Talafaasolopito o le Ekalesia
Va i Fafo


“Va i Fafo,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia (2022)

“Va i Fafo,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

Va i Fafo

Sa faatulagaina le Ekalesia i se taimi na vave ai ona faatupulaia le lolomiina o tusitusiga i le Iunaite Setete, ma o manatu e uiga i le Au Paia o Aso e Gata Ai sa uunaia e se falelomitusi e masani ona tetee mai.1 Na maitauina e Iosefa Samita ma isi uluai taitai o le Ekalesia le manaomia o le tuuina atu o faamatalaga sa’o e uiga i le Ekalesia i tagata lautele, ma sa masani ona latou faaaogaina nusipepa e faia ai. O le talafaasolopito autu muamua o le Ekalesia, na tusia i lalo o le taitaiga a Iosefa ma sa muai lolomiina faasolosolo i nusipepa a le Ekalesia, sa faapitoa lava ona faia “ia le faaleagaina ai mafaufau o tagata lautele” i faamatalaga sese na faia e uiga i le Ekalesia ma tuuina atu ai se folasaga sa’o o le aafiaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai.2

Ina ua uma ona tuliesea faamalosi tagata o le Ekalesia mai Misuri, sa tusia e le Perofeta se tusi mai le Falepuipui o Liperate e faamalosiau ai le Au Paia e faataunuu se “tiute mamalu” e faailoa atu ai i tagata lautele e ala i le aoina mai ma le lolomiina o tala o mea uma na latou mafatia ai.3 E oo lava ina sa le manuia a latou talosaga mo le fesoasoani a le malo, sa faaauau pea ona faalauiloa atu e le Au Paia o latou aafiaga i Misuri e ala i tala, tusiga, lauga, ma tamai tusi. I le taimi atoa na totoe o le seneturi lona 19, a o malaga atu le Au Paia i Amerika i Sisifo, sa talosagaina ina ia avea lo latou teritori ma se setete o le IS, ma feagai ma le faateleina o le tetee i faaipoipoga faaautaunonofo, sa saili taitai o le Ekalesia e faaleleia le tulaga tauleleia o le Ekalesia e ala i le galuega faafaifeautalai, tusitusiga lolomi, upu tuugutu, ma fonotaga faavaitaimi ma tagata sa faia ni faatosinaga lelei.

I le faaiuga o le seneturi lona 20, sa amata ona auai kamupani fai pisinisi ma isi faalapotopotoga tetele i metotia fou, ma sili atu ona faatulagaina e logoina ai tagata lautele. O faalapotopotoga o ituaiga uma sa faafaigaluegaina tagata tomai faapitoa e atiaeina polokalama o sootaga i le va i fafo, o mea e tutupu, ma faalauiloaga. O iunivesite, faleoloa faatauoloa, ma ekalesia na latou faavaeina uma ofisa o faamatalaga fesootai mo tagata lautele, nofoaga autu mo tagata asiasi mai, ma polokalama faalauiloa.4 I le Aai o Sate Leki, sa tatalaina ai e le Ekalesia le Ofisa o Faamatalaga i le Lotoa o le Malumalu i le 1902 e tufatufa atu ai tusitusiga ma tali ai fesili a tagata asiasi.5

I le avea ai ma se faifeautalai i Peretania Tele i le vaitau o le 1930, sa faauo atu ai Gordon B. Hinckley i nisi o tusitala, ma fesoasoani ai e faaitiitia le inoino e faasaga i le Ekalesia ma faailoa ai se taleni sa ia te ia mo sootaga ma tagata lautele. E lei leva ona foi mai o ia i Iuta, ae valaaulia o ia e taitai o le Ekalesia e auai i le Komiti fou o le Leitio, Faasalalauga Faalauaitele, ma Tusitusiga a le Misiona ma fesoasoani i le gaosiga o oloa o ala o faasalalauga mo le faaaogaina i misiona. I le 1935 sa amata ai ona ia faaaogaina tagata tomai faapitoa o ala o faasalalauga e atiina ae ni fegalegaleaiga lelei i le va o le Ekalesia ma tagata lautele.6

