Talafaasolopito o le Ekalesia
Faavasegaina o Meatotino a Iosefa Samita


“Faavasegaina o Meatotino a Iosefa Samita,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Faavasegaina o Meatotino a Iosefa Samita”

Faavasegaina o Meatotino a Iosefa Samita

O uluai faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita na poloaiina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai ia faapotopoto ma fausia ni nuu, aai, ma malumalu. O nei taumafaiga na manaomia ai le tele o le tupe, ae maise lava le faatauina o fanua. I le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, na taitaia ai e Iosefa Samita taumafaiga e faataunuu nei tiutetauave na faaalia mai, ma filifili ai e nono mai ni tupe mai le au nonotupe ona na itiiti le Ekalesia ma na itiiti ni punaoa. O se pa’ū tele o le tamaoaiga i le atunuu i le faaiuga o tausaga o le 1830 ma le amataga o le 1840 na sili ai ona faigata mo ia ona totogi ana tagata nonotupe i Ohaio. Ina ua ia see atu i Misuri i le 1838, na ia tuu atu i isi le pule e faaauau ai ona faagasolo le totogiina o ana aitalafu i Ohaio.

E lei umi ae tutuliese le Au Paia mai Misuri ma nonofo faataamilo i Navu, Ilinoi. O le amioletonu o lenei malaga na faamalosia na aofia ai le pagatia i mea tautupe ona na gau le tele o fanua o Iosefa ma le Au Paia i Musuri lea na latou totogiina i tupe. Na latou talosaga i le malo o le Iunaite Setete mo se toe totogiina mai ae na teena. I le taimi lava lea, ua taunuu mai le faitau afe o tagata liliu mai misiona a le Ekalesia, ma na manao Iosefa e fesoasoani i nei aiga ua leai ni mea e nonofo ai ma na malaga mai ia maua ni fanua ma ni avanoa e galulue ai. Mo lenei faamoemoega, i le va o le 1839 ma le 1841, na ia faatulaga ai le faatauina o le faitau taseni o fanua i Ilinoi, e toeitiiti lava atoa le 500 eka.1

O nei fanua na faatau na aofia ai le tele o mea tautupe ma faagasologa aloaia. I lalo o le tulafono a Ilinoi, e le mafai e le lotu ona onaina se fanua sei vagana ai se tagata e filifilia e vaaia tupe e umia le aia i le fanua mo le ekalesia. I se konafesi faapitoa ia Ianuari 1841, na tofia ai e Iosefa se tagata e vaaia tupe a le Ekalesia, i lalo o le aia na te pulea ai fanua a le Ekalesia. O lea la, na ia amata ai ona tuu atu le tele o fanua na i lona igoa ia te ia lava o le tagata e vaaia tupe mo le Ekalesia.2 E foliga mai e lei malamalama Iosefa, isi taitai o le Ekalesia, po o latou fesoasoani aloaia e tusa ai foi ma le tulafono, o lotu i Ilinoi e le mafai ona umia le sili atu ma le lima eka o fanua.3

Na tumau pea le avea o aitalafu patino a Iosefa o se avega maoae. I le 1841, na amata ai se tulafono fou e faataga ai tagata aitalafu (e lei faapea, muamua, ae na o tagata nonotupe) e faailoa atu le gaumativa. Na vave lava ona faalogo falefaamasino i le faitau selau o talosaga mo le toomaga i aitalafu. I le fautuaga a ana loia, na faaaoga ai e Iosefa le avanoa e tagi ai mo le gaumativa ia faamama ai ana aitalafu, e aofia ai aitalafu o totoe mai Ohaio, se feagaiga autu o fanua i Ilinoi, ma le paleni i se vaasitima na faatau e ni nai alii faipisinisi i Navu, na faamaonia e Iosefa le latou aitalafu.4

