“O Le Faatuatua ma le Pa’ū o Tomasi Marsh,” Faaaliga i le Talaaga (2016)
“O Le Faatuatua ma le Pa’ū o Tomasi Marsh,” Faaaliga i le Talaaga
O Le Faatuatua ma le Pa’ū o Tomasi Marsh
E itiiti ni tala mai le talafaasolopito o le Ekalesia na faaaogaina o se tala faaeteete i le tele o taimi e pei o le tala ia Tomasi B. Marsh. O le tagata muamua na auauna atu o se Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na tuua e Marsh le Ekalesia i le 1838 ma mulimuli ane salamo, ma toe foi i le faaaumeaina atoatoa i le 1857. O lona taua i le Ekalesia i popofou ua faailoa mai i lona avea ai ma na’o le tagata na mauaina faaaliga e lua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma sa aoaoina patino i isi faaaliga e fa.
Sa “sola ese” Marsh mai lona aiga i le 14 o ona tausaga ma lagolagoina o ia lava i ni galuega eseese i Vermont ma Niu Ioka seia oo i le amataga o lona 20 tausaga. Ina ua uma ona ia faaipoipo, sa faamautu o ia i Boston ma maua ai se galuega mo nai tausaga i se kamupani e mamanuina mataitusi mo lomiga. Sa ia suesueina le Tusi Paia ma lotu faaletapuaiga, ae sa ia lagonaina le faagaeetia faapea “o le a tulai mai se ekalesia fou, lea o le a i ai le upumoni i lona mama a’ia’i.”
I le 1829, ia Marsh, sa ia “talitonu sa faatonu a’u e le Agaga o le Atua ou te malaga atu i sisifo.” Faatasi ai ma se uo, sa malaga o ia i Niu Ioka i sisifo ma nofo ai mo le tolu masina. I se tasi o taimi, sa fesiligia e se tamaitai ia Tomasi pe na ia faalogo e uiga i se “Tusi Auro na maua e se talavou e igoa ia Iosefa Samita.” Sa oo ia Marsh le “naunau tele ia iloa e uiga i le mataupu” ma asiasi atu ai i Palamaira. Sa ia maua atu Matini Harisi i le ofisa lomitusi o E. B. Grandin, lea faatoa mae’a ai le lolomiina o itulau muamua e 16 o le Tusi a Mamona. Ona sa i Haramoni, Penesilevania, ia Iosefa Samita, na ave ai e Harisi ia Marsh ia Oliva Kaotui, “o lē na tuuina mai ia te au faamatalaga uma e uiga i le tusi sa ou manao i ai.”
“Sa matuai fiafia lava” i mea uma sa ia aoaoina, sa toe foi atu ai Marsh i le fale i Boston ma faasoa atu lona malamalama fou i lona faletua, o lē sa talitonu foi e mai le Atua. “Mai lea taimi pe tusa ma le tasi le tausaga sa ou fesootai ai ma Oliva Kaotui ma Iosefa Samita, laitiiti, ma saunia a’u lava e siitia atu i sisifo,” na tusia ai e Marsh.
“I lo’u iloaina ai e ala i tusi e faapea na faatulagaina le Ekalesia a Iesu Keriso i le aso 6 o Aperila, 1830,” sa ia faaauau ai, “Sa ou siitia atu i Palamaira, i le Itumalo o Ontario, ia Setema na sosoo ai, ma o atu ai i le fale o Iosefa Samita, matua, ma lo’u aiga atoa. I le gasologa o le masina lenei, sa papatisoina ai au e Tavita Uitimera, i le vai o Cayuga, ma i ni nai aso sa faauuina ai au o se Toeaina e Oliva Kaotui faatasi ma Toeaina e toaono, i le fale o Tamā Uitimera.”
I le masina lava lena mulimuli ane na faia ai le konafesi lona lua a le Ekalesia i Feiete, Niu Ioka. I le gasologa o taualumaga, sa maua ai e Iosefa Samita faaaliga mo tagata e toafa, e aofia ai se tasi mo Tomasi Marsh, lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 31.
E tumu anoa le anotusi o le faaaliga—o nisi faaupuga e talitutusa ma isi faaaliga muamua, ma o nisi o folafolaga ma faatonuga e patino mo Marsh ma lona aiga. Sa ta’u atu ia Marsh o ia ma lona aiga, “ioe i au fanau laiti,” o le a faamanuiaina. I lena taimi, e toatolu ona atalii, o le ulumatua e iva tausaga le matua. Sa valaauina Marsh e auauna atu o se faifeautalai ma sa ta’u atu ia te ia ua faamagaloina ana agasala. Sa fautuaina o ia ia onosai, ia aua le upuleaga, ia tatalo e le aunoa, ma ia uai atu i le Fesoasoani.
