoae o le tausia o faamaumauga lea na aofia ai lana talafaasolopito ma se apitalaaga, o se aofaga o faaaliga, o se tusi o minute, ma se api o tusi na tusitusia. E lua tausaga mulimuli ane, sa faatonuina ai Uitimera, a o nofo ai i Misuri, e tausia ni lisi o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa nonofo iina. I le 1835, sa ia tofia Oliva Kaotui e avea ma “tusitalafaamaumau mo le Ekalesia,” lea na i’u ina avea o se faiga faatulagaina lelei mo le tuuina atu ma le faatautaiga o laisene faafaifeau. O nei mea uma sa tele atu nai lo se tulaga manaomia faalemalo; sa faaalia e Iosefa le faanoanoa ona sa lei tausia e le Ekalesia ni faamaumauga sili atu i le amataga, ma ta’ua ai faapea semanu o lena faamaumauga “e le mafaatusalia lona aoga i le au paia.”
I le 1838, sa toefaafou ai e Iosefa Samita ana taumafaiga e tusia se talafaasolopito o le amataga o lona olaga e faalagolago tele i lona manatuaga. Sa ia tuuto lenei talafaasolopito ia Siaosi Ropinisone, o le sa avea ma Tusitalafaamaumau Aoao o le Ekalesia i lena taimi, ma se failautusi i le Au Peresitene Sili. Na faalavelaveina lena taumafaiga ina ua tutuliese e le Au Misuri le Au Paia o Aso e Gata Ai mai le setete, ma sa maliu James Mulholland, le failautusi na sosoo ai a Iosefa, i le 1839. I le taimi sa i ai i Navu, Ilinoi, sa faamalosia ai i gaoioiga lautele ma faalelotu ni failautusi ma ni teutupe faaopoopo. Ina ua mavae le fofogaina mai o le Malumalu o Navu, sa tofia Uiliata Risati e fai ma tusitalafaamaumau ma tusiupu ia Iosefa Samita, ae lagolago i ai Viliamu Clayton. Na toe amataina e Risati le talafaasolopito o Iosefa i le 1838, ae sa tele ina faaaoga tala na tusia muamua. Sa faaigoa aloaia o le Tusitalafaasolopito o le Ekalesia i le 1842, ma se Tusitalafaamaumau o le Ekalesia i se tausaga mulimuli ane, o le taimi lea na ia faafaigaluegaina ai le au lagolago e fesoasoani e faamaea le talafaasolopito. O la latou faatinoga na le’i pine ae iloa o le Ofisa o le Tusitalafaasolopito.
O le Tusitalafaasolopito o le Ekalesia ma le Tusitalafaamaumau o Uiliata Risati, o le na faatulagaina le Ofisa o le Tusitalafaasolopito i le 1840.
Ina ua aoao atu e Iosefa Samita faapea o faamaumauga a failautusi o sauniga paia, sa tusifaamaumauina foi i le lagi, sa vave ona fesootai taumafaiga o le tausiga o faamaumauga ma le tapuai i le malumalu. Sa lei pine ae vaaia e le Au Paia o Aso e Gata Ai ia faamaumauga patino ua le na ona faafesoota’ia ai o le tuanai, taimi nei, ma le lumanai, ae sa avea foi o se “sooga e uelo ai” i le va o le lagi ma le lalolagi (Mataupu Faavae ma Feagaiga 128). Sa vave ona tupu le Ofisa o le Tusitalafaasolopito i se tasi o faalapotopotoga tutotonu o le Ekalesia, ma se nofoaga o le mau fonotaga taua. I le taulotoaiga o le seneturi lona 20, sa vaavaaia e le Ofisa o le Tusitalafaasolopito le fatuina, faapotopotoina, ma le teuina o faamaumauga a le Ekalesia ia na aofia ai sauniga o le malumalu, sauniga taitasi, faamatalaga o pepa faamaumau, minute i le lotoifale, taualumaga aloaia, ma pepa o faamatalaga eseese.