I le 1842 na tuuaia ai e se Au Paia o Aso e Gata Ai talu ai ma o se faitio lautele i le Ekalesia, o John C. Bennet, i se nusipepa ni tusiga faapea na tuuina atu faasese e Iosefa ni fanua i lona aiga ma le Ekalesia ia aloese ai mai le faatautui atu e totogi ai tagata nonotupe i le taimi o le faagasologa o le gaumativa.5 Na talanoaina e se loia o le itu, o Justin Butterfield, ia tuuaiga faatasi ma le loia o le Faletupe o le Iunaite Setete, lea na malie e faia se iloiloga i fesootaiga faapisinisi a Iosefa. Na faila e Butterfield le teena o le talosaga a Iosefa mo le gaumativa, ma na tolopo e le faamasinoga a le itu se iloiloga mulimuli o le gaumativa mo le 11 vaiaso.6 I le va lea, na feiloai ai Butterfield ma Iosefa Samita ma malie mai o le a avea ma ana loia i le taimi o se faamasinoga e faatea ai.7 I ni nai masina mulimuli ane, na tusi atu ai Butterfield i le loia e faailoa atu ai ua ia le fuafua e teena le gaumativa a Iosefa e faalagolago i tuuaiga sese ae faataga le talosaga ia faagasolo i le taimi lava e totogi ai e Iosefa le aitalafu o le vaasitima.8

O le maliu faafuasei o Iosefa Samita i le 1844 na faaletonu ai faagasologa o le gaumativa. O le ava a Iosefa, o Ema Samita, na lagona le faalavelave faafuasei mai o tagata nonotupe ia totogi atu aitalafu a Iosefa ma uunaia le Ekalesia ia tofia se tagata e vaaia tupe e aunoa ma se tuai. O le fesili e uiga i mea tautupe a Iosefa na talanoaina auiliili i fonotaga a le aufono ina ua maliu Iosefa. Na amata i lona tofiga o se tagata e vaaia tupe i le 1841, na amata e Iosefa Samita ona faaesea ma le faaeteete ana lava tupe ma tupe a le Ekalesia, ae na tumau pea le fenumiai o le lua i le taimi o lona maliu. O taitai o le Ekalesia ma tagata o le aiga o Iosefa na feeseeseai i nisi o meatotino a Iosefa, e aofia ai po o ai e totogia nisi o aitalafu e lei totogia. Na iu lava, ina latou tolopoina faagasologa o le uili e faamalie ai le au nonotupe.9

Ia Aokuso 1844 na lagolagoina ai Epikopo Newell K. Whitney ma George Miller o ni tagata e vaaia tupe mo le Ekalesia, ma na vave ona la amata ona faatauina fanua na umia e Iosefa mo le Ekalesia.10 Na faia foi e Ema ni taumafaiga ia puipuia ai aseta ia puipuia ai o ia ma lana fanau e faasaga i le faoa o lo latou fale. O le feagai ai ma le tele o faagasologa ma moliaga i meatotino a Iosefa Samita na faamaonia le faigata mo le aiga o Iosefa ma taitai foi o le Ekalesia.11

I le 1850 na talosaga ai e se loia a le Iunaite Setete ia aoina i luga o le vaasitima aitalafu e ala i le faatauina o meatotino na umia e Iosefa Samita. Na faapea mai le moliaga a le loia, e pei foi o Bennet i le tele o tausaga talu ai, faapea na tuuina atu e Iosefa fanua i le Ekalesia i se faiga sese. Ae ui i lea, e lei maua e le faamasino se faiga sese.12 Na ia tuuina mai nai lo lena le tulafono a Ilinoi e faasa ai le tele o eka o fanua e umia e se lotu, ma naunau mai faapea o le tele o fanua na umia e Iosefa lava ia ma i le avea ai ma tausi tupe a le Ekalesia e tatau ona faatau atu e totogi ai le aitalafu o le vaasitima. Na poloaiina e le faamasinoga le faatau atu o le fanua ma tofia se pule faapitoa e siakiina meatotino ma pepa. Na malie atu Ema e faamaamulu lana aia o se ava a Iosefa ua maliu i se esetete o le olaga i le tasi-vae-tolu o fanua a Iosefa (o lona uiga e mafai ona ia nofo ai pe lisi le fanua ae le mafai ona faatau atu pe pasi atu i lana fanau) e fesuiai mo le tasi-vae-ono o tupe mai le faatauina o le fanua. Na faia e le komisi na tofia e le faamasino ni faatautui se tolu ma vaaia le totogiina o peimeni i le 1851 ma le 1852 lea na faaiuina ai ma le lelei le faavasegaina o meatotino a Iosefa i Ilinoi. I Ohaio ma Aioua, na faaauau ai mataupu tau i meatotino seia oo atu i le 1860.13

