“Tinā i le Lagi,” Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia
“Tinā i le Lagi”
Tinā i le Lagi
O le aoaoga faavae o se Tinā Faalelagi o se talitonuga faapelepele ma uigaese i le Au Paia o Aso e Gata Ai.1 E pei on saunoa Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O tatou mataupu faalelotu e amata i matua faalelagi. O lo tatou faamoemoega sili ia avea faapei o i laua.”2 E ui e le o i ai se faamaumauga o se faaaliga aloaia ia Iosefa Samita e uiga i lenei aoaoga faavae, ae na manatua e nisi o tamaitai anamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai faapea na ia aoao patino i latou e uiga i se Tinā i le Lagi.3 O uluai lolomiga e faasino i le aoaoga faavae na faaali mai ina ua faatoa mavae le maliu o Iosefa Samita i le 1844, i tusitusiga na tusiaina e ana uo mamae.4 O le faamatalaga sili ona lauiloa o le manatu lea o loo maua i se solo na tusia e Eliza R. Snow ua faaulutalaina “O Lo’u Tama i le Lagi” ma ua lauiloa nei i se viiga “Lo’u Tama e.” O loo tautino mai e lenei tusiga: “Na’o se Tama o i le lagi? / Leai, ua le tonu lea; / O le mea moni—faavavau / O i ai foi ma so’u Tinā.”5
Ua faamautu mai e tatai o le Ekalesia le i ai o se Tinā i le Lagi. I le 1909, na aoao mai ai e le Au Peresitene Sili faapea “o alii ma tamaitai uma ua faia i le faatusa o le Tama ma le Tina o le lalolagi ma o atalii ma afafine moni lava o le Atua.”6 O Susa Young Gates, o se taitai lauiloa i le Ekalesia, sa tusia i le 1920 e faapea o faaaliga ma aoaoga a Iosefa Samita na faaalia ai le upumoni e faapea “o le Tinā faalelagi, [o loo] faatasi ma le Tama faalelagi.”7 Ma i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” na faalauiloa mai i le 1995, ua tautino mai ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea, “O [tagata] taitoatasi o se atalii po o se afafine agaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma, o lea ua tofu ai ma se natura paia ma se taunuuga.”8