Talafaasolopito o le Ekalesia
Papatisoga mo e ua Maliliu


“Papatisoga mo e ua Maliliu,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Papatisoga mo e ua Maliliu”

Papatisoga mo e ua Maliliu

O faaaliga ia Iosefa Samita na toe faamautu ai le tatau ai o papatisoga mo le faaolataga ma sa aoao mai ai faapea o lenei sauniga e manaomia ona faatinoina e le pule o le perisitua ua toefuataiina. Sa fia iloa e tagata o le Ekalesia, e aofia ai ma Iosefa ma lona aiga le tulaga o tagata o o latou aiga ua maliliu e aunoa ma le papatisoga.1 Sa latou mafaufau i fuaitau o le Feagaiga Fou e uiga ia Iesu o folafola atu i agaga i le falepuipui, ma sa taumatemate nisi o le Au Paia faapea o toeaina o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le a papatisoina i latou o e ua “maliliu i lalo o le feagaiga motusia” i le taimi o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.2

I le aso 15 Aokuso, 1840 a o lei leva ona masii mai le Au Paia i lo latou nofoaga i le lumanai o Navu, Ilinoi, sa lauga atu ai Iosefa Samita i le falelauasiga o se tagata o le Ekalesia o Seymour Brunson. O le matauina o se fafine i le aofia sa oti lana tama a o lei mafai ona papatiso, sa faailoa atu ai e Iosefa Samita e faapea o le Au Paia “ua mafai nei ona galulue mo a latou uo o e sa tuua lenei olaga” e ala lea i le papatisoina e fai mo latou sui. Sa ia sii maia aoaoga a le Aposetolo o Paulo e faatatau i le papatisoga mo e ua maliliu, ma fautuaina le Au Paia ina ia olioli “aua o le ata o le faaolataga na fuafuaina e faaolaina i latou uma o e na naunau e usitai i tulaga manaomia o le tulafono a le Atua.”3

Sa talia ma le naunautai e le Au Paia se faamatalaga e uiga i lenei faiga ma sa amata ai ona faatinoina ia papatisoga i vaitafe ma vaipuna latalata ane mo o latou aiga, uo, ma tagata iloga.4 Sa faatinoina ia papatisoga e alii e umia le Perisitua Mekisateko a o i ai molimau.5 O le uluai papatisoga na tusifaamaumauina na faia e Harvey Olmstead, o le sa papatisoina Jane Neyman mo lana tama tama o Cyrus, e lei leva ona maliu. Na faia le papatisoga i le Vaitafe o Misuri ma sa molimauina e Vienna Jacques, o le sa asa atu i le vaitafe i luga o lana solofanua e faalogologo i le tatalo.6

Ia Ianuari 1841, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga e faapea o papatisoga mo e ua maliliu sa faamoemoe e faatino i totonu o malumalu. Sa faamalamalama atu e le Alii e faapea “o lenei sauniga e o lo’u fale” ma sa poloaiina ai le Au Paia e faamaea le malumalu i Navu.7 I le konafesi na sosoo ai o Oketopa, sa faasilasila mai ai e Iosefa Samita e le toe faatagaina ni papatisoga mo e ua maliliu sei vagana ua maea le vaipapatiso i le Malumalu i Navu.8 E oo atu i lena Novema, ua faatuina e le Au Paia se vaipapatiso laau na vanelima i le fogafale i lalo o le malumalu, e ufitia i se taualuga e le tumau, ma sa faapaiaina ina ia mafai ai ona faaauau ia papatisoga.