O loo i ai i le faaaliga se folafolaga tulaga ese: “Faauta ou te fai atu ia te oe, o le a avea oe ma se P[h]ysician [Fomai] i le Ekalesia ae le o le Lalolagi ona o le a latou le talia oe.” O le a le uiga o le faalaniga? Pe na iloaina o ia o se fomai, e fesoasoani i tagata o le ekalesia e i ai manaoga faafomai, pe o le uiga atonu foi e sili atu le faalelotu i le natura, e pei ona valaauina ai se tasi e auauna atu faaleagaga pe faamaloloina faaleagaga? E na o le faalua lava na ta’ua o Marsh o loo fesoasoani i tagata o le ekalesia i ma’i faaletino, ma e leai sana aoaoga faafomai faapitoa. O le faaupuga “fomai o le agaga” e pei lona matua o Sokarate [le fai filosofia Eleni], ma o isi ekalesia ua latou faaaogaina faaupuga “fomai i le ekalesia” po o le “fomai o le ekalesia” mo le faitau selau o tausaga. O le vaega mulimuli o le fuaiupu, “ae le o le lalolagi, ona o le a latou le talia oe,” ua atili ai ona lē manino.
O Se Auauna Faamaoni
O loo i ai faailo uma e faapea mo le tele o tausaga sa mulimuli ai ma le lotomaualalo Tomasi Marsh i le fautuaga na ia mauaina. Sa faauuina o ia o se faitaulaga sili i le 1831 ma sa auauna atu i ni misiona i le 1831 ma le 1832. Sa ia siitia atu lona aiga i “Siona” (Itumalo o Siakisone, Misuri) i le 1832, nofoia e sosoo ma le Vaitafe o Big Blue, ma sa auauna atu o se peresitene o le paranesi o le paranesi a Big Blue. Faatasi ai ma isi tagata o le Ekalesia, sa tuliese faamalosi o ia mai le Itumalo o Siakisone i le 1833 ma siitia atu i le Itumalo o Lafayette mo le taumalulu ona siitia atu ai lea i le Itumalo o Clay. Sa valaauina o ia i le aufono maualuga i Misuri i le 1834 ma tofia, faatasi ai ma isi, ina ia maua se faaeega o le mana faaleagaga i le maota o le Alii i Katelani, Ohaio, lea sa fausiaina i lena taimi.
“E tusa ai ma faaaliga,” na tuua ai e Marsh mo Katelani ia Ianuari 1835, talai atu i le ala, ma taunuu ai ia Aperila. Ma lona le iloaina i le gasologa o ana malaga, sa valaauina ai o ia i le Korama fou faatoa faatulagaina a Aposetolo e Toasefululua ia Fepuari. E lei leva ona taunuu o ia i Katelani, ae faauuina o ia i le Korama. E ala i le tulaga sinia ma faaaliga, sa avea ai o ia ma peresitene o le korama, e ui lava o loo avea pea o ia ma se alii e talavou pe tusa ma le 35 tausaga.
O le masina na sosoo ai, na tuua ai e Marsh ma isi sui o le Toasefululua mo se misiona i setete i sasae, ma toe foi atu ia Setema. O lena tautoulu ma le taumalulu, sa ia auai ai i le A’oga a Toeaina ma le a’oga faaEperu i Katelani ma auai i sauniuniga faaleagaga mo le faaeega o le mana sa faamoemoeina i le faapaiaga o le maota o le Alii i Katelani. Sa auai Marsh i le faapaiaga i le aso 27 o Mati, 1836, faapea foi ma le faapotopotoga paia i le tolu aso mulimuli ane. O le masina na sosoo ai na ia amata ai se malaga toe foi i lona aiga i Misuri, ma talai atu a o ia malaga. Mai ia Iulai e oo atu ia Setema, sa ia asiasi atu ai i paranesi o le Ekalesia i Ilinoi, Kentucky, ma Tennessee.
Tulai Mai Faafitauli
E oo atu i le tausaga na sosoo ai, o sootaga a Aposetolo e Toasefululua ua matuai leaga lava. O se taimi o le faateteleina o feteenaiga ma le le faamalieina i totonu o le Ekalesia i Katelani. I le Toasefululua, o le talavou ma le leai o se poto masani, o le leai o ni faiga faatulagaina e mulimuli ai, ma ni feeseeseaiga e uiga i la latou matafaioi ma le faamoemoega ma tuaoi o lo latou pule na afua ai le lē fiafia. O nei faigata sa faateteleina i ala i le mamao ma tauiviga tau fesootaiga, a o nonofo ai nisi i Katelani ma nisi i Misuri, ma sa masani ona valaauina uso o le korama mai nofoaga uma e lua e auauna atu i ni misiona i se isi nofoaga.
