Talafaasolopito o le Ekalesia
O Lautusi Tusitusia o le Tusi a Mamona na Leiloloa


“O Lautusi Tusitusia o le Tusi a Mamona na Leiloloa,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“O Lautusi Tusitusia o le Tusi a Mamona na Leiloloa”

O Lautusi Tusitusia o le Tusi a Mamona na Leiloloa

Ia Iuni 1828, na faatagaina ai ma le musua e Iosefa Samita lana tusiupu o Matini Harisi e ave ia itulau e 116 o uluai tusitusiga o le Tusi a Mamona ona toe faafoi ane ai lea. Sa folafola atu e Harisi e puipuia ia itulau ma o le a na o ni tagata patino lava o le aiga e faaali i ai, peitai e lei pine ae leiloloa atu ia itulau ma e lei toe maua lava. Sa sailia e Iosefa se taitaiga mai le lagi pe faapefea ona faaauau le faaliliuga o loo totoe ma sa ia aoaoina e ala mai i se faaaliga le auala e faamaea ai le faaliliuga o le Tusi a Mamona e aunoa ma le toe faia o le anotusi sa i ai i le tusitusiga ua leiloloa.1

Ata
o se vaaiga taalaelae o le laueleele ua faato’a mo faatoaga.

O le faatoaga a Matini Harisi e lata i Palamaira, 1907.

O se mea itiiti o loo iloa e uiga i anotusi o lautusi tusitusia na leiloloa na aumai mai ia Iosefa Samita ma le perofeta o le Tusi a Mamona o Nifae. Na tusia e Iosefa e faapea o itulau na leiloloa o loo i ai le tusi a Liae. E faapei o le tele o le Tusi a Mmona, o le talafaamaumau a Liae o se tuufaatasiga na faia e le perofeta o Mamona o mea sa ta’ua e Iosefa o papatusi a Liae. Sa faamalamalama mai e le atalii o Liae o Nifae e faapea, o lenei talafaamaumau o loo i ai tala o miti a Liae, faaaliga na vaaia, valoaga, ma aoaoga i lana fanau. Na tuufaatasia ma faapupuu e Nifae ia talafaamaumau a Liae a o lei fatuina lana lava talafaasolopito.2 E tusa ai ma nisi o sikola, o le faapuupuuga a Nifae e aofia ai uluai mataupu o le Tusi a Mamona. O isi na taumatemate faapea o lautusi na leiloloa e le gata ina i ai le tusi a Liae ae faapea foi anomea na tusia e isi, atonu o Mamona po o se tasi sa ola i se taimi i le va o Liae ma le Tupu o Peniamina.3

I le taimi na leiloloa ai lautusi tusitusia, e lei iloa e Iosefa Samita ma Matini Harisi le faapuupuuga na faia e Nifae. O le taunuuga, ina ua iloa e Iosefa ua leiloloa ia Harisi ia lautusi tusitusia, sa mafaufau Iosefa ua ia toilalo i lona tiute paia. E lei toe faaauauina e Iosefa le faaliliuga mo le tusa ma le iva masina. Mulimuli ane, ina ua lata ina la taunuu ma lana tusiupu fou o Oliva Kaotui i le faaiuga o le talafaamaumau, sa ole atu Iosefa mo se faaaliga pe toe faaliliu ia itulau na leiloloa. O le faaaliga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 10) na faapea mai o papatusi a Nifae o loo i ai se tala e tai pei o le tusi a Liae ae e tele ina taulai atu i le talafaasolopito faaleagaga o le aiga o Liae. Na aoaoina e Iosefa e faapea e tatau ona ia faaliliuina ia papatusi a Nifae seia taunuu i le mea na maea ai ia lautusi tusitusia na leiloloa.4 Na faasa mai foi i le faaaliga ia Iosefa ona toe faaliliuina le tusi a Liae ma sa lapataia o ia e uiga i fili o loo i ai lautusi tusitusia ua leiloloa, o e e ono taumafai e fesuiai ia mea o tusia ai, ona faalumaina lea o le lomiga o le a lomia o le Tusi a Mamona. Sa matuai popole tele Iosefa e uiga i le avanoa e ono mafai ai ona fesuiai le tusitusiga ma o lea i le faatomuaga o le Tusi a Mamona, sa ia lapataia ai le au taupulepule leaga ia le teenaina le galuega a le Atua. E leai se tasi na sau i luma ma lautusi tusitusia na leiloloa.5

O Autu e Fesootai I Ai: Book of Mormon Translation

Faamatalaga

  1. Joseph Smith, “History, circa 1841, fair copy,” 13–14, josephsmithpapers.org; Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 6, page 10–book 7, page 7, josephsmithpapers.org. Na faaliliu e Iosefa le tusi a Liae mai le ogatotonu o Aperila seia aulia le ogatotonu o Iuni 1828. Sa avea Matini Harisi ma ana tusiupu autu ma atonu na fesoasoani foi i ai Ema Samita po o lona tuagane o Reupena Hale.

  2. 1 Nifae 1:16-17.

  3. Joseph Smith, “Preface to Book of Mormon, circa August 1829,” in Book of Mormon, 1830, iii, josephsmithpapers.org; S. Kent Brown, “Lehi’s Personal Record: Quest for a Missing Source,” BYU Studies, vol. 24, no. 1 (Winter 1984), 20–21; William J. Critchlow III, “Manuscript, Lost 116 Pages,” in Encyclopedia of Mormonism, ed. Daniel H. Ludlow, 5 vols. (New York: Macmillan, 1992), 2:854–55; Jack M. Lyon and Kent R. Minson, “When Pages Collide: Dissecting the Words of Mormon,” BYU Studies, vol. 51, no. 4 (2012), 120–36. Atonu na faaaoga e Iosefa le fuainumera e 116 o se fuafaatatau o le numera o itulau na leiloloa nai lo se faitauga tonu (tagai “Revelation, Spring 1829 [DC 10],” Historical Introduction, josephsmithpapers.org).

    E silia ma le 50 tausaga talu ona maliu Iosefa Samita, na ta’ua ai e Franklin D. Richards e faapea a o nonofo ai le toalua lea i Navu, sa talanoa Iosefa e uiga i anotusi o lautusi tusitusia na leiloloa. Na faitau e Richards le Alema 10:3 i le tupuga mai o Liae mai ia Manase, lea na fenumiai ai o ia ona sa tele ina faasino le Au Paia i le Tusi a Mamona o le “laau a Efaraima.” Ina ua fesili Richards ia Iosefa e uiga i le sasi e ono i ai, sa faamalamalama e Iosefa e faapea o Isamaeli ma lona aiga e tupuga mai ia Efaraima ma o le tusitusiga ua leiloloa o loo toe faamatala ai le gafa o Isamaeli (Franklin D. Richards, “Origin of American Aborigines,” Contributor, vol. 17, no. 7 [May 1896], 425).

  4. E lei iloa e Iosefa ia papatusi a Nifae seia vagana ina ua aulia le tautotogo o le 1829 (tagai ““Revelation, Spring 1829 [DC 10],” Historical Introduction, josephsmithpapers.org; Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:38–46).

  5. “Revelation, Spring 1829 [DC 10],” i le Book of Commandments, 22–24, josephsmithpapers.org; Joseph Smith, “Preface to Book of Mormon,” i le Book of Mormon, 1830, iii.