Talafaasolopito o le Ekalesia
Faasologa o le Taitaiga i le Ekalesia


“Faasologa o le Taitaiga i le Ekalesia,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Faasologa o le Taitaiga i le Ekalesia,”

Faasologa o le Taitaiga i le Ekalesia

“Ua faatumulia loto uma i le faanoanoa, ma o auala uma i Navu e foliga mai ua faavauvau,” na tusi atu ai Vilate Kimball i lana tane, o Heber, i le mavae ai o le fasiotia o Iosefa ma Ailama Samita i le Falepuipui i Karefasi i le aso 27 o Iuni, 1844.1 I le taimi lea, na taape solo ai Heber ma le tele o Aposetolo i le Iunaite Setete i sasae i le faalauiloa mo Iosefa Samita i le palota mo le peresitene o le I.S. Sa na o Ioane Teila ma Uiliata Risati, na i ai faatasi ma Iosefa i le taimi o le maliu faamaturo, na i ai i Navu, ma na tigaina pea Teila mai ni manua na ia maua ina ua osofaia e le aufaatupu faalavelave le falepuipui. O Sini Rikitone, le fesoasoani talu ai o Iosefa i le Au Peresitene Sili, na siitia atu i Pittsburgh ma sa faatuina ai se paranesi o le Ekalesia iina. Ao faavauvau le Au Paia i Navu, na latou popole foi e uiga i le taufaafefe mai o nisi vevesi mai fili o le Ekalesia ma na tau manatunatu po o le a se mea o le a tupu i le lumanai.

O tagata na matamata mai fafo o le lotu na faapea o le a taape le Ekalesia. Na tusia e le New York Herald faapea o le maliu o Iosefa o le a “faamaufaailogaina ai le iuga o le faaMamona. E le mafai ona latou toe mauaina se isi Sio Samita.”2 E ui lava i le faateia i le maliu ai o le Perofeta, o le toatele o le Au Paia na tumau pea le faamaoni. “O le maliu o se toatasi po o se sefululua e le mafai ona faatamaiaina ai le perisitua,” na aoao atu ai Polika Iaga i le faalogoina ai o tala feaveai o le vevesi i totonu po o talaane o Navu, “e le taofia ai foi le galuega a le Alii mai le salalau atu i atunuu uma.”3

O le Faafinauga i le 1844 mo le Faasologa [i le Taitaiga]

O lenei talitonuga lautele faapea o le a agai pea i luma le galuega, e ui i lea, na o mai faatasi ma le le mautonu po o ai o le a taitaia. Sa talavou pea lava Iosefa Samita ina ua maliu, ma na te lei faailoaina se fuafuaga manino mo le faasologa o le taitaiga. O le toatele na faapea o Ailama o le a sosoo ma Iosefa pe a oo mai le taimi, ae na fasiotia Ailama faatasi ma lona uso. O nisi Au Paia na tilotilo i le faasologa o Aposetolo e Toasefululua e taitaia le Ekalesia ina ua mavae le maliu o Iesu ma na faatalitali i le toe foi mai o Aposetolo.4 Sa fai mai se tasi o tagata o le Ekalesia sa nofo latalata i Navu, sa ia faalogo i tagata o fautua mo nisi o taitai faamoemoeina, e aofia ai Aposetolo Polika Iaga ma Pale P. Palate, Sini Rikitone, peresitene o le siteki o Viliamu Marks, Joseph Smith III e 11 tausaga, e oo lava ia Stephen Markham, o se Au Paia malosi o le sa faamanualia e le au faatupu faalavelave a o taumafai e aapa atu ia Iosefa i le Falepuipui o Karefasi.5

E toatele le Au Paia na maua se lagona o le faavavevave ona taliina le fesili. O Ema Samita, na popole e uiga i le tulaga tautupe o lona aiga, na uunaia taitai o le lotoifale e filifili vave se tasi e pulea tupe e faatautaia mataupu tautupe.6 E ui lava o Sini Rikitone, lea na taunuu i Navu i le aso 3 o Aokuso, na ioe muamua e faatali seia toe foi mai le toatele o le Toasefululua i Navu, na ia amata ona lagolagoina se filifiliga vave. “Tou te manaomia se ulu,” na ia finau atu ai i se tasi fonotaga, “ma sei vagana ua outou lototasi i lena ulu e featofaiina outou i itu matagi e fa.”7

