Talafaasolopito o le Ekalesia
Mischa Markow


“Mischa Markow,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Mischa Markow”

Mischa Markow

I totonu o le 15 tausaga o lona liliu mai o se tasi o uluai tagata liliu mai na auai i le Ekalesia i Europa i sasae, sa auauna atu Mischa Markow (1854–1934) i ni misiona se lua i atunuu ua i ai i aso nei o Hanekeri, Rusia, Romania, Pulekeria, Take, Serepia, Kalaotia, Siamani, Peleseuma, ma Latuvia. O lana talaiga ma papatisoga na faataatiaina le faavae mo nisi o paranesi ia ina ua oo mai i le seneturi 21 sa faatupulaia e latalata atu i le 350 faapotopotoga faatasi ma le silia i le 80,000 tagata auai.1

Ata
Mischa Markow, circa 1903

Atapue o Mischa Markow, circa 1903.

I le tausi a’e ai i le Faakerisiano Orthodox i Sasae e se tamā Serepia ma se tinā Romania, sa aoao ai Markow e otiulu ma faaaoga ana matata e faatupe ai se malaga faalelotu i nofoaga paia a le Orthodox i Ierusalema ma Alexandria, Aikupito, i le 1886. Sa amata ona ia suesue le Tusi Paia ma lagona le manaomia ona saili atu i le ekalesia moni a Iesu Keriso, ma fuafua ai e asiasi atu i le aai o Constantinople, lea sa mafai ona ia sailiili ai i nisi o lotu Porotesano.

I se isi vaega o le Malo o Otomani (Take), o le faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai o Jacob Spori sa miti i le aoaoina o se tagata i Alexandria, o lea sa ia asiasi atu ai i le aai e saili le tagata lea mai lana miti. Sa le manuia lana sailiga, ma ia tuuvaa atu ai i se vaa e toefoi atu i Constantinople. Sa la fetaui ma Markow i luga o lena vaa, A o amata ona talai atu e Spori le talalelei ia Markow, sa foliga o ia e pei o se agelu ia Markow. Sa le’i iloaina e Markow o loo ia talanoa i le faifeautalai muamua a le Au Paia o Aso e Gata Ai na tala’i i le Malo o Otomani (Take).

O isi faifeautalai e toalua sa lei leva ona valaauina i le Misiona a Take, o Ferdinand Hintze ma Joseph Tanner, sa auai ma Spori ma Markow i Constantinople. Sa papatisoina e Hintze ia Markow i le Sami Uliuli i le 1887. Sa toefoi atu Markow i lona nuu o Srpska Crnja, ona alu ai lea i le Malo o Austro-Hungarian.2 I se tausaga mulimuli ane, na uunaia ai e Hintze Markow ia auai ma le Au Paia i Iuta, ae sa naunau Markow na te le alu i Siona e aunoa ma le talai atu ma papatiso atu muamua i Europa. I le faamaoni ai i lana tautoga, sa talai atu ai Markow i Peleseuma, sa aoao atu ma papatiso se aiga iina, ona malaga ai lea i Iuta.3

I le mavae ai o le toetoe 10 tausaga i Iuta, sa toefoi atu Markow i Europa i sasae i lana uluai tofiga faamisiona muamua mo le Ekalesia.4 O lona potomasani i le tele o gagana Europa i sasae sa avea ai o ia ma se faifeautalai lelei mo le faalauiloa atua o le talalelei i Asutro-Hanikeri, Rusia, ma Malo o Otomani, ae o tapu faaletulafono i le saolotoga o tapuaiga na faalavelave i ana uluai taumafaiga. E tolu masina talu ona mavae lana talaiga muamua i Serepia, ae faate’aese Markow mai le atunuu. I Hanekeri, sa tuuaia o ia e taitai i le faatupuvevesi ma falepuipui ai mo se taimi puupuu a o le’i tuliesea o ia. I Romania, sa papatiso ai e Markow tagata e 10 a o le’i toe tuliesea foi o ia. Sa puupuu se taimi na talai ai i Pulekeria i le 1900 seia oo foi ina tafiese o ia.5

I le faasaina ai mai le talai atu i atunuu e fa, sa tuuvaa atu ai Markow i se vaa agai i sisifo i le Vaitafe o Danube ma tatalo ai mo se musumusuga. I lana tusi o le talaaga o le olaga, sa ia tusia ai e faapea sa miti o ia o loo ia talai atu i Temesivara, Hanekeri (ua avea nei ma Timisoara, Romania). I Temesivara, sa oo ai Markow i le tulaga aupito sili ona manuia o ana taumafaiga. O se vaega toalaiti o Katoliko e tautatala i le FaaSiamani i le aai, sa saili ma le naunautai i se taitaiga faaleagaga. Sa papatiso e Markow ma se isi faifeautalai i latou ma faatu ai se paranesi mo i latou a o lei toe tofiaina Markow e alu i Siamani, lea sa ia galue ai seia oo ina toefoi atu i Iuta i le 1901.6

I le 1903 sa toefoi atu ai Markow i Europa mo se isi misiona. Faato’a fo’i mai lava Aposetolo Francis M. Lyman, mai se malaga taamilo i nisi o atunuu, e aofia ai Rusia, sa ia valaau atu ia Markow e tagai i le avanoa e talai ai i le Malo o Rusia. Mulimuli ane i lena tausaga, sa taunuu atu Markow i Riga (ua avea nei ma Lativia), lea sa talosagaina ai e ni aiga se toatolu le papatisoga. Peitai, a o le’i faataunuuina e Markow ia sauniga, sa ia maua ni tusi samania mai le faamasinoga. Nai lo le lamatiaina i le faafalepuipuiina po o se isi faate’aga, sa ia filifili ai e tuua le atunuu. I le mavae ai ona feutagai ma Lyman, sa malaga atu ai loa Markow i Take, ma talai atu a o ia malaga.7 Sa ia toefoi atu i Iuta i le 1905, lea sa ia faigaluega ai o se otiulu seia oo ina maliu o ia i le 1934.8

Autu Fesootai: Growth of Missionary Work, Turkish Mission

  1. Tagai i “Facts and Statistics: Europe,” Newsroom, mormonnewsroom.org/facts-and-statistics.

  2. Kahlile B. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2002), 5–8.

  3. I Peleseuma, sa aoao atu ai e Markow ma mulimuli ane papatiso le aiga o Esselmann; ona ia malaga atu lea i Iuta i le 1892. Tagai Matthew K. Heiss, “Wherever I Went, I Preached the Gospel,” i le Richard E. Turley Jr., ed., Behold, There Shall Be a Record Kept among You: Collections of the Church History Library of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Church History Library, 2009), 56; Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 352–56.

  4. I Iuta, sa faaipopipo atu ai Markow ia Jonetha “Nettie” Hansen ma maua se fanau e toatolu.

  5. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 9, 358–64.

  6. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 9–10.

  7. Tagai i le Autu: Turkish Mission (Misiona a Take). Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 32–34.

  8. Mehr, Mormon Missionaries Enter Eastern Europe, 346.