I le toe manatunatu ai i le faaaliga sa ia mauaina, sa aoao atu ai Iosefa Samita i se tusi i le Ekalesia i le 1842 e faapea o papatisoga mo e ua maliliu e tatau ona tusifaamaumauina ma le faaeteete, ma folafola atu ai i le Au Paia o mea e “tusifaamaumauina i le lalolagi o le a tusifaamaumauina foi i le Lagi.”9 E tusa ai, sa tofia failautusi ia mautinoa sa tusifaamaumauina papatisoga uma mo e ua maliliu. I le va o le 1840 ma le 1845, i le leai o se taitaiga patino, o nisi taimi sa papatiso ai tamaloloa e fai ma sui mo fafine, ma fafine mo tamaloloa. I le 1845, ina ua mavae le maliu o Iosefa, sa faasilasila mai ai e Polika Iaga faapea mai lena taimi i luma o le a “le vaaia lava e le [Au Paia] se alii o alu atu e papatiso mo se tamaitai, po o se tamaitai foi mo se alii.” Sa ia faamalamalama atu e faapea “O Iosefa i le taimi na soifua ai na te lei mauaina mea uma e fesootai i le aoaoga faavae o le togiola” ae sa faaauau pea ona taitai e le Alii le Ekalesia e ala i faaaliga, “ma tuuina mai ia i latou o si mea itiiti i i ma si mea itiiti iina.”10 Sa faia lea suiga i se taimi na amata ai e le Au Paia ona faatino isi sauniga mo e ua maliliu, e aofia ai ma sauniga o le perisitua ma faamauga o faaipoipoga.11

O tekinolosi fou, faalapotopotoga ua tele atu, ma se faamamafa ua faateleina i le auai e le aunoa i le malumalu sa taunuu i se faatelega o le auai i papatisoga mo e ua maliliu i le seneturi 20. E le gata i le faatinoina o papatisoga mo aiga ua maliliu, ae sa amata foi e le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faatino lenei sauniga mo isi o e sa latou aumaia faamatalaga tau gafa mai faamaumauga sa i ai. I nisi tulaga, na aofia ai tagata lauiloa ma tagata taitoatasi sa aofia ai i mea faasolopito na tutupu e pei o le Fasiotiga Tele o tagata Iutaia. E talitonu le Au Paia o Aso e Gata Ai faapea o papatisoga mo e ua maliliu e le avea ai tagata ua maliliu ma tagata o le Ekalesia. E na ona latou faia ia avanoa ia sauniga i agaga o i latou ua maliliu, ma ē e filifili e taliaina. Ae ui o lea, i le vaitau o le 1990, o nisi e le auai i le ekalesia sa matauina sa faaalia lo latou popolega e uiga i lea faiga. I se gaoioiga e faaali ai le faaaloalo ma le agalelei, sa aveesea ai e taitai o le Ekalesia ia igoa o nei tagata mai utuofaamatalaga a le Ekalesia, ma tuuina atu taiala sa faamoemoe e puipuia ai le auina mai pea lava pea o o latou igoa mo papatisoga, ma sa fautuaina tagata o le Ekalesia e taulai atu i le faatinoina o sauniga o le malumalu mo o latou lava augatama.12

O papatisoga mo e ua maliliu ua loa ona avea o se vaega o loo avanoa tele ma faatinoina o le tapuaiga i le malumalu a le Au Paia o Aso e Gata Ai. I Navu, i se taimi na folasia atu ai faaeega paia i le malumalu i se vaega toalaiti, sa faatinoina ai e alii ma tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai papatisoga e fiasefulu afe mo e ua maliliu. I le faaiuga o le seneturi lona 19, sa faatino ai e tagata uli o le Ekalesia e tupuga mai Aferika ia papatisoga mo o latou aiga i le Fale o Faaeega ma Malumalu o Sate Leki ma Logan Iuta, e ui ina sa le mafai ona latou mauaina isi sauniga o le malumalu seia oo i le 1978.13 Na amata i le vaitau o le 1920, sa faia ai e vaega o autalavou a uarota ni malaga masani i malumalu ina ia papatiso ai mo e ua maliliu, ua maua ai e tagata talavou o le Ekalesia se avanoa e o ai i le malumalu a o lei taitai ona oo i tausaga e maua ai a latou lava faaeega paia.14 Ua fautuaina tupulaga talavou o le Ekalesia i ona po nei e saili o latou augatama ma o i le malumalu e le aunoa e fai ma sui mo papatisoga. I le 2017, sa fofogaina mai ai e taitai o le Ekalesia e faapea o alii talavou e umia le Perisitua Arona i le tofi o le ositaulaga ua mafai ona faatinoina papatisoga mo e ua maliliu.15