Autu Fesootai: Deaths of Joseph and Hyrum Smith [Maliu o Iosefa ma Ailama Samita]; Nauvoo (Commerce), Illinois; Succession of Church Leadership; Departure from Nauvoo

Faamatalaga

  1. “Volume 8 Introduction: Joseph Smith Documents from February through November 1841,” in Brent M. Rogers, Mason K. Allred, Gerrit J. Dirkmaat, and Brett D. Dowdle, eds., Documents, Volume 8: February–November 1841. Vol. 8 of the Documents series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, Matthew C. Godfrey, and R. Eric Smith (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2019), xxv.

  2. Rogers and others, eds., “Appointment as Trustee, 2 February 1841: Historical Introduction,” Documents, Volume 8, 4.

  3. An Act Concerning Religious Societies [1 Mar. 1835], The Public and General Statute Laws of the State of Illinois (Chicago: Stephen F. Gale, 1839), 559, sec. 1; Joseph I. Bentley, “Suffering Shipwreck and Bankruptcy in 1842 and Beyond,” in Gordon A. Madsen, Jeffrey N. Walker, and John W. Welch, eds., Sustaining the Law: Joseph Smith’s Legal Encounters (Provo, Utah: BYU Studies, 2014), 326.

  4. Joseph Smith, “Deed to Emma Hale Smith, 13 June 1842,” josephsmithpapers.org; Bentley, “Suffering Shipwreck and Bankruptcy,” 315–20.

  5. O fanua na taofia i le pulega a se vaega na masani ona le mafai ona faaaoga e totogi ai aitalafu i se mataupu i le gaumativa.

  6. Bentley, “Suffering Shipwreck and Bankruptcy,” 321–24.

  7. Tagai i le Autu: Missouri Extradition Attempts [Taumafaiga e Tutuliese mai Misuri]

  8. Justin Butterfield, Letter to Charles B. Penrose, 13 Oct. 1842, Records of the Solicitor of the Treasury, Church History Library. E le o manino pe na talia e sui o le malo le fautuaga a Butterfield. Tagai Bentley, “Suffering Shipwreck and Bankruptcy,” 323–24.

  9. Matthew J. Grow, Ronald K. Esplin, Mark Ashurst-McGee, Gerrit J. Dirkmaat, and Jeffrey D. Mahas, eds. Council of Fifty, Minutes, March 1844–January 1846. Vol. 1 of the Administrative Records series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin, Matthew J. Grow, and Matthew C. Godfrey (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 482, note 90.

  10. Tagai i Autu: Succession of Church Leadership [Faasologa o le Taitaiga a le Ekalesia], Departure from Nauvoo. Tagai foi Glen M. Leonard, Nauvoo: A Place of Peace, A People of Promise (Salt Lake City: Deseret Book, 2002), 558–62.

  11. Na iloaina Iosefa Samita o se leoleo i se isi esetete, lea na faaopoopo ai le faigata o le fuafuaina o lana lava esetete. (Gordon A. Madsen, “Joseph Smith as Guardian: The Lawrence Estate Case,” Journal of Mormon History, vol. 36, no. 3 [Summer 2010], 172–211.)

  12. Mo se iloiloga o lenei mataupu, tagai Dallin H. Oaks and Joseph I. Bentley, “Joseph Smith and Legal Process: In the Wake of the Steamboat Nauvoo,Brigham Young University Studies, vol. 19, no. 2 (Winter 1979), 192–99.

  13. Bentley, “Suffering Shipwreck and Bankruptcy,” 325–28.