Sa galulue taitai o le Ekalesia ma faufautua o le va i fafo e amata i le vaitau o le 1950 e faatosina mai ni faasalalauga lelei o mea e tutupu e pei o le Hill Cumorah Pageant ma le faasalalauga fou o lipine a le Aufaipese a le Tapeneko. I le 1957, sa faafaigaluegaina ai e le Ekalesia tagata tomai faapitoa mo fesootaiga lautele ma faatuina le Auaunaga o Faamatalaga a le Ekalesia, po o le AFE. O le faamoemoega o lenei vaega o le tufatufa atu lea o faamatalaga sa’o e uiga i gaoioiga a le Ekalesia lea o le a fiafia i ai tagata lautele.

I le aluga o le isi sefulu tausaga na sosoo ai o le AFE, lea na avea ma Matagaluega o Le Va i Fafo i le 1991, na taitaia ni nai taumafaiga faamanuiaina, e aofia ai le Mormon Pavilion i le Faaaliga a le Lalolagi na amata i le 1964, o se faasologa o savali i le leitio ma televise e uiga i le aiga ua faaulutalaina Homefront i le vaitau o le 1970, ma le faalauiloaina o faasalalauga e pei o le “O au o se Mamona” i le vaitau o le 2010. E oo atu i le vaitau o le 1990, ua faamaopoopoina e le matagaluega le auaunaga ofofua atu o faatonu e 3,500 o le va i fafo mai siteki ma misiona i le salafa o le kelope e tuuina atu faamatalaga manaomia e uiga i gaoioiga i le lotoifale. A o faatuputeleina le Ekalesia ma faateleina fesootaiga tekinolosi faavaomalo ma faasalalauga eseese i le seneturi lona 21, o le tele o galuega o le va i fafo, e pei o sootaga faalenuu ma ekalesia soofaatasi, ala o faasalalauga ma feautusitusia, ma le puleaina o igoa tauleleia, sa tuufaatasia uma i lalo o le Matagaluega o Fesootaiga a le Ekalesia faatoa faatuina. I le taimi nei, o loo faaauau pea ona atiina ae e tagata tomai faapitoa o le va i fafo ia faasilasilaga o auaunaga lautele, faamatalaga o tofiga, ma isi feau tusitusia i luga o le initoneti e fai ma sui o le Ekalesia.

Autu Fesootai: Columbian Exposition of 1893, Fesootaiga o Ala Faasalalau, Laumua o le Ekalesia, Aufaipese a le Tapeneko

  1. Tagai Jack Larkin, “‘Printing is something every village has in it’: Rural Printing and Publishing,” in Robert A. Gross and Mary Kelley, eds., A History of the Book in America, vol. 2, An Extensive Republic: Print, Culture, and Society in the New Nation, 1790–1840 (Chapel Hill: University of North Carolina Press, 2010), 145–60; tagai foi i le Autu: Opposition to the Early Church.

  2. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 1, https://www.josephsmithpapers.org/paper-summary/history-1838-1856-volume-a-1-23-december-1805-30-august-1834/1; tagai foi Iosefa Samita, “Church History,” Times and Seasons, vol. 3, no. 9 (Mar. 1842), 706–10, https://www.josephsmithpapers.org/paper-summary/times-and-seasons-1-march-1842/4; Iosefa Samita, “Letter to Noah C. Saxton, 12 February 1833,” i le Letterbook 1, 27–28, https://www.josephsmithpapers.org/paper-summary/letter-to-noah-c-saxton-12-february-1833/1.

  3. Iosefa Samita, “Letter to Edward Partridge and the Church, circa 22 March 1839,” 6, https://www.josephsmithpapers.org/paper-summary/letter-to-edward-partridge-and-the-church-circa-22-march-1839/6.

  4. Scott M. Cutlip, The Unseen Power: Public Relations, A History (Hillsdale, New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates, 1994), 10–26; Cayce Myers, Public Relations History: Theory, Practice, and Profession (New York: Routledge, 2021), 76–90.

  5. Edward H. Anderson, “The Bureau of Information,” Improvement Era, vol. 25, no. 2 (Dec. 1921), 131–39.

  6. Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (Salt Lake City: Deseret Book, 1996), 86–105.