Talafaasolopito o le Ekalesia
Thomas B. Marsh


“Thomas B. Marsh,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Thomas B. Marsh“

Thomas B. Marsh

Na soifua mai Thomas B. Marsh i Masatusa i le 1799, na tuua le aiga i le 14 o tausaga ma galue i se faasologa o galuega pupuu i Veremota ma Niu Ioka. Sa avea o ia ma se faifaatoaga i nisi o taimi, galue i faleaiga, tausia solofanua, faatau oloa, ma faia ni maa lomitusi. I le le fiafia i lotu na i ai, sa ia aluese ai mai lotu uma lava, ma faatalitali i le aso o le a oo mai ai se lotu fou faatasi ma “le upumoni i lona mama a’ia’i.”1 I le 1830, na ia aoao ai e uiga i le talalelei toefuataiina ma malaga ai i Palamaira, Niu Ioka, lea na la feiloai ai ma Matini Harisi ma tuuina atu ai ia te ia itulau e 16 o le Tusi a Mamona, faatoa aveese a mai le masini lomitusi. Na toe foi atu Marsh i Masatusa ma faaali atu itulau i lona toalua, o Elisapeta Godkin Marsh, lea na talitonu o le faaliliuga o le galuega a le Atua.

Na masii atu le au Marsh ma le la fanau e toatolu i Palamaira ia Setema o le 1830 ma na vave lava ona papatisoina i le Ekalesia. Ina ua siitia atu i Katelani, Ohaio, i le 1831, na faauuina Marsh o se faitaulaga sili. Ia Novema o le 1832, na ia siitia atu ai i Siakisone, Misuri, ma nonofo ai ma lona aiga i se fale laau manaia i le Vaitafe o le Big Blue ma amata ai ona galue i le fanua. Ina ua tuliesea e tagata leaga le Au Paia mai le atunuu, na nonofo loa le au Marsh i tafatafa o le Nuu o Feiete, lea na faiaoga ai Marsh i se aoga.

Na faataunuuina e Marsh ni valaauga taua i le vaitaimi o na tausaga. E lei umi ona auai i le Ekalesia, ae valaaulia o ia e ala i se faaaliga ia avea ma “Fomai i le Ekalesia.” E le o manino lelei pe na auauna atu Marsh, lea e lei i ai se aoaoga faafomai aloaia, o se fomai o vailaau pe o se fomai faaleagaga.2 I Misuri, na ia auauna atu o se peresitene o le paranesi ma, mulimuli ane, i le au fautua maualuga o Siona. Ia Aperila 1835, na faauuina ai o ia o se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faatoa faavaeina. I le 36 o tausaga, o ia le tagata na sili ona matua o lena vaega ma o lea na lagolagoina ai o le peresitene muamua o le korama i le talafaasolopito o le Ekalesia.

Na vave lava ona taitaia e Marsh le Toasefululua i se misiona i setete i sasae. O le korama na fatuina mai i alii talavou, o i latou uma lava na o ni nai tausaga lava na aafia ai i le Ekalesia. I le 1837, i se taimi o le pau o le tamaoaiga ma le fevaevaeai i Katelani, na fesiligia ai e nisi o le Toasefululua le taitaiga a Iosefa Samita, ma na tauivi Marsh e faalotogatasi le korama. E ui lava na tapeina igoa o le toafa o le Toasefululua mai le Ekalesia, na avea Marsh o se meafaigaluega i le fesoasoani atu i isi i le korama, e aofia ai Pale P. Palate, ina ia foia o latou popolega ma tumau i le faatuatua.

I le vaitaimi lava lena, na auina atu ai e Iosefa Samita le Aposetolo o Heber C. Kimball e tatala le galuega faamisiona i Egelani. I le iloaina o lenei mea, na ita ai Marsh, masalo sa le fiafia faapea i le avea ai ma peresitene o le korama e lei logoina o ia e uiga i lenei tofiga. “Ia e lotomaualalo; ma o le a taitai ai oe e le Alii lou Atua,“na tau atu ai e se faaaliga na ala atu ia Iosefa Samita ia te ia. Na poloaiina e le Alii Marsh ia faatuatua ma aua “le faitio i la’u auauna o Iosefa.3

Ae ui i lea, ina ua siitia atu i Sisifo Mamao, Misuri, i le 1838, na faateteleina le faitio o Marsh ia Iosefa Samita ma tetee atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faaaogaina o le faasaua e tetee atu ai i tagata leaga i Misuri.4 Na ia sainia faatasi ma Orson Hyde se pepa e faamatalaina ai o latou popolega e uiga i le saua o Mamona, lea na avea ma se vaega e tasi o le faamaoniga na faaaoga e taitai Misuri e tetee atu ai i le Au Paia. “Na i ai se utupoto i lo’u mata ae na ou manatu na mafai ona ou iloaina se fasi laau i le mata o Iosefa,” na ia taua i ni tausaga mulimuli ane, “e ui lava e le o se isi lava mea ao se utupoto i lo’u mata.”5 Na ia aluese mai le Ekalesia ia Oketopa i le 1838, ma na la’ua tausia ma Elisapeta lo la aiga i Misuri. Na maliu Elisapeta i le 1854, ma na sailia e Marsh le toe taliaina i totonu o le Ekalesia i le tolu tausaga mulimuli ane. Ao fesoasoani atu i le faigamalaga a le Ekalesia, na vave lava ona toe papatisoina o ia i Florence, Nepurasaka. Na mulimuli ane nofo Marsh i Iuta, ma faaipoipo atu ia Hana Atamu, na faiaoga i le aoga i Spanish Fork, ma mulimuli ane siitia atu i Ogden, lea na ia maliu ai i le 1862.

Autu e Faatatau i ai: Korama a le Toasefululua

  1. Thomas B. Marsh, “History of Thos. Baldwin Marsh (Na Tusia e Ia lava i le Aai Tele o Sate Leki, Novema, 1857),” Deseret News, vol. 8, no. 3 (Mat. 24, 1858), 18.

  2. “Revelation, September 1830–F [DC 31],” in Revelation Book 1, 44, josephsmithpapers.org; see also Kay Darowski, “The Faith and Fall of Thomas Marsh: DC 31, 112,” i le Matthew McBride and James Goldberg, eds., Revelations in Context: The Stories behind the Sections of the Doctrine and Covenants (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 2016), 54–60.

  3. “Revelation, 23 July 1837 [DC 112],” i le Joseph Smith, Journal, March–September 1838, 72–73, josephsmithpapers.org.

  4. O nisi punaoa ua faasino i se finauga i le 1838 i Sisifo Mamao, Misuri, i le va o Elisapeta Marsh ma Lucinda Harris i ni vaega o susu o le mafuaaga o le filifiliga a Marsh e tuua le Ekalesia (tagai George A. Smith sermon, Dec. 21, 1845, i le Helen Mar Whitney, “Scenes in Nauvoo, and Incidents from H. C. Kimball’s Journal,” Woman’s Exponent, vol. 12, no. 3 [July 1, 1883], 14; George A. Smith, Apr. 6, 1856, i le Journal of Discourses, 3:283–84; Thomas B. Marsh letter to Heber C. Kimball, May 5, 1857, Church History Library, Salt Lake City; Erastus Snow, “Autobiography of Erastus Snow [1875],” Utah Genealogical and Historical Magazine, vol. 14, no. 3 [July 1923], 106–7).

  5. Thomas B. Marsh autobiography, i le “History of Brigham Young,” Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 26, no. 26 (June 25, 1864), 406.