Talafaasolopito o le Ekalesia
Faapaiaga o le Nuu Paia


“Faapaiaga o le Nuu Paia,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Faapaiaga o le Nuu Paia”

Faapaiaga o le Nuu Paia

Mai lona papatisoga i le Ekalesia i le 1831, sa faamoemoe Osona Haite e i ai se aso e faataunuu ai se misiona i Ierusalema. I se tasi po i le 1840, sa ia miti ai faapea sa ia alu i se malaga faafaifeautalai e ui atu i Lonetona, Amsterdam, ma Konesetatinopele ma faaiu i Ierusalema. I le musuia ai i lana miti, i le isi konafesi a le Ekalesia, sa ia fautuaina ai le auauna atu i se misiona i tagata Iutaia. Sa ofo atu le uso Aposetolo o Ioane Page e lagolagoina, ma ta’ua ai valoaga a le Tusi o Mamona i le faapotopotoina o Isaraelu ma faaliliu mai tagata Iutaia.1 Sa faatagaina e Iosefa Samita ia Haite e avea ma sui o le Ekalesia i “le au faitaulaga, taitai ma Toeaina o Iutaia” i nuu ese.2 Sa tuua e Haite ia Navu, Ilinoi, i le iva aso mulimuli ane ma sa mulimuli i le ala na ia vaaia i lana miti.

Ata
Ata o Osona Haite

Ata o Osona Haite.

Sa malaga faatasi Page ma Haite e tau i Cincinnati Ohaio.3 Ona faaauau ai lea na o Haite lana malaga, ma taunuu i Egelani ia Mati 1841. O iina sa ia fesoasoani ai i isi uso o le Toasefululua mo le fa masina a o lei malaga atu i se taitaiga i sautesasae e ui atu i Europa. I le taimi o lana malaga, sa auina atu ai e Haite ni tusi i taitai o nuu Iutaia ma sa malolo i aai tetele e folafola atu i tagata Iutaia. Ia Oketopa, sa ia tulaueleele ai i le gataifale o Palesitina ma agai atu ai i le nuu o Ierusalema. Sa ia tagi a o ia tu i le faitotoa i sisifo ma vaai atu i le aai anamua mo le taimi muamua.

A o lei oso ae le la i le Aso Sa, 24 Oketopa, sa tuua e Haite le aai, sopo atu i le Vanu o Ketarono, ma a’ea’e ai i le Mauga o Olive. O iina na ia fofogaina ai se tatalo e faapaia patino ai Ierusalema “mo le faapotopotoina faatasi o e na totoe o Iuta sa faataapeapeina” ma faapea foi i se tulaga lautele atu o se laueleele o le folafolaga mo fanau uma ua faataapeapeina a Aperaamo.4 Ina ua maea le tatalo, sa ia fatufatuina se fatafaitaulaga maa e faamanatu ai le faamoemoe. Ina ua tuua Ierusalema, sa faaauau e Haite lana misiona e ala i le toe malaga atu e ui atu i Siamani ona oo atu ai lea i Lonetona. Sa ia toe foi i Navu ia Tesema 1842.5

Ina ua vaetofiaina ia Haite ma isi e avea ma uso o le Korama a le Toasefululua i le 1835, sa tau atu e Iosefa Samita ia te i latou e faapea e na o i latou e i ai le pule e tatala ai faitotoa o atunuu mo le faapotopotoina o Isaraelu.6 O le faapaiaga faaaposetolo e Haite o le Nuu Paia na fesoasoani i le faataunuuina o lenei tiutetauave. Peitai, o le faapaiaga, sa ese mai faapaiaga mulimuli ane o atunuu mo le galuega faafaifeautalai a le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa malamalama Haite o le faapaiaga lea o le a faagaoioia ai le faapotopotoina o le nuu anamua o le feagaiga a le Atua, tagata Iutaia, ma o le a avea o se galuega o le a tauaveina e tagata Iutaia lava latou.

I le va o le 1873 ma le 1933, e tele isi tatalo o faapaiaga mo le Nuu Paia na fofogaina e Aposetolo mulimuli ane.7 I le 1970 ma le 1980 sa faavaeina ai e le Ekalesia se nofoaga i le eria o loo faataamilo i Ierusalema i le fatuina lea o se itu o le Ekalesia, ma faatuina ai le Nofoaga Tutotonu o le Iunivesite a Polika Iaga, ma sa faapaiaina ai le Togalaau Faamanatu o Osona Haite i luga o le Mauga o Olive.8 I le 1979, sa aoao mai ai e Elder Howard W. Hunter o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le sa faatinoina se matafaioi taua i le faatuina o nei faalapotopotoga a le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Nuu Paia, e faapea o le maafaamanatu i le tatalo a Haite e lei faauigaina “faapea ua na o faamoemoega o Iutaia o tatou fiafia i ai. O loo i ai le naunautaiga o le Ekalesia i e uma e tupuga mai ia Apoeraamo.” Sa ia faamanatu atu i lana aufaafofoga e faapea “o Ierusalema e paia i tagata Iutaia, ae e paia foi i tagata Arapi.” Sa ia faaiu faapea, “O tagata Iutaia ma tagata Arapi o fanau a lo tatou Tama. O i latou uma o ni fanau o le folafolaga, ma e le faaituau le ekalesia. Matou te alolofa ma naunau mo i latou taitoatasi. O le faamoemoega o le talalelei a Iesu Keriso o le aumaia lea o le alofa, lotogatasi, ma le usoga o le faatulagaga aupito maualuga.”9

Ata
Ierusalema

Vaaiga ia Ierusalema mai le Togalaau Faamanatu o Osona Haite.

Faamatalaga

  1. Iosefa Samita, “Recommendation for Orson Hyde, 6 April 1840,” in Times and Seasons, vol. 1, no. 6 (Apr. 1840), 86–87, josephsmithpapers.org; “Conference Minutes,” in Times and Seasons, vol. 1, no. 6 (Apr. 1840), 91–95. Tagai foi i le Autu: Faapotopotoina o Isaraelu.

  2. Iosefa Samita, “Recommendation for Orson Hyde, 6 April 1840,” 86–87.

  3. Letter from Orson Hyde and John E. Page, 1 May 1840,” in Joseph Smith Letterbook 2, 144–45, josephsmithpapers.org.

  4. Osona Haite A Voice from Jerusalem, or a Sketch of the Travels and Ministry of Elder Orson Hyde, Missionary of the Church of Jesus Christ of Latter Day Saints, to Germany, Constantinople, and Jerusalem (Liverpool: P. P. Pratt, 1842), 28–30.

  5. David J. Whittaker, “The Twelve Apostles, 1835–1846,” in Brandon S. Plewe, ed., Mapping Mormonism: An Atlas of Latter-day Saint History (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 2012), 47.

  6. Record of the Twelve, 14 February–28 August 1835,” 4, josephsmithpapers.org.

  7. Tagai Blair G. Van Dyke and LaMar C. Berrett, “In the Footsteps of Orson Hyde: Subsequent Dedications of the Holy Land,” BYU Studies, vol. 47, no. 1 (2008), 57–93.

  8. O nei atinae sa mafai ona fai i se ioega i le va o le Ekalesia ma le malo o Isaraelu e leai se talaiga e faia. Tagai James A. Toronto, “Middle East,” in Arnold K. Garr, Donald Q. Cannon, and Richard O. Cowan, eds., Encyclopedia of Latter-day Saint History (Salt Lake City: Deseret Book, 2000), 747–50

  9. Howard W. Hunter, “E Tutusa Tagata Uma i le Atua,” Ensign, June 1979, 72–74.