Na faatu mai e Rikitone o ia lava o se taitai, o se “leoleo” mo le Ekalesia. O Aposetolo e toafa i Navu i lena taimi (na toe foi mai Pale P. Palate ma Siaosi A. Samita e faatasi ma John Taylor ma Uiliata Risati) na fautuaina le onosai. Atonu latou te lei manatu lava i le manaomia ona latou pulefaamalumalu i le Ekalesia, na tele ni mafuaaga na talitonu ai Aposetolo o le a latou faatinoina se matafaioi autu i le lumanai o le Ekalesia. O se faatonuga i le 1835 i le perisitua na aofia ai le lomiga muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na tofia ai i latou o se korama e tutusa le pule i le Au Peresitene Sili pe soo se isi lava aufono faamalumalu o le Ekalesia ma na tuuina atu ia i latou ki e tatala ai faitotoa o atunuu ma faatuina le Ekalesia i le lalolagi atoa i fafo atu o ona siteki ua faatulagaina.8 I Navu, na tuuina atu ai foi e Iosefa Samita ia i latou ni matafaioi lautele i le taitaiina o le Ekalesia i totonu o le Au Paia ua faapotopotoina, ma faatagaina ai i latou e pulea lomiga o le Ekalesia ma fesoasoani atu i tagata liliu e malaga mai i misiona o le Ekalesia ina ia faamautu.

Na faasoa atu foi e Iosefa ni faaaliga fou ma sauniga faatasi ma Aposetolo i ni fonotaga faalilolilo ae lei aoaoina atu i lea fuaitau i lea fuaitau i le Au Paia lautele. Na ia aoaoina tagata o le korama e uiga i le natura paia o le tagata i ni tausaga ae lei lauga atu faalauaitele i le mataupu.9 Na ia faailoa atu ia i latou le autaunonofo ma faaaafia i latou i fuafuaga ina ia salalau atu aiga i le lumanai mo le Au Paia i sisifo e mamao atu. O le mea e sili ona taua, na ia faaeeina i le tele o Aposetolo sauniga uma o le malumalu ina ia mafai ona latou faia na sauniga i isi.10 Ua latou umia nei e le gata i ki e atinae ai le Ekalesia i le lalolagi atoa, ae o na foi e fesootai i le malumalu, ma tuua ai i latou i se tulaga faapitoa e faaauau i nei taumafaiga taua i le mavae ai o le maliu o Iosefa. E moni lava, na molimau ni nai Aposetolo mulimuli ane faapea o Iosefa, na popole ua lamatia lona soifua, ma na tau atu i le Toasefululua i le fono faalilolilo i ni masina ae lei maliu o ia, “Ua mafai nei ona ou tuu atu le avega ma le tiutetauave o le taitaiina o lenei lotu mai o’u tauau i o outou tauau.”11

Na toe foi atu i Navu Polika Iaga ma isi Aposetolo e toafa i le aso 6 o Aokuso, 1844. Ina ua ia faalogo muamua lava e uiga i le maliliu ai o Iosefa ma Ailama Samita, na mulimuli ane faamatala e Polika Iaga, na foliga mai o lona ulu na pei a pa. O le tele o le le mautonu i le toesea o Iosefa faatoa faaitiitia lava ina ua oo mai se manatu manino ia te ia faapea e ui lava ua maliliu le Perofeta ma le peteriaka, o loo tumau pea ki o le malo i Aposetolo.12 I Navu, na latou feiloai ma Aposetolo na faapotopoto e talanoa faatasi ma saili le finagalo o le Alii i le fesili i le faasologa o le taitaiga.

