Talafaasolopito o le Ekalesia
Poloaiga ia Faaumatia


“Poloaiga ia Faaumatia,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Poloaiga ia Faaumatia”

Poloaiga ia Faaumatia

O le Poloaiga ia Faaumatia o le igoa ua faaaoga soo e faatatau i se poloaiga ia faaumatia na sainia i le aso 27 Oketopa, 1838, e Lilburn W. Boggs, le kovana o Misuri i le taimi o le Taua a Mamona-Misuri i le 1838.1 Na sailia e le poloaiga le faaumaina vave o le faafitauli e ala i le valaau mo Mamona ina ia “faaumatia pe tulia mai le Setete pe a manaomia.”2

I le 1838 atoa lava, na faafefe ai ma osofai ai e aneti-Mamona le Au Paia na nonofo i Misuri. Ia Oketopa, na le toe aoga ai le pule a le nuu i matusisifo o Misuri, ma na tutuliese ai e aneti-Mamona tagata o le Ekalesia mai o latou fale. O talosaga a le Au Paia mo le puipuiga agai i osofaiga a le au faatupu faalavelave na le amanaiaina lava e le autau a le lotoifale. Na faatino loa e le Au Paia o Aso e Gata Ai ni gaoioiga o le puipuiga o i latou lava, ma o nisi na toe tali atu i nofoaga na masalomia o le aufaatupu faalavelave e ala i le susunuina o fale ma faoese meaai. Ina ua fetaui se vaega o le autau a le setete ma se vaega laveai Mamona i le Vaitafe Piopio, na papa ni fana ma e toatolu ni Mamona ae toatasi e le o se Mamona na fasiotia.3

O le taua na faaosofia ai le nusipepa na i ai o le lotoifale i le faateteleina o tala i le faatupu vevesi o Mamona. Ma le isi, o faafitauli na tutupu i le sili atu ma le 100 maila le mamao mai le laumua o le setete, lea na faatuai ai le fesootaiga lelei. I le isi itu o le setete, e toatele na talitonu faapea o Mamona na fuafuaina se taua matautia. O Kovana Boggs, lea na faapea o Mamona na faia se “tetee faalauaitele ma folafola atu le tetee i le tulafono” ma na “amataina le taua i tagata o lenei setete,” ma tuuina atu le poloaiga ia faaumatia ma faatagaina autau a le setete ia taofia le tetee ua tulai mai.4

O Taitai Samuelu D. Luka, o lea sa toalauapi ma le au a le setete i fafo atu o ofisa o le Ekalesia i Fa Uesi, na mauaina le poloaiga i le aso 30 Oketopa ma savavali atu loa i le aai. Na ia poloaiina le Au Paia uma o Aso e Gata Ai e saini atu a latou meatotino o se totogi mo mea ua leiloloa a tagata e le o ni Mamona ma ia tuua loa lava le setete. Ina ua uma ona lokaina Iosefa Samita, na faia loa e Luka se faamasinoga faavavevave ma valaau atu loa mo le fasiotia o Iosefa. O Alesana Doniphan, le ofisa na tofia e faataunuuina o le faaumatiaga, na talitonu o le faatinoga na le tusa ai ma le tulafono ma na teena le poloaiga. Mo le tele o itu, e ui i lea, o tagata o le au a le setete na faaaogaina le taufaafefe o le faamalosia na faatagaina e le poloaiga, ma na taunuu i le malaga ese atu o le Au Paia i se vaega tele i Ilinoi.5

O loo tumau pea le le mautinoa o faamoemoega a Boggs i le tuuina atu o le poloaiga e faaumatia. Na faapea le toatele na ia faatagaina le fasiotia o tagata e toatele ma na fesootai atu le poloaiga i le fasiotiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai e 17 i le Ili Laupapa a Hawn i le tolu aso talu ona tuuina atu. Ae o le autau le aloaia a aneti-Mamona, e le o le militeli a le setete, na faataunuuina le fasiotiga tele, ma e leai se faamaoniga e tau mai ai na iloa e le autau le aloaia le poloaiga a le kovana.

