Taua Malulu
I le ogatotonu o le seneturi 20, o le faatafunaga na tuua e le Taua Lona Lua a le Lalolagi na faasalaveia faafuaseia ai tulaga faaupufai ma le malosiaga faavaomalo. I le va o le 10 ma le 20 pasene o le faitauaofai atoa o Polani, le Soviet Union, ma Iukoselavia na fano i le taua; o le va o le 4 ma le 6 pasene o le faitauaofai atoa o Siamani, Italia, Oseteria, Hanikeri, Iapani, ma Saina na fano foi. E tele isi tala e le o iloa o ola na fano, na tuua le mautonu ai atunuu i le toefaatulagaina ma faalavelave a o lei mafai ona toe atia’e ni toefaaleleiga mai le taua mo se taimi umi. A o suia malosiaga eseese faavaomalo i ni faigapaaga fou, sa alia’e mai se feteenaiga faaumiumi ona o faataotoga faalefaafanua faapolotiki i le va o Rusia, Iunaite Setete, ma a latou paaga lea na oo atu i le faaiuga o le seneturi, ua masani ona ta’ua o le “Taua Malulu.” O lenei feteenaiga sa tele ina faaalia i taua e lagolago ai e ni malosiaga faafeagai se lua ni itu eseese, ma sootaga lavelave faavaomalo, lea na faatosinaina ai le aotelega o le siosiomaga faaupufai o le tele o le lalolagi i le afa mulimuli o le seneturi.
O le faasaolotoina o itulagi ia na i lalo o puleaga faakolone a Europa, na faailoga ai se vaega taua i le Taua Malulu. A o tulai mai malo ua faatoa tutoatasi, aemaise i Aferika, Asia, ma Sasae Tutotonu, sa tauva le Iunaite Setete ma Rusia mo le faatosinaga ma vaavaai atu i le faamutaina o tulaga faakolone o se avanoa e faalautele ai le mea e oo i ai o latou talitonuga faafilosofia—faakomunisi e Rusia ma faiga faaletamaoaiga e pulea ai maketi o fefaatauaiga e le Iunaite Setete. Sa tele ni feteenaiga tuusa’o pe o le fea ituaiga o faigamalo e suia ai faiga faakolone na i ai, o nisi taimi sa i ai ni aafiaga matautia. O le Taua i Korea (1950–1953) ma le Taua i Viatename (1955–1975) sa faapitoa le ogaoga, na taufai tutuina ai feteenaiga tetele faavaomalo ma faamautu ai faigapaaga a malo eseese agai i tosinaga malolosi a le tasi po o le isi o le lua lea. O le lagolagoina o tosinaga malolosi o feteenaiga a a latou lava paaga po o le auai foi i sui na taitai atu ai i fetaua’iga masani i le tele o malae o taua. O se tulaga faauliulito matautia faaniukilia i le va o le Iunaite Setete ma Rusia i le 1962, sa tele ina ta’ua o le Mala Faaniukilia i Kiupa, na faaiuina i le mavae ai o ni feutagaiga loloto ma le ioega faanatinati mo se filemu i le tele o vaega soofaatasi faavaomalo.
E ui e lei fepa’ia’i i se taua patino ia ‘au faaauupegaina a Rusia ma le Iunaite Setete, ae sa matuai iloga ona vaaia le faatautava i le va o nei malosiaga tetele e lua i mea tau taaloga e pei o le Olimipeka, ma i se tautuuga e tuvae i le masina.
O se soloa’iga o suiga fuafua tatau i le vaitau o le 1980 na fetuunai ai le paleni o ‘onosaga o le Taua Malulu. O le faaaogaina o valoaga o le to’alia o le tamaoaiga i Rusia, na faateleina ai e taitai o le malo o le Iunaite Setete a latou taotaomiaga faaupufai, sapalai faafitafita, ma faaletamaoaiga. O le tulai mai o Mikhail Gorbachev e avea ma palemia o Rusia na aumaia ai le tele o toefaafouga, ua ta’ua o le glasnost (“tatala atu”) ma le perestroika (“toefaatulagaina”). O nei toefaatulagaga, e o faatasi ma le faamutaina o le aofia ai o Rusia i Afakanisitana i le 1989 ma le musu o Gorbachev e sapalai atu fesoasoani faafitafita i malo o Europa Sasae, e faailo atu ai fausaga o le faamutaina o le Taua Malulu. Na patino lava le faaauau pea o le tele o finauga ma le solitu faaupufai o faataatiaga faalefaafanua, ae vagana ai isi punitiaga o femalagaaiga, fefaatauaiga, galulue faatasi, e oo foi i tuaoi—e pei o le Papuipui o Perelini na tuueseesea ai Siamani Sasae ma Sisifo na solovi i lalo.
O Elder Thomas S. Monson ma Gary Schwendiman, Walter ma Edith Krause, Gottfried ma Gertraude Richter, ma Henry ma Inge Burkhardt i Siamani Sasae, 1975.
O aiaiga faavae faavaomalo i le vaitau o le Taua Malulu sa tele ina faatapulaa ai le malga o taitai o le Ekalesia, faifeautalai, ma tagata o le au paia i malo ma itulagi patino. O taua i Europa sasae, Korea, ma Viatename na mafua ai ona i ai lauitiiti auala e mafai ai ona faavae le Ekalesia. I le lotolotoi o nei luitau, e toatele tagata taitoatasi o le ekalesia ma aiga i nei itulagi sa faatumauina ni nai paranesi malolosi e ui ina laitī. Ae tusa lava, i nei ta’i fiasefulu tausaga na iloa ai e le Ekalesia i le lalolagi atoa le tulaga saoasaoa tele o le faatupulaia i lona talafaasolopito ma sa avea ai o se faalapotopotoga faavaomalo.
Autu Fesootai: World War II, Globalization, Ezra Taft Benson, Thomas S. Monson