E lua aso talu ona taunuu Iaga, ae talo e Sini Rikitone se fono tatalo i le taeao i se togavao o laau i lalo o le matie mai le tulaga o le malumalu. Na fuafua Iaga e feiloai ma Aposetolo i lena taeao ae na suia ana fuafuaga ina ua ia faalogo e uiga i le fonotaga a Rikitone ma na vaaia tagata ua faapotopoto ane. Ina ua ia vaaia le naunau o Rikitone i le fesili o le faasologa o le taitaiga, na talo loa e Iaga le Au Paia ia potopoto i lena aoauli e lagolago taitai fou. “Ou te lagonaina le fia tagi mo le 30 aso—& ona tulai lea i luga & ma tau atu i tagata le finagalo o le Alii mo i latou,” na ia taua i le taimi o lena fonotaga i le aoauli, ae ua tuuina atu le faanatinati ia faia se faaiuga, na ia faatulaga ai le Au Paia i se faapotopotoga paia ma fesili atu ia i latou ia lagolagoina Aposetolo e Toasefululua o ni taitai o le Ekalesia.13 “O se faamaoniga i le Au Paia le pau mai o le ofutalaloa o Iosefa i luga ia te ia,” na tusia ai e Uilifoti Uitilafi i lana lipoti mea na tutupu i le Au Paia i Peretania.14 Na tau atu e Howard Egan ia Jesse Little faapea i le taimi o lana lauga, na matuai pei lava le leo o Iaga o Iosefa Samita. “Ana faapea e tauaso se tagata,” na ia matauina, “o le a faigata lava ona ia iloaina e le o Iosefa lea.”15 O nei uluai tala i mea na iloaina faapea o le liua o Polika Iaga ua faaalia ai faapea o le tele o le Au Paia na potopoto i le fonotaga na vaai ia Iaga o le sui moni lava ia Iosefa Samita. I ni tausaga mulimuli ane, e toatele le Au Paia na tusia ni tala e sili atu le auiliili na faamatalaina ai se liua faavavega o foliga o Iaga ma le leo i lena taimi.16

O le Au Paia na potopoto i lena fonotaga i le aso 8 o Aokuso, 1844 na molimauina le faatuatua o Aposetolo o ni faifeautalai ma o ni taitai i Navu, ma na latou naunau mo sauniga o le malumalu na folafolaina mai e Iosefa Samita. I le mautinoa na pau atu le tofiga o Iosefa Samita ia Polika Iaga, na latou palota uma ai e lagolago le Au Aposetolo e Toasefululua o ni taitai o le Ekalesia. I le aluga o le isi tolu tausaga na sosoo ai, sa faatulaga ai e Sini Rikitone, James J. Strang, ma isi tagata a latou lava gaoioiga, ma toso ese mai ai nisi o tagata o le Ekalesia.17 E ui i lea, o le toatele lava o le Au Paia, na mulimuli i Aposetolo e Toasefululua, ma fesoasoani e faamaea le Malumalu o Navu, maua faamanuiaga o le malumalu, ma auai i le malaga tele i sisifo lea ua Iuta nei. O le Korama a Aposetolo e Toasefululua o se vaega na taitaia le Ekalesia i lalo o le taitaiga a le peresitene o le korama o Polika Iaga seia oo i le 1847, ina ua valaaulia e Iaga ni fesoasoani ma faatuina le Au Peresitene Sili.

Faatuina o se Mamanu mo le Faasologa o le Taitaiga

I le mavae ai o maliu na sosoo ai o Peresitene o le Ekalesia, na feiloai le Korama a Aposetolo e Toasefululua e fono e filimaoti ai po o afea ma pe faapefea ona toefaatulaga le Au Peresitene Sili. O le peresitene o le korama na taitaia le aufono ma na faatuina e avea ma le Peresitene o le Ekalesia. Na aoao atu Osone Palate ma Uilifoti Uitilafi faapea na i ai ia Ioane Teila le “aia aloaia” e sui ia Polika Iaga ona o ia o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.18 I le maliu ai o Teila, sa fautuaina ai e nisi o sui o le korama le lagolagoina o se Peresitene o le Ekalesia o George Q. Cannon, o le sa leva ona avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili ae le o le Peresitene o le Korama a le Toasefululua. Na toe filifili le Toasefululua e lagolagoina le peresitene o le korama, i le taimi lea o Uilifoti Uitilafi, ma faamautuina le faatulagina o le faasologa o le taitaiga faapea o le Aposetolo sinia o le a taitaia le Ekalesia.19