I le faamoemoe ai e faamalosia le lotogatasi o le korama, na toe foi atu ai Marsh i Katelani ia Iulai, ae iloa ai na tuua e nisi o Aposetolo mo se misiona i Peretania Tele mae toatele nisi na liliuese. I le sailia o fautuaga, na asiasi atu ai Marsh ia Iosefa Samita, o lē na faalauina mai se faaaliga mo ia (lea ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 112). O le faaaliga o se punavai o le taitaiga sili ma le faamafanafanaga ia Marsh, faapea foi ma le apoapoaiga malosi. Sa ta’u atu ia Marsh “ua faamagaloina au agasala uma” ma “o A’u, o le Alii, ua i ai se galuega tele mo oe e te faia.” Sa ta’u atu foi e le Alii ia Marsh, “Ua ou iloa lou loto ma ua ou faalogo i au tatalo. … “O oe o le tagata ua ou filifilia e umia ki o loʼu malo, (e faatatau i le toasefululua),” ma “faauta i le tele o lo outou valaauga.” Ae sa ta’u atu foi ia Marsh sa i ai ni nai mea i lona olaga “lea sa le fiafia tele i ai A’u, o le Alii.” Sa fautuaina Marsh ia “faamaoni outou i o’u luma,” ma mo ia ma le Toasefululua ia “aua le faaeaea outou lava; aua le fouvale i la’u auauna o Iosefa” ae ia “faamama o outou loto” ma “faamama o outou loto” e sauniuni ai mo le folafolaina atu o le talalelei. Na aofia foi i le faaaliga le folafolaga e masani ona sii mai “Ia e lotomaulalo; ma o le a taitai ai oe e le Alii lou Atua i le lima, ma tuu mai ia te oe tali i au tatalo.”
O sootaga i le Toasefululua na faaleleia mo se vaitau, ma ia Iulai, na malaga ese atu ai Marsh. Iosefa Samita, ma isi mo se misiona i Kanata. O le toe foi atu i Sisifo Mamao, Misuri, sa faaauau ai e Marsh ana taumafaiga e faamalosia le Ekalesia ma faaali atu le lagolago mo Iosefa. O se aafiaga faigata tele na tupu i le aiga o Marsh ia Me na sosoo ai, ina ua maliu faafuasei lona atalii lona lua, o Iakopo, i le 14 o ona tausaga ina ua mavae se gasegase puupuu. Sa lauga Iosefa Samita i lona falelauasiga.
O Le Liliu Ese
I totonu o ni nai masina, na aafia ai Marsh i le agaga o le liliuese, e pei ona sa i ai le toatele o isi. O ia sa i ai faatasi ma nisi Au Paia o Aso e Gata Ai o e na popole i le faateleina o sootaga saua i le va o tagata o le Ekalesia ma o latou tuaoi i Misuri. Sa saofaga foi i le faalolotoina o lona lē faamalieina o le mea na tupu o le “aveesea mai o le kulimi”, lea na tupu ia Aokuso po o Setema 1838, na aofia ai le faletua o Marsh, o Elisapeta, ma Lucinda Harris, le faletua o George W. Harris. E tusa ai ma le saunoaga a Siaosi A. Samita, sa malilie fafine e faafesuiai susu mai a la povi mo le faia o sisi. Ae i le lē tusa ai ma le la maliega, na tuuaia ai na taofia e Elisapeta le vaega totoo o le susu lea e oso ae i luga—a o lei auina atu le vaega o totoe o le susu ia Lucinda. E tusa ai ma le saunoaga a Samita, sa oo atu le mataupu i luma o le korama a aoao, sosoo ai ma le epikopo, ona sosoo ai lea ma le au fautua maualuga, o i latou uma na faamaonia o Elisapeta e sese. O Marsh, e lei faamalieina, na talosagaina le Au Peresitene Sili, o ē na ioe i faaiuga na muamua atu. I le tiga atili ai i le faasologa o nei mea na tutupu, o le lē faamalieina o Marsh sa i ai e faapea na ia tautino atu ai “o le a ia lagolagoina uiga o lona toalua, e tusa lava pe tatau ona alu ai i seoli mo lena mea.”
