Talafaasolopito o le Ekalesia
Agelu o Moronae


“Agelu o Moronae,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Agelu o Moronae”

Agelu o Moronae

I le 1823 sa faaali mai ai se agelu e igoa ia Moronae ia Iosefa Samita ma tau mai ia te ia e i ai ni faamaumauga anamua na vaneina i papatusi, sa tanumia i se mauga na lata ane i lona fale. O Moronae, o le tausi talafaamaumau mulimuli o anamua na tusia ana aoaoga i luga o papatusi, sa faaali mai ia Iosefa i ni taimi i le va o le 1823 ma le 1829, ma taialaina ma faatonutonuina Iosefa ao ia aumaia ma faaliliuina ia papatusi. E ui ina sa faia e isi ni tala mananaia pe i ni auala tulaga ese e uiga i asiasiga a le agelu, ae o tala a Iosefa Samita lava ia e faigofie, faamaoni, ma tutusa. O sauniuniga a Iosefa e avea ma perofeta sa amatalia i le Uluai Faaaliga, ae e masani ona talanoa i latou na muai mulimuli ia te ia e faapea, o le asiasiga a Moronae o le faailoga lea o le amataga o le valaauga o Iosefa.1

Ata
ata vali o le agelu susulu o loo tuuina atu papatusi ia Iosefa Samita  le Itiiti o loo tootuli.

Faaaliga o le faaali mai o Moronae ia Iosefa Samita na saunia e C. C. A. Christensen.

O le faaali mai o le agelu o le uluai aafiaga faafaaaliga lea a Iosefa Samita ua vaaia i punaoa o talafaasolopito. O se faaaliga i le 1830 na tautino mai ai e faapea, sa faaali mai se agelu sa pei lona “foliga mai [o le] malama o le uila” ia Iosefa ma “tuu mai ia te ia le mana . . . e tatau ona ia faaliliuina se tusi.”2 Ua tau mai i le talafaasolopito a Iosefa i le 1832, “sa faaaali mai [e le Alii] ia te au se faaaliga vaaia faalelagi aua faauta sa sau se agelu a le Alii ma tu i ou luma.”3 O nei tala ma isi tala muamua sa na ona faatatau atu i lenei avefeau “o le agelu.”4 I le 1835, sa iloaina e Iosefa i se faaaliga na lomiaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga faapea, o le agelu, o Moronae lea o loo ta’ua i le Tusi a Mamona.5 O lana faamatalaga aupito sili ona manino i le faailoaga o le agelu o loo faaalia i se tusi i le 1842 i le Au Paia: “Ma o lenei foi, o le a le tala ua tatou faalogo i ai? O tala fiafia mai Kumora! O Moronae, o se agelu mai le lagi, ua folafola mai le faataunuuga o perofeta—o le tusi o le a faaali mai.”6

O nei tala sa le tuua ai se faanenefu i le faailoaga o le agelu, peitai e tasi se faamatalaga autu ua faafaigataina le ata. O uluai tusiga o le tala ua taliaina ma faamaoniaina e uiga i asiasiga a Moronae (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:30–53) o loo faasino atu i le agelu o “Nifae.”7 O lenei faasinoga atonu na afua mai i le failautusi a Iosefa Samita o James Mulholland, o le na amataina i le 1839 ona tuufaatasia ni tusiga eseese o le talafaasolopito o Iosefa Samita i se tala se tasi. O faamaoniga ua fautuaina ai, sa lei tusia e Mulholland le faamalauga o le tala mai ia Iosefa Samita, ae nai lo o lena, sa galue mai ni punaoa sa ia mauaina ia e le o toe i ai ia i tatou. Sa mafai ona faigofie lava ona fenumiai Mulholland e uiga i le faailoaga o le agelu ona o le tele o tala muamua a Iosefa ao lei tusitusia e Mulholland, sa lei ta’ua ai le igoa o le agelu.

O uluai lomiga o le talafaasolopito o Iosefa Samita na lomiaina, faapea foi ma isi tala ia na taua ai se agelu o “Nifae,” sa faalagolago uma lava i le tusitusiga faaauivi a Mulholland. O le taunuuga la, ua faaalia uma ai “Nifae” ma “Moronae” i lomiga i le vaitau o le 1840 ma le 1860. Sa masalomia e Polika Iaga sa i ai se sasi a le failautusi i le talafaasolopito o lea na tofia ai tusi talafaasolopito o le Ekalesia e suesue le faafitauli. O le iloiloina o isi tala a Iosefa Samita e uiga i le agelu, na latou faaiuina ai o le igoa “Nifae” e tatau ona suia ia “Moronae” ma tusia ai se faasaoga i le tusiga a Mulholland lava ia.8 E leai se faamaoniga o faaalia ai sa ta’ua e Iosefa Samita le agelu o “Nifae.”