O le umi ona auauna na filifili ai po o ai e auauna atu o se Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua talu ona faatulagaina le korama i le 1835, ae o vaega mo le filifilia o le sinia na suia mo le tele o taimi i le gasologa o le seneturi lona 19. O le taimi muamua, o sui o le korama na faatulaga i tausaga. Pe a valaaulia ni Aposetolo fou e faatumuina avanoa i le korama, o le sinia na amata ona filifili i le aso na valaaulia ai i le korama. I le 1861, na faamanino ai e Polika Iaga faapea o le sinia o le a le fuafua i le aso na valaaulia ai ae o le aso na faauu ai, ma fesuiaia ai le faasologa o Uilifoti Uitilafi ma Ioane Teila, ia na valaaulia uma i le aso e tasi ae na faauuina i ni masina eseese. I le 1875, na faaopoopo ai e Polika Iaga faapea o le faasologa o le a fuafua i le faaauau pea ona auauna atu o se Aposetolo, ma tuua ai Ioane Teila ma Uilifoti Uitilafi ua muamua ia Osone Hyde ma Osone Palate, ia na faamalolo mai le korama ma toe faaeeina mulimuli ane. I lalo o le taitaiga a Lorenzo Snow i le 1900, na toe faamanino mai ai e le Toasefululua faapea o le sinia e tatau ona faalagolago i le faaauau pea o le taimi e auauna ai i le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Na taua lenei vaega aua na faauuina e Polika Iaga lona atalii o Polika Iaga le Itiiti o se “Aposetolo” i ni tausaga ae lei ulufale mai Polika le Itiiti i le Korama a le Toasefululua. O le suiga na tuuina atu ai le tulaga sinia i le korama ia Iosefa F. Samita, o lē o le a suia Snow o le Peresitene o le Ekalesia.20

O le korama i lalo o Peresitene Iaga, Teila, ma Uitilafi na faatali uma lava pe a ma le tolu tausaga i le mavae ai o le maliu o lē na muamua atu ia i latou ae lei toefaatulagaina le Au Peresitene Sili. O Uilifoti Uitilafi, le Peresitene lona fa o le Ekalesia, na uunaia le Toasefulua ia aua le faatuai i le lagolagoina o se Au Peresitene Sili fou pe a mavae lona lava maliu. O Lorenzo Snow na faatulagaina le Au Peresitene Sili toeitiiti lava i le taimi lava lena, e pei o e uma na mulimuli mai ia te ia .21

E ui ina manatu Peresitene uma o le Ekalesia i lo latou valaauga i le mavae ai o se palota lagolago aloaia, o le faiga masani o le vaetofiaina po o le faauuina o le Peresitene fou e ala i le faaee atu o lima na amata i le 1898. I se fonotaga a le Korama a le Toasefululua ina ua mavae le maliu o Uilifoti Uitilafi, sa palota ai aposetolo e lagolagoina Lorenzo Snow o se Peresitene o le Ekalesia ma mo ia e filifili ni fesoasoani ma faatulaga se Au Peresitene Sili fou. Sa talosagaina e Peresitene Snow lona Fesoasoani Muamua fou, o George Q. Cannon, e vaetofia o ia, ma, faatasi ai ma isi Aposetolo e toa 13 na faapotopoto, sa fofogaina ai e Peresitene Cannon le faamanuiaga.22 I le 1901 na talosaga ai Iosefa F. Samita ia fai lona uso ma le Peteriaka i le Ekalesia, o Ioane Samita, o se leo i le vaetofiaina o ia e avea ma Peresitene o le Ekalesia.23 O Peresitene fou uma na sosoo ai o le Ekalesia na mauaina o latou faamanuiaga o le vaetofiaina mai uso o le Korama a le Toasefululua, faatasi ai ma le Peresitene faatoa lagolagoina o le Toasefululua na fofogaina le faamanuiaga.24

