Talafaasolopito o le Ekalesia
Tuputupua’e o le Ekalesia


Tuputupua’e o le Ekalesia

Mai le amataga, o uluai tagata o le Ekalesia na aofia ai Iosefa Samita, na faamoemoe ia oo atu le talalelei toefuataiina i le lalolagi atoa. Sa maua e Iosefa se faaaliga i le 1831 na folafola atu ai e faapea o le talalelei “o le a …taavale atu i luma i tuluiga o le Lalolagi,” lea na tele ina sailia ma le faamaoni e le Au Paia o Aso e Gata Ai e faataunuu i a latou taumafaiga e talai atu ma faapotopoto i Siona. I lona talafaasolopito atoa, sa tuputupua’e ai le Ekalesia i se faatuatuaga i le lalolagi atoa, o se faagasologa sa faatosinaina e tulaga faasolopito na lilifa i ai faapea foi le taitaiga a taitai o le Ekalesia, ma auaunaga tuuto a tagata o le Ekalesia.

O amataga ma le uluai tuputupua’e o le Ekalesia na o faatasi ma se faatoateleina i le lalolagi o le faitauaofa’i ma le faateleina o faigamalaga, o femalagaaiga, fesootaiga, pisinisi, ma le iloa faitautusi ma tusitusi i le salafa o le kelope. I le fana’e mai o le seneturi 20, ua oo setete o Europa, Amerika, ma Asia ma kolone i lo latou mamao faalefaafanua, sa o latou fai mo latou teritori o le toetoe o ogaeleele uma o le lalolagi ma fai mai e o latou, ma folafola atu le paoa faalemalo i o latou tagatanuu. Na faateleina le fesootai o tagata o le lalolagi o le tasi ma le isi i nofoaga vavamamao ma i ala eseese. O nisi o mea lauiloa na tutupu na fanau mai ai tulaga na aafia ai le toatele naua o le faitau aofai o le lalolagi i seneturi 20 ma le 21, e faapei o Taua e lua a le Lalolagi ma se faasologa faaumiumi o le faasaolotoina le nofo kolone, ia na suia ai malo faakolone i malo faalelotoifale. E ala i le galuega faafaifeautalai, femalagaaiga, ma le galuega auauna atu faifaipea, sa faatulai ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai i nei vaitau se nuu lautele mo i latou lava.

Sa le avanoa eria uma o le lalolagi i uluai faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata ai po o le latou savali. Sa aapa atu tagata o le Ekalesia i tagata o aiga ma uo e ala i upegafesootai faaletagata lava ia, ia na aofia ai o latou lava nuu po o auala na latou iloa e ala i galuega e pei o le tautua faamiliteli, pisinisi, ma le asiasi tafafao. O uluai itulagi na tatala i le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Iunaite Setete, Kanata, Atumotu o Peletania, konetineta o Europa, ma Atumotu o le Pasefika. Sa faateleina upegafesootai faaletagata lava ia mai nei sone a o faasoa atu e tagata auai fou ma o latou aiga ma uo le talalelei. Ina ua amata e taitai o le Ekalesia i le 1890 ona uunaia tagata fou liliu mai e aua nei faimalaga i Amerika i Matu Sisifo, ae ia faamalolosia o latou lava siteki, faavae aulotu e mafai ona maua i Amerika i Matu, Europa, ma le Osienia.

O tulaga faavaomalo ma le faaleleia o femalagaaiga i le popofou o le 1900 na mafai ai e le aofai faia’e o faifeautalai e faalautele atu la latou talaiga i fafo atu, lea na aumaia ai metotia fou o le faatulagaina o misiona, itu, ma paranesi. E oo atu i le 1920, ua galulue faifeautalai e faamalolosia itu ia lava mo tagata auai i le lotoifale e faatautaia a latou aulotu. A o faatupulaia le faitauaofai, sa toevaevae iunite o le Ekalesia e taulima ai, le aofai ua faateleina uarota ma siteki i le salafa o le kelope. Sa faaauau e aposetolo lo latou tiutetauave e “talai le faitotoa o le malo o le lagi i atunuu uma” e ala i le galulue ma taitai o malo ia maua mai se faatagaga e faavae ai le Ekalesia i atunuu fou. E oo mai i le 1940 ua faagaoioia misiona i Europa, Amerika i Matu ma Saute, Atumotu o le Pasefika, ma vaega o Asia.

I le mavae ai o le Taua Lona Lua o le Lalolagi, sa fesoasoani tagata o le ekalesia sa tautua i le malo, e faailoa atu pe toefaatuina le Ekalesia i atunuu sa latou faamautu ai, aemaise lava i Iapani, Korea, le Atu Filipaina, Viatename, ma Taialani. Sa vaavaaia e Peresitene Tavita O. MaKei, o le sa molimautinoina o se Aposetolo talavou ia luitau sa feagai ma tagata o le au paia i fafo atu o Amerika i Matu, se polokalama o le fauina o falesa ma malumalu ia sili atu ai le lagolagoina o aulotu i le lalolagi atoa. I le va o le 1945 ma le 1955, e 630 falelotu sa fauina, sa tele lava ina fau e le Au Paia o Aso e Gata Ai i lotoifale. Ao amata faateleina ia siteki i fafo atu, sa lei pine ae sosoo atu ai ma malumalu. I le va o le 1955 ma le 1985, e sefuluvalu malumalu na fauina i fafo atu o le Iunaite Setete i Europa, Osienia, Amerika Tutotonu ma Saute, Asia sasae, ma Aferika i saute. Sa faateleina le fauina o malumalu i le seneturi e 21, ma le faitau selau ua faagaoioia i le salafa o le lalolagi i le 2024.

O le vave faatupulaia o femalagaaiga e fekolosia’i ai tuaoi ma le faateleina o faigamalaga i le va o le 1990 ma le amataga o le 2000 na suia ai le galuega faafaifeautalai i le lalolagi atoa. O ala o faasalalauga ma le feavea’iga faatekinolosi i le initoneti na faalautele ai alaleo o fesootaiga a le Ekalesia i isi gagana nai lo se isi taimi muamua. Na tuputupu a’e le Matagaluega o Faaliliuga i se faatinoga tele, e fesoasoani ai e aumaia tusitusiga paia, sauniga o le malumalu, lauga o konafesi aoao, ma lomiga i aofia eseese o le Ekalesia atoa ia latou gagana. E oo mai i le 2020, ua masani ona amata polokalama, o faama’ite ma anomea faatasi ai ma le mafaufau i le upegafesootai ma tagata o le Ekalesia.

Autu Fesootai: Church Growth, Growth of Missionary Work, Servicemember Branches, Interreligious Relations, Political Neutrality, Wards and Stakes