Ata
o le agelu o Moronae ma ni alii faigaluega se toafa o loo tutu i le faavae

O le faatagata o le agelu o Moronae o loo i le pito i luga o le Malumalu o Sate Leki, ao lei leva lava ona faatu ai.

O le faaali mai o Moronae na oo mai e faailoga ai le Toefuataiga, ma o faatagata o le agelu o Moronae ua i ai nei i tumutumu o le tele o malumalu o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le taimi muamua lava sa vaaia ai nei faatagata o le 1892, ina ua faapotopoto le silia ma le 50,000 o le Au Paia e molimau i le faataatiaga o le maaauau o le Malumalu o Sate Leki. I le taimi o le sauniga, sa kiina ai e Peresitene Uilifoti Uitilafi se ki eletise, ma tuutuu ifo ai e se masini le maaauau foaga i lona tulaga. Mulimuli ane i lena aso, sa faapipii ai e le aufaigaluega se faatagata o se agelu apamemea na valiina i se auro manifinifi i luga o le tumutumu aupito maualuga. E ui na ta’ua e nisi le agelu o Kaperielu ae o isi “o le agelu na lele i le taulotoaiga o le lagi,” e pei ona taua i le Faaaliga 14:6, ae toeitiiti lava o tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai, talu mai lena sauniga o le faapipiiina o le maaauau, ua taua le faatagata o le agelu o Moronae.9

Autu e faatatau i ai: Book of Mormon Translation, Gold Plates

Faamatalaga

  1. James B. Allen, “Emergence of a Fundamental: The Expanding Role of Joseph Smith’s First Vision in Mormon Religious Thought,”Journal of Mormon History,vol. 7 (1980), 43–61.

  2. “Articles and Covenants, circa April 1830 [DC 20],”i le Painesville [Ohio] Telegraph,Apr. 19, 1831, 4, josephsmithpapers.org. O le tala lenei ua faatusa i le uluai tauaina o le faaaliga vaaia i le 1823 i le faamaumauga o le talafaasolopito. (Alexander L. Baugh, “Parting the Veil: Joseph Smith’s Seventy-six Documented Visionary Experiences,” i le John W. Welch, ed., Opening the Heavens: Accounts of Divine Manifestations, 1820–1844[Provo: Brigham Young University Press], 318, footnote 2).

  3. Joseph Smith, “History, circa Summer 1832,”i le Letterbook 1, 4, josephsmithpapers.org.

  4. I le toetoe lava o tausaga uma i le vaitau o le 1830, na molimau ai se tasi o tagata lautele i se mea na tupu faafaaaliga a Iosefa Samita. O tala na i ai i le amataga mai sa masani ona taua ai “se agelu” pe a faamatalaina le mauaina o papatusi ma le faaliliuga o le Tusi a Mamona (tagai Baugh, “Parting the Veil”).

  5. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 27, e pei ona lomiaina i le lomiga o le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O le faaaliga lenei sa faaalia i le Tusi o Poloaiga sa i ai muamua, ae ina ua tapenaina e Iosefa mo le lolomiina i le lomiga muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa ia faalauteleina le anotusi ia aofia ai Moronae, faapea ai ma isi mea (“Revelation, circa August 1835 [DC 27],”Historical Introduction, josephsmithpapers.org).

  6. Iosefa Samita, “Letter to ‘The Church of Jesus Christ of Latter Day Saints,’ 6 September 1842 [DC 128],”7, josephsmithpapers.org.

  7. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834]5, josephsmithpapers.org.

  8. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834]5, faamatalaga 14.

  9. Tagai Tusiata o Suvania o le Malumalu, Aperila, 1892, Faaalia i Atatosi o Tusiata o Fale, Vaaiga o le Fale, Fuafuaga o Moli Eletise, Fale o le Afi ma le Lotoa, Aofia ai Vaaiga o Malumalu o Logan, Manti, Navu, ma Katelani, ma Nofoaga Mananaia i le Aai o Sate Leki (Salt Lake City: Magazine Printing, 1892), 8; Wilford Woodruff journal, Mar. 29, 1892; John Nicholson, “The Statue of Moroni,” Deseret Weekly, Apr. 9, 1892, 1.