Talafaasolopito o le Ekalesia
Malumalu o Sate Leki


Malumalu o Sate Leki

Ia Iulai 1847 i le taimi o le uluai lauga o le aso Sapati na tuuina atu i le Vanu o Sate Leki, na folafola atu ai e le Aposetolo o George A. Smith e faapea, o le malumalu i le vanu o le a faataunuu ai le valoaga a Isaia e faapea “o le a faatumauina ai o le mauga o i ai le fale o Ieova” i aso amuli.1 Mulimuli ane, na vaaia e Polika Iaga i le faaaliga le nofoaga o le a fausia ai le malumalu.2 E silia ma le fasefulu tausaga mulimuli ane, na faamaeaina ai e le Au Paia ma faapaiaina le Malumalu o Sate Leki, o se faatumutumuga faasolopito i lo latou nuu o Siona.

O se vaega o le sauniga o le suatiaina o le eleele i le aso 14 Fepuari, 1853, sa faatino ai e le au fai musika le pese lauiloa i Sikotilani o le “Auld Lang Syne,” o se faailoga o se vaitau fou.3 I le aso 6 Aperila, na faataatiaina ai ma faapaiaina ai maatulimanu o le malumalu. O Truman O. Angell, o se kamuta na avea ma tusiata fale, sa galulue ma Polika Iaga e mamanuina se fale lea na faataunuu ai le faaaliga a Iaga. E pei o le malumalu i Navu, o le mamanu o le Malumalu o Sate Leki sa aofia ai faatusa e fai ma sui o le perisitua, feagaiga o le malumalu, ma le ata o le faaolataga.4

Ma le naunautaiga e fausia le malumalu i “ni meafaigaluega sili ona lelei lea [e mafai] lava ona maua i mauga o Amerika i Matu,” na i’u ina tonu i le Au Paia e fausia le malumalu i ma’a (granite) o loo maua i le lotoifale.5 Na matauina e e na pasi ane i le Lotoa o le Malumalu ni “leo tatagi” o kofi [chisels] o loo faaauau pea ona tu’iina ia ma’a, “na faafiafia ai i latou o e fiafia i na leo,” a o mamanuina e le au tipima’a ma’a mo le faatulagaina i totonu o puipui o le malumalu.6

Ata
ata o le fausaga o le Malumalu o Sate Leki

Ata o le fausaga na tusia e Truman O. Angell o le pito i luma i saute o le Malumalu o Sate Leki.

I le vaitaimi o le 20 tausaga muamua o le galuega, sa tosoina mai ai e tagata faigaluega ia ma’a i le 20 maila (32 kilomita) mai Little Cotton Canyon i le fanua o le malumalu e vaega o taavale toso. O le leaga o le tau ma le faaletonu o seleselega na faagesegese ai se gasologa lemu faigata. O faaletonu na maua i le faavae o le malumalu ma ua manaomia ai ona aveese vaega ua faamaeaina o puipui o le faavae ma le toe sui o vaega o le faavae, na toe tolopo ai le galuega mo le tusa ma le lima tausaga. Na galulue faatasi ia uarota ma korama o le perisitua e sapalai atua se au leipa e faatumauina ai le au faigaluega o le au tipima’a ma i latou e tosoina. O le taunuu ai o auala o nofoaafi i le vaitau o le 1870 na saunia ai se auala sili ona saoasaoa ma faatuatuaina e la’uina ai ma’a.

Na faamaeaina e Au Paia o Aso e Gatai i le Teritori o Iuta le Malumalu o St. George Iuta i le 1877, le Malumalu o Logan Iuta i le 1884, ma le Malumalu o Manti Iuta i le 1888. O le poto aoaoina na latou maua mai le fausiaina o nei malumalu na uunaia ai ni fuafuaga o faataatiaga mo sauniga o le malumalu.7 O fuafuaga mo totoga i totonu o le Malumalu o Sate Leki na suia mulimuli ane mai i na [fuafuaga] na muamua faatonuina e Polika Iaga i na mea na atiinaeina e Uilifoti Uitilafi. O Joseph Don Carlos, o se inisinia faapolofesa ma o se tasi o atalii o Polika Iaga, na ia vaaia le faamaeaina o tumutumu (spires) ma totonu o le malumalu. Na ia tuufaatasia tekinolosi fou, atoa ai ma se auivi uamea, moli eletise, faaasu faavevela, ma lifi eleveita.8

Ata
fanua o le malumalu

O le fanua o le malumalu i le 1886.

I le vaitaimi o tausaga mulimuli o le fausaga, na faasalaina faamalosi ai e le malo a le Iunaite Setete tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa faatinoina faaipoipoga faaautaunonofo, ma na faamatauina e tulafono fou le aveesea mai o aia tatau o le Ekalesia mai ona malumalu.9 Ina ua uma ona tuuina atu e Uilifoti Uitilafi le Manifeso i le 1890 e ta’u atu ai lona naunauga e galulue faatasi ma le malo, na faafouina ai e le Au Paia a latou taumafaiga ina ia faamaeaina le malumalu.10 Na maea loa le galuega i fafo, na potopoto tagata i totonu ma faataamilo i le Lotoa o le Malumalu i le aso 6 Aperila, 1892, mo se sauniga matagofie o le ma’a pito a luga lea na faatu ai se faatagata na faailoa mai o le agelu o Moronae pe tusa ma le 12-futu (toeitiiti 4-mita) i luga o le tumutumu ogatotonu i sasae.11 Ma na faailogaina ai foi i lea taimi le amataga o se faanatinati e faamaeaina le pito i totonu i le faamanatuina o le 40 tausaga o le suatiaina o le eleele mo le malumalu.

Na mananao taitai o le Ekalesia e auai tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faapaiaina o le malumalu i le Alii. Ina ia taulimaina tagata uma na mananao e auai, na latou faia ni sauniga se lua i le aso mo le toeitiiti 20 aso, e aofia ai sauniga mo tamaiti. Ao lei amataina sauniga taitasi, sa faia e tagata auai se malaga maimoa i le fale. Na fofogaina e Peresitene Uilifoti Uitilafi le tatalo o le faapaiaga i le sauniga muamua i le aso 6 Aperila, 1893. O le toatele na auai i sauniga na latou faamatalaina ni lagona o le taliaina e le Alii o le malumalu ma na latou iloaina ni faaaliga faalelagi.12

Ata
motu o tagata i le faapaiaga o le Malumalu o Sate Leki

Ua potopoto le motu o tagata mo le faapaiaina o le Malumalu o Sate Leki i le 1893.

O se faafouga tele i le vaitau o le 1960 na siitia ai le tulaga tau masini ma ea malulu, ma o se faamamaina atoa o fafo o le malumalu i le 1993 na toefuatai mai ai le ma’a i lona tulaga matagofie. O se tasi faafouga ofoofogia na fofogaina i le 2019 e faamautu ai le fale e faasaga i tulaga o mafuie ma le toe mamanuina o le siosiomaga o le lotoa.13

Autu Fesootai: Fausiaina o Malumalu, Faapaiaga o le Malumalu ma Tatalo o Faapaiaga, Aai o Sate Leki, Polika Iaga, Maota mo Faaeega Paia, Agelu o Moronae