I le taimi o peresitene Lorenzo Snow ma Iosefa F. Samita, sa mamafatu ai i taitai o le Ekalesia ni vaega eseese o le auala e “vaetofia,” “faauu,” pe “faamanuia” ai se Peresitene fou o le Ekalesia na lagolagoina. Na malamalama Iosefa F. Samita i le aoaoga a Polika Iaga e faapea o le “taamilosaga o le tofi aposetolo” e aofia ai ki uma o le malo, ma o lea sa le manaomia ai e se Aposetolo le avea ma Peresitene o le Ekalesia le faaeeina atu o le perisitua po o ki faaopoopo.25 Sa talosagaina ai e Peresitene Samita ina ia “vaetofia,” ae le o le “faauuina,” i lona tofi. Sa faatonuina mulimuli ane ai Tavita O. MaKei le Korama a le Toasefululua e faapea, o le faamanuiaga o se Peresitene fou o le Ekalesia e tatau ona faaaoga ai le gagana uma o le “vaetofiaina” ma le “faauuina.” Sa faaauau pea lenei faaupuga i e na suitulaga ia Peresitene MaKei.26

O faatulagaga mo le lagolagoina o se Peresitene fou o le Ekalesia, mo lena Peresitene fou na faatulagaina se Au Peresitene Sili fou, ma mo le vaetofiaina o le Peresitene fou i lona ofisa na atiina ae i se mamanu i le ogatotonu o le seneturi lona 20 lea o loo faaauau pea ona mulimuli ai le Ekalesia i aso nei.

Autu Fesootai: Korama a le Toasefululua, Au Peresitene Sili, Maliliu o Iosefa ma Ailama Samita, Sidney Rigdon, Brigham Young

Faamatalaga

  1. Vilate M. Kimball letter to Heber C. Kimball, Iuni 30, 1844, typescript, Church History Library, Salt Lake City; ua faalaugatasia le sipelaga.

  2. The Murder of Joe Smith, the Mormon Prophet,” New York Herald, Iulai 8, 1844, 2.

  3. Brigham Young, i le History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 7 vols. (Salt Lake City: Deseret News, 1966), 7:185; Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, July 9 and 14, 1844, Church History Library, Salt Lake City.

  4. John Hardy, “Mormonism,” Boston Weekly Messenger, Auk. 7, 1844, 1.

  5. James Blakeslee letter to Jacob Scott, Aug. 16, 1844, in Heman C. Smith, “Succession in the Presidency,” Journal of History, vol. 2, no. 1 (Ian. 1909), 3–4. Sa tusia e Blakeslee ao lei iloa ia fonotaga i le aso 8 o Aokuso.

  6. James B. Allen, No Toil nor Labor Fear: The Story of William Clayton (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2002), 156–57.

  7. Sidney Rigdon, in History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 7:226.

  8. Instruction on Priesthood, between circa 1 March and circa 4 Me 1835 [D&C 107],” 84–85, josephsmithpapers.org; tagai foi “Revelation, 23 July 1837 [D&C 112],” 73, josephsmithpapers.org.

  9. Wilford Woodruff book of revelations, entry on Ian. 30, 1842, Church History Library, Salt Lake City.

  10. Ronald W. Walker, “Six Days in August: Brigham Young and the Succession Crisis of 1844,” in David J. Whittaker and Arnold K. Garr, eds., A Firm Foundation: Church Organization and Administration (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2011), 161–96.

  11. Orson Hyde, Statement about Quorum of the Twelve, circa Late March 1845,” josephsmithpapers.org. Mo nisi anotusi e uiga i le faamatalaga lenei, tagai i le Matthew J. Grow, Ronald K. Esplin, Mark Ashurst-McGee, Gerrit J. Dirkmaat, and Jeffrey D. Mahas, eds., Administrative Records: Council of Fifty, Minutes, Mati 1844–Ianuari 1846. Vol. 1 of the Administrative Records series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 65–66, 378–80.