O Autu Fesootai: Malumalu o Navu

Faamatalaga

  1. Sa popole aiga o le au Samita mo le uso matua o Iosefa, o Alavini, o le sa maliu i ni nai tausaga a o lei faatulagaina le Ekalesia. Tagai Larry C Porter, “Alvin Smith: Reminder of the Fairness of God,” Ensign, Sept. 1978, 65–67.

  2. Joseph Fielding letter, Dec. 28, 1841, in “Communications,” Times and Seasons, vol. 3, no. 5 (Jan. 1, 1842), 649; see also Warren Cowdery, “Love to God,” Messenger and Advocate, vol. 3 (Mar. 1837), 471; Untitled article, Elders’ Journal of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, vol. 1 (July 1838), 43.

  3. Simon Baker statement, in Journal History, Aug. 15, 1840.

  4. Alexander L. Baugh, “‘For This Ordinance Belongeth to My House’: The Practice of Baptism for the Dead Outside the Nauvoo Temple,” Mormon Historical Studies, vol. 3, no. 1 (Spring 2002), 47–58.

  5. Matthew McBride, A House for the Most High: The Story of the Original Nauvoo Temple (Salt Lake City: Greg Kofford Books, 2007), 34.

  6. Jane Neyman statement, given Nov. 29, 1854, in Journal History, Aug. 15, 1840.

  7. Faaaliga, 19 Ianuari 1841 [MFF 124],” in Book of the Law of the Lord, 5, josephsmithpapers.org; Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:30.

  8. “Minutes of a Conference,” Times and Seasons, vol. 2, no. 24 Oke. 1841), 578.

  9. Letter to ‘The Church of Jesus Christ of Latter Day Saints,’ 6 September 1842 [MFF 128],” 3, josephsmithpapers.org; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:7–8.

  10. Brigham Young, “Speech,” Times and Seasons, vol. 6, no. 12 (July 1, 1845), 954–55, sipelaga ua faalaugatasia.

  11. Na iu lava o sauniga faaola uma, e aofia ai faamauga, sa faatinoina mo e ua maliliu i malumalu. O faaeega paia mo e ua maliliu sa muai faatinoina i le 1877 i le Malumalu o St. George Utah.

  12. Background Explanation of Temple Baptism,” mormonnewsroom.org; “Church and Jewish Leaders Resolve Concerns over Baptisms,” Sept. 1, 2010, mormonnewsroom.org

  13. Tonya Reiter, “Black Saviors on Mount Zion: Proxy Baptisms and Latter-day Saints of African Descent,” Journal of Mormon History, vol. 43, no. 4 (Oct. 2017), 100–123. O le Fale mo Faaeega o se fausaga i le Aai o Sate Leki sa faapaiaina e faatino ai ni sauniga o le malumalu (e aofia ai papatisoga ma faaeega paia mo e soifua) a o lei maea le Malumalu o Sate Leki. Tagai foi i le Autu: Race and the Priesthood.

  14. Tagai Ogden Stake Historical Record, 1912–1921, Mar. 21, 1921, Aug. 22, 1921, June 12, 1922, Church History Library, Salt Lake City; “M.I.A. Notes: Junior Girls,” Young Woman’s Journal, vol. 34, no. 1 (Jan. 1923), 39.

  15. Camille West, “Church Adds New Opportunities for Youth and Children to Prepare for and Participate in Temples,” Dec. 17, 2017, news.lds.org.