Talafaasolopito o le Ekalesia
O Tetee i le Uluai Ekalesia


“O Tetee i le Uluai Ekalesia,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“O Tetee i le Uluai Ekalesia”

O Tetee i le Uluai Ekalesia

I le 1823, sa lapataia ai e le agelu o Moronae ia Iosefa Samita e faapea o lona “igoa o le a lauiloa mo mea lelei ma mea leaga i atunuu uma.”1 Na vaaia lava e Iosefa ma lona aiga tauemuga a o lei amata faaliliuina le Tusi a Mamona, ma i masina na sosoo ma le fonotaga lea sa faatulaga ai le Ekalesia, sa amata e tagata tetee ona faalavelave i fonotaga a Mamona. Sa matua faateteleina le tetee i isi tausaga na sosoo ai ma o nisi taimi sa o mai faatasi ma sauaga. Sa faatulagaina faaupufai foi le au tetee i le Ekalesia ma faia faavaega ia faatosinaga faaleatunuu, lotoifale, ma setete e faasaga i le Au Paia o Aso e Gata Ai. O nei vaega o tagata sa tele ina faaigoa o “aneti-Mamona.”2

Sa faitioina e taitai tetee le Ekalesia i mafuaaga faaletapuaiga, faaupufai, ma faaletamaoaiga. E tele ina lauga atu faifeau ua mautu e faasaga i mau fou faaletapuaiga e puipuia ai a latou aulotu mai mea sa latou manatu o ni talitonuga e tatau ai. Sa vaavaai atu le aufaitio i le Au Paia---ma o latou talitonuga i tusi paia fou ma le perisitua ua toefuatai mai---o se mea taufaasese, soonafai, pe le agavaa ona faapea o se tapuaiga e tusa ai.3 Sa fai mai nisi o le Au Paia e paie, e faatalale, ma matitiva ma ua avea i latou o se avega mamafa i le nuu.4 Sa faitioina e nisi ia faiga soofaatasi faaletamaoaiga a Mamona pe sa muimui faapea latou te le o auai i le maketi saoloto. O le faiga a le Au Paia o le faapotopotoina sa taitai atu ai foi i le tetee faaupufai: i le popofou o le Iunaite Setete, sa tele ina popole le au fai polotiki ona e mafai e vaega toalaiti ona suia se iuga o se palota i le faatutusa o a latou palota, o le mea lea sa tele ina fai e le Au Paia anamua. E le gata i lea, e toatele tagata Amerika sa masalosalo i le ala na tuufaatasia ai e Iosefa Samita ma mulimuli ane Polika Iaga ia le pule faaupufai ma faalelotu.

Sa faaaoga e le au tetee faalavefau faaletulafono, sauaga a vaega faatupu faalavelave, faamaasiasia, ma osofaiga faasalalau faasaga i le Ekalesia. I nisi tulaga, o mea faalavefau e mai tagata sa faia tutoatasi, ae o le au tetee i le Ekalesia sa tele ina faatulagaina a latou taumafaiga faaaneti-Mamona. I le Itumalo o Siakisone, Misuri, mo se faataitaiga, sa fono ai se komiti o tagatanuu ma tusi se auivi o talatusi e fai ma faavae o sauaga fuafuaina e faasaga i le Au Paia. I Ilinoi, sa i ai se pati faaupufai e lei leva ona i ai sa faaigoa o le “Anti-Mormon Party” sa faatulagaina i le 1841 e tetee i le au palota Mamona i le setete. Sa tusia e sui o le Anti-Mormon Party ia faamatalaga faaleaufaatonu i le nusipepa sa tuuaiia ai Mamona i le taumafai e faafoe ia palota i le lotoifale. I Peretania Tele, sa fetaiai ai faifeutalai ma ni tetee sa faatulagaina i le faiga o lauga faalauaitele, o tusi, tamaitusi, ma tala o nusipepa.

Ina ua uma ona fofogaina faalauaitele e le Au Paia le faiga o faaipoipoga faaautaunonofo i le 1852, na vave ona avea ma ute o tetee faatulagaina i le Ekalesia. Sa manatu le Au Porotesano Amerika o le faia o autaunonofo o se faiga faanuupo ma sa faatulagaina ai se faatosinaga faaletulafono ma faaupufai e faamalosia le Au Paia o Aso e Gata Ai e taofia lea tu.5

Sa tali atu le Au Paia o Aso e Gata Ai i osofaiga mai mau tetee i ni ala eseese. E toatele na ola i le onosai faa-Kerisiano, e tosina atu i aoaoga a Iesu Keriso lea e talia ai ma le onosai ia sauaga o se faailoga o se soo moni. Sa faatonuina le Au Paia i faaaliga e apili ai foi le tulafono mo le toefuata’ia pe a faaleagaina, ma sa saili e taitai o le Ekalesia ala faaletulafono pe a tatau ai. O le mea e faanoanoa ai, i nisi tulaga, o tagata po o vaega o le Au Paia sa faafetaiaia ia fili sa vaaia i sauaga pe mateletele foi i tagata o le Ekalesia e le o aafia ai.6 I le faafetaia’ia ai o tulafono faalemalo e faasaga i autaunonofo, e toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai sa le usitai i le malo, ma faaauau ai ona ola i mea sa latou talitonu o se mataupu faavae o la latou tapuaiga e ui o nisi taimi e tatau ai ona faaaluina se taimi i le falepuipui. I nisi tulaga---e pei o sauaga na feagai ma le Au Paia i Misuri---o tetee i le Ekalesia na uunaia ai faaaliga mamana na aumai ai se taitaiga fou i le Ekalesia po o se faauigaga loloto atu i mafatiaga sa feagai ma tagata o le Ekalesia.7

Autu Fesootai: Critics of the Book of Mormon, Jackson County Violence, Mormon-Missouri War of 1838