  12. Historian’s Office general Church minutes, 1839–1877, Fep. 12, 1849, Church History Library, Salt Lake City.

  13. Minutes, Nauvoo, Illinois, stand, Auk. 8, 1844, Historian’s Office general Church minutes, 1839–1877, Church History Library, Salt Lake City; spelling standardized.

  14. Wilford Woodruff, “To the Officers and Members of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in the British Islands,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 5, no. 9 (Fep. 1845), 138.

  15. Jesse C. Little letter to Brigham Young, Dec. 8, 1844, Brigham Young Office Files. William Burton similarly recalled in 1845 that “the spirit of Joseph appeared to rest upon Brigham” (Lynne Watkins Jorgensen, “The Mantle of the Prophet Joseph Passes to Brother Brigham: One Hundred Twenty-one Testimonies of a Collective Spiritual Witness,” in John W. Welch, ed., Opening the Heavens: Accounts of Divine Manifestations, 1820–1844 [Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2005], 412).

  16. Ina ia faitau i nei tala, tagai Jorgensen, “Mantle of the Prophet Joseph,” 408–77.

  17. Mo se talanoaga o isi lotu fou na aliae i le taimi o le maliu o Iosefa Samita, tagai i le Autu; Other Latter Day Saint Movements.

  18. Reed C. Durham Jr. and Steven H. Heath, Succession in the Church (Salt Lake City: Bookcraft, 1970), 91–92

  19. Ronald W. Walker, “Grant’s Watershed: Succession in the Presidency, 1887–1889,” BYU Studies, vol. 43, no. 1 (2004), 195–229.

  20. For more on seniority in the Quorum of the Twelve Apostles, see Durham and Heath, Succession in the Church, 62–67, 73–77, 111–16; see also Edward Leo Lyman, “Succession by Seniority: The Development of Procedural Precedents in the LDS Church,” Journal of Mormon History, vol. 40, no. 2 (Spring 2014), 92–158.

  21. Tagai i Autu: Korama a le Toasefululua, Au Peresitene Sili.

  22. Franklin D. Richards, Journal, Oke. 10, 1898, Selected Collections from the Archives of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Intellectual Reserve, 2002), disc 35, vol. 48.

  23. I le va o le 1837 ma le 1979, sa valaauina ai e le aunoa se Peteriaka o le Ekalesia atoa e le Au Peresitene Sili ma vaetofia e faatino ia faamanuiaga faapeteriaka ma auauna atu faatasi ma le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua o se “perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.” Tagai i le Autu: Faamanuiaga Faapeteriaka

  24. Patrick A. Bishop, “The Apostolic Succession of Joseph F. Smith,” chap. 14 in Craig K. Manscill, Brian D. Reeves, Guy L. Dorius, and J. B. Haws, eds., Joseph F. Smith: Reflections on the Man and His Times (Provo, Utah: Religious Studies Center, 2013), 256–58.

  25. Bishop, “Apostolic Succession,” 257–58; Brigham Young, in Journal of Discourses, 12:70.

  26. Bishop, “Apostolic Succession,” 257–58; N. Eldon Tanner, “The Administration of the Church,” general conference, Oket. 1979; David B. Haight, “A Prophet Chosen of the Lord,” general conference, Ape. 1986; First Presidency, Announcement (press conference, Mat. 13, 1995), Church History Library, Salt Lake City; Public Affairs Department, News Release, Mat. 13, 1995; “Succession in the Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” News Release, Ian. 27, 2008; First Presidency, Announcement (press conference, Fep. 4, 2008); Thomas S. Monson, “Principles from Prophets” (Brigham Young University devotional, Sete. 15, 2009), speeches.byu.edu; Gary E. Stevenson, “A Legacy of Succession” (Brigham Young University–Idaho devotional, Ian. 12, 2018), byui.edu.