O Tusitalafaasolopito ma Tusitalafaamaumau e aofia ai George A. Samita ma Uilifoti Uitilafi, ma le aufaigaluega na aofia ai Larinda Deihe ma B.H. Roberts, na aoina, faasaoina, ma lolomiina punaoa faasolopito ma faamatalaga na avea ma pinefaamau i tagata o le Ekalesia. Sa malaga taamilo le Tusitalafaasolopito Lagolago a le Ekalesia o Andrew Jenson i le lalolagi e saili faamaumauga na fatuina e faifeautalai ma tagata o le ekalesia i lotoifale. I le tuufaatasiga, na faavaeina e a latou taumafaiga se teuga’oa maoae lea na mausali lona faalauteleina i lona telē ma le faagaoioiga. A o faatupulaia le manaomia o le tausiga o faamaumauga, sa se’e atu le Ofisa o le Tusitalafaasolopito i le Maota o le Taitaiga o le Ekalesia i le 1918, ma faaaoga ai metotia fou mai isi teuga’oa i le faagasologa. E oo atu i le 1972, sa toefaatuina le teuga’oa autu i le Maota o Ofisa o le Ekalesia, lea sa faaaoga ai tekinolosi maotua o atamataninii, kopiina, ma le faamata’inumeraina ina ia saga faalauteleina ai le faasaoina o faamaumauga.
O talafaasolopito faamatalatala na tusia e B.H. Roberts, Susa Young Gates, Iosefa Filitia Samita, ma Gordon B. Hinckley, na faafoligaina ai le malamalama o le Ekalesia i lona talafaasolopito mo le fiasefulu o tausaga. A o faagasolo le seneturi lona 20, sa faia e se aofaiga faateleina o tusitalafaasolopito polofesa le talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma tulimataiga o suesuega faaakatemia, ma sa galulue faatasi le au teufaamatalaga ma tusitalafaasolopito e vailiili ma faalautele le mauaina o faapogai ina ia malamalama ai i le talafaasolopito o le Ekalesia. O ni auala fou e suesue ai le talafaasolopito na aumaia ai nisi faapogai e malamalama atili ai i le tuanai o le Ekalesia, toe asia ai ni mea na tutupu i faapogai fou ma metotia faautauta, ma suesuega ua faalauteleina e aofia ai le talafaasolopito o tamaitai, o vaega toalaiti, ma le nuu ua faateleina i le lalolagi o le Au Paia o Aso e Gata Ai.
O le Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia ua i ai i totonu le teuga’oa autu a le Ekalesia i le Aai o Sate Leki, Iuta.
O le saoasaoa o le faama’ite o le teuina o faamatalaga na faateleina i le popofou o le seneturi 21. O le Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, na fauina i le 2009, o loo i ai i totonu le fia miliona o uluai pepa o faamatalaga, atapu’e, ma lipine otio-visio o faamaumauga, ma isi ‘anomea o measina. O le Matagaluega o Talafaasolopito o le Ekalesia, o le Ofisa o le Tusitalafaasolopito na tupuga mai ai, sa faaauau pea ona faalauteleina taumafaiga e faasao ai ma lolomi le talafaasolopito o le Ekalesia. O ona galuega faatino na aofia ai se polokalama o nofoaga iloga, o le Poloketi o Pepa a Iosefa Saita, o voluma e tele faamatala o le talafaasolopito ua faaigoaina o le Au Paia, ma se poloketi i le lalolagi atoa ua ausia e ao mai ai faapogai faasolopito mai le lalolagi atoa. I le 2012, sa tatala ai e le Ekalesia ona nofoaga tutotonu muamua e faasao ai faamaumauga, ia ua faagaoioia o ni teuga’oa tutotonu e aoina i le lotoifale ia measina faasolopito. E oo mai i le 2022, ua silia ma le 25 nofoaga tutotonu e teufaasao ai faamaumauga na faatutu i fale malupuipuia i le salafa o le lalolagi.
Autu Fesootai: Family History and Genealogy, Church Headquarters, Susa Young Gates, B. H. Roberts, Joseph Fielding Smith