I le taimi lea, o le uiga o le faaupuga faaumatia na aofia ai le mafaia ona faamalosia e o ese. Mo se faataitaiga, i le tulaga o le faamalosia ona aveese Initia Amerika, na faaaoga e tagata o le malo o le Iunaite Setete le fuaitau taua o le faaumatia e faamatala ai le faaaogaina o le faamalosia ina ia faataunuu ai ae le o le “tuliesea atoatoa” po o le “fasiotia atoatoa” o Initia.”6 Na faamoemoe taitai o le militeli e taliina le poloaiga e faaumatia i le tetee saua, o lona uiga o le “fasiotia” o se mea e ono fai, e ui o le o ese o le taunuuga e ono sili atu.7

E ui o manatu o le toatele na feteenai, o le poloaiga ia faaumatia na feagai ma le tele o faitioga. O se lesitala le lotu na tusia se tusi faatonu i se masina talu le tuuina atu o le poloaiga lea na faaleaogaina ai le faaaogaina o le militeli a le setete e faasaga i Mamona o se tetee i mea faalelotu ma aia tatau a tagata lautele. I le itiiti ifo ma le lua masina mulimuli ane, na taua ai e se tagata o le malo o le setete o Misuri le poloaiga e le aloaia ma folafola mai e luiina “pe afai na te tu toatasi i le totonugalemu o le sefulu afe.”8 O nuu i Ilinoi na ofoina mai le saogalemu e sulufai i ai le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma faaalia lo latou tetee i sauaga a Misuri. O le sauaga e faasaga i le Au Paia na maua ai e le atunuu se manatu i le faaiuga o le 1839, ina ua taitai atu e Iosefa Samita se savali ia saili le toetotogi i le lamua o le atunuu.9

I le seneturi na mulimuli mai le tulieseina o le toatele o le Au Paia, na nonofo se vaega itiiti o Mamona i Misuri, e aunoa lava ma se faafitauli. I se taimi mulimuli ane, na faatulaga ai e le Ekalesia ni paranesi ma siteki i le setete atoa. I le faaiuga o le seneturi 20, na amata e le tele o tagata ona iloaina le le sa’o o le sauaga o le setete e faasaga i ni vaega toalaiti. I le 1976, o le kovana o Misuri o Christopher S. Bond na faaleaogaina aloaia ai le poloaiga a Boggs, ma finau mai faapea “ua manino lava le tetee i aia tatau o le olaga, saolotoga, saolotoga o meatotino ma faalelotu” ma na faamaonia e tulafono a le Iunaite Setete ma le setete o Misuri. E avea ma sui o tagatanuu o Misuri, na faaleoina ai e Bond le “faanoanoa tele mo le amioletonu ma le puapuagatia le talafeagai” le poloai oo i Au Paia o Aso e Gata Ai.10

Related Topics: Mormon-Missouri War of 1838, Hawn’s Mill Massacre, Vigilantism, Liberty Jail, Jackson County Violence

Faamatalaga

  1. Tagai Autu: Mormon-Missouri War of 1838 [Taua Mamona-Misuri o le 1838].

  2. Lilburn W. Boggs, Executive Order to John B. Clark, Oct. 27, 1838, Missouri State Archives, sos.mo.gov.

  3. Alexander L. Baugh, “The Mormons Must Be Treated as Enemies,” i le Susan Easton Black and Andrew C. Skinner, eds., Joseph: Exploring the Life and Ministry of the Prophet (Salt Lake City: Deseret Book, 2005), 291–92.

  4. Boggs, Executive Order, Oct. 27, 1838; Baugh, “The Mormons Must Be Treated as Enemies,” 292.

  5. History of Caldwell and Livingston Counties, Missouri, Written and Compiled from the Most Authentic Official and Private Sources, Including a History of Their Townships, Towns and Villages, Together with a Condensed History of Missouri (St. Louis: National Historical Company, 1886), 132–37.

  6. Ben Kiernan, Blood and Soil: A World History of Genocide and Extermination from Sparta to Darfur (New Haven: Yale University Press, 2007), 323, 328–29, 342–43.

  7. Baugh, “The Mormons Must Be Treated as Enemies,” 292–93. Ae lei faateleina osofaiga e faasaga i Mamona i Misuri, na saunoa atu le fesoasoani i le Au Peresitene Sili o Sini Rikitone e uiga i se “taua o le faaumatiaga,” e oo mai ma faaalia ai lona manatu faapea o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le a puipuia o latou aiga. Nai lo le valaau mo le fasiotiga tele o tagata Misuri, o ana upu na faailoa ai le va faigata o Mamona ma isi tagata Misuri. O ia ma isi Au Paia na faamoemoe mo le filemu feoeoeai ma o latou tuaoi ae na musu e ioe i manao o o latou fili. Sidney Rigdon, Oration Delivered by Mr. S. Rigdon: On the 4th of July, 1838 (Far West: Journal Office, 1838), 12.

  8. “Letter from the Editor,” Daily Missouri Republican, Jan. 10, 1839, 2; sipelaga ua faatulagaina.

  9. Spencer W. McBride, “When Joseph Smith Met Martin Van Buren: Mormonism and the Politics of Religious Liberty in Nineteenth-Century America,” Church History, vol. 85, no. 1 (Mar. 2016), 150–58.

  10. Christopher S. Bond, Executive Order, June 25, 1976, Missouri State Archives, sos.mo.gov.