I se taimi i le tautoulu o le 1838, na tuua ai e Marsh ia Sisifo Mamao faatasi ma lona aiga ma amata ona aliali le tetee malosi i le Au Paia. Sa ia tusia se pepa o faamatalaga ia Oketopa 1838 lea na auiliili ai ona popolega e uiga i faatinoga o sauaga ma le faatafunaga sa ia talitonu sa fuafuaina pe faataunuuina e tagata o le Ekalesia e faasaga i o latou tuaoi i Itumalo o Caldwell ma Daviess. Sa ta’u foi e le pepa o faamatalaga lona fefe faapea “o Mamona uma o e sa mumusu e ave auupega o taua, pe afai e tatau ai i faigata faatasi ma tagatanuu, e tatau ona fanaina pe fasiotia foi” ma “e leai se tagata Faatuiese Mamona e tatau ona tuua le itumalo o Caldwell county o ola.” Sa faaopoopo e Orson Hyde lana saini e lagolago ai faamatalaga a Marsh.
E ui o le pepa o faamatalaga a Marsh sa na o le tasi lea o vaega o faamaoniga e faasaga i le Au Paia na tuuina atu i taitai o Misuri, na tautino mulimuli ane e Siaosi A. Samita, “O lena pepa o faamatalaga na aumaia ai mai le malo o Misuri se poloaiga e faaumatia, lea na faamalosia ai nisi o le Au Paia e 15,000 mai o latou fale ma malutaga, ma o nisi e faitau afe na fano e ala i le mafatia i le aafia ai i elemene o le tau o se taunuuga mai tulaga ua oo i ai nei mataupu.” I le teenaina ai e lana uo sa i ai muamua ma se tagata e lagolagoina, sa matua malosi le faaigoaina e Iosefa Samita le lua-itulau o le pepa o faamatalaga a Marsh o loo i ai “tuuaiga pepelo, faaamatalaga le sa’o, upu mataga, pepelo ma taufaaleaga, sili ona leaga uma, ia te au lava ia ma le Ekalesia e mafai ona fatuina e lona loto amioleaga.”
O lagona oona o Marsh i le Ekalesia na taofia ai o ia mo le toeitiiti luasefulu tausaga. I se taimi i le ogatotonu o le 1850, ina ua maliu lona toalua ma mafatiaga mai faafitauli o le soifua maloloina, sa naunau ai Marsh e toe faatasia ma le Ekalesia. O lona faanoanoa ma le salamo na foliga mai e lotomaualalo ma faamaoni. I le tusi atu ai ia Heber C. Kimball i le Aai o Sate Leki, sa faapea mai ai ma le faanoanoa Marsh, “Sa mafai lelei lava ona faaauau le Alii e aunoa ma a’u, ma e leai ma se mea na aveesea mai ia te Ia e ala i lo’u tuua o le ekalesia; Ae paga lea, i le tele o mea ua aveesea mai ia te a’u?!” Sa faamatala atili e Marsh e faapea, sa ia “feiloai ma G W. Harris, ma o se ma faaleleiga ua maea ona faia.”
Ina ua taunuu Marsh i le Aai o Sate Leki ia Setema 1857, sa faatagaina ai o ia e Polika Iaga e lauga atu i le Au Paia. I se leo vaivai, sa faamatala ai e Marsh lona liliuese ma talosaga atu mo se faamagaloga:
“Sa tele taimi sa ou manao ai ia iloa pe na faapefea ona amata lo’u liliuese, ua ou faia se faaiuga e faapea na alu ese aafiaga o le Agaga o le Alii mai lo’u loto.
“O le fesili e sosoo ai o le, ‘na faapefea ae o anafea foi na e le maua ai le Agaga?’ Na ou lotoleaga i le Perofeta, ma ona suia lea o la’u vaaiga, mai le sailia o le lelei i le sailia o le mea leaga, ma ona ou le amanaiaina lea o mea uma e sa’o, ma faaalu ai lo’u taimi atoa e vaavaai mo le leaga, ma ina ua amata e le Tiapolo ona taitaia a’u, sa faigofie ona pulea e le mafaufau faalenatura, o le ita lea, lotoleaga ma le valea. Sa mafai ona ou lagonaina i totonu ia te a’u; Sa ou lagona le ita ma le faavalevalea; ma i le alu ese ai o le Agaga o le Alii, e pei ona fai mai Tusitusiga Paia, sa faatauaso a’u, … Sa ou ita, ma sa ou manao ia feitai isi tagata uma.
Ina ua uma ona saunoa Marsh, sa talosagaina e Polika Iaga se palota mo le taliaina o Tomasi B. Marsh i le faaaumeaina atoatoa o se tagata o le Ekalesia, ma sa leai se lima na sii ae e tetee.