Talafaasolopito o le Ekalesia
Ionatana Napela


Ionatana Napela,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Ionatana Napela”

Ionatana Napela

I le aso 8 o Mati, 1851, sa vaai atu ai Ionatana Napela (o lona igoa atoa i le faaHawaii o Napelakapuonamahanaonaleleonalani) e 37 tausaga o savali ane se tagata ese talavou i lona maota i le motu o Maui i le Malo o Hawaii. Sa talia lelei e Napela le alii ma ia iloa ai o lona igoa o Siaosi Q. Cannon, o se tasi o faifeautalai muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai i luga o le motu. Sa faafeiloai atu e Napela ia Cannon i le aoao Porotesano o le lotoifale ma maitauina ai le malosi o le feteenai o i laua i mataupu faalelotu. I lena afiafi, sa tautino ai Napela, o lē sa faigaluega o se faamasino ina ia mafaufau ma le toto’a i mau a vaega taitasi ma talia le vaega na te iloa ua sili ona sao.1 E ui i le vevesi mai o tagata i le isi 10 masina na sosoo ai e faamuta sootaga ma le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa faaauau pea ona ofoina atu e Napela i faifeautalai ni meaai ma le fale, ma sa iu ina filifili o ia e papatiso i le aso 5 o Ianuari, 1852.

Ata
ata o Ionatana Napela

Ionatana Napela i le 1869.

Sa mafaufau Siaosi Q. Cannon i le la feiloaiga ma Ionatana Napela o se tali i ana tatalo.2 Sa fesoasoani Napela e aoao Cannon i le gagana Hawaii ma sa la galulue faatasi e faaliliu le Tusi a Mamona i le faaHawaii—o le faaliliuga muamua lea o le tusi i se gagana e le o se gagana faaEuropa. Na fautuaina atu foi e Napela le uluai fuafuaga mo se polokalama e aoao faamasani ai faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le gagana o le eria ua tofia i ai i latou: o se aoga e faaalu ai e e faatoa taunuu atu le lua masina e aoao ai le gagana ao lei taape atu e faataunuu o latou tofiga.3

E pei o le toatele o tagata liliu mai o le seneturi lona 19, sa manao Ionatana Napela e faatasi atu i le tino autu o le Au Paia, ma amata ai ona fuafua mo se me’i atu i le Teritori o Iuta i le amataga o le vaitaimi o le1850. E ui i lea, o se tulafono a Hawaii i le 1850, sa faasāina ai tagata Hawaii mai le malaga ese atu mai le malo. Nai lo lena sa auauna atu Napela o se vaega o se faalapotopotoga na tofia e sailia se nofoaga e faapotopoto ai i totonu o Hawaii, ma fesoasoani e filifili ma faamautu le fanua i Lanai mo le faapotopotoina o le Au Paia.4

O tausaga sa i ai i Lanai sa faigata. Sa toe valaauina atu i le fale ia faifeautalai mai Iuta i le 1858, ma sa tauivi le Au Paia na faatoa faapotopotoina ma le oge ma isi luitau tau i le tamaoaiga. I le 1861 sa taunuu mai ai se [alii] o le Au Paia o Aso e Gata Ai e atamai e tautala, na igoa ia Walter Murray Gibson ma tauaveina le taitaiga o le kolone. O le aluese ai mai i ona tiutetauave, sa lei leva ae faaalu e Gibson tupe na sue e Au Paia Hawaii e faatau mai ai fanua i lona lava igoa, tapāina se totogi mo le faauuina i le perisitua, ma faapea ona faaleagaina ai le faalapotopotoga o le Ekalesia i le motu seia oo ina tapēina lona igoa i le 1864.5 Ina ua mavae lea, sa fesoasoani Napela i le Au Paia i Hawaii ina ia malamalama ma talia lo latou aafiaga faanoanoa ia Gibson ma faamalosia le faatuatua o le tasi ma le isi.6 Sa fesoasoani foi Napela i le Au Paia e siitia atu i se nofoaga fou e faapotopoto ai i Laie i le motu o Oahu.

I le 1869, sa iu ai ina mafai ona malaga atu Napela i Iuta, lea na avea ai o ia ma tagata Hawaii muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai e maua ona ia lava sauniga o le malumalu ma faataunuu sauniga sui mo tuaa ua maliliu.7 Ina ua toe foi mai i le aiga, sa valaauina Napela e vaaia se vaega o faifeautalai ao latou asiasi atu i motu taitasi o Hawaii. Ae ui i lea, na vave faamutaina le misiona i le 1871, ina ua maua le faletua o Napela, o Kitty i le lepela. Sa filifili Napela e faatasi atu ma ia i Molokai, lea na faatu ai e le malo se nofoaga e puipuia ai i latou o loo tigaina i lea faamai.8 I le nofoaga o lepela, sa la galulue faatasi ai ma le patele Katoliko sa igoa ia Tamā Tamiano, o lē na avea o sana “uo sili.”9 Sa maua uma Napela ma Tamā Tamiano i le lepela ao laua auauna atu; sa mulimuli ane faapaiaina e le Ekalesia Katoliko Roma ia Tamā Tamiano o se tagata paia.

Na pulefaamalumalu Napela i se paranesi o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Molokai seia oo ina maliu o ia, e lua vaiaso na muamua ai ona maliu ai lea o lona faletua o Kitty i le 1879.10 Sa ia vaai i le tuputupu ae o le Ekalesia mai lona amataga faatauvaa seia oo ina mausali lona faatulagaina i luga o atumotu: e oo ane i le taimi o lona maliu, ua pe a ma le 1 i le 10 tagatanuu Hawaii sa avea ma tagata o le Ekalesia.11

Faamatalaga

  1. George Q. Cannon, Journal, March 8, 1851.

  2. George Q. Cannon, My First Mission (Salt Lake City: Juvenile Instructor, 1879), 26–29.

  3. Fred E. Woods, “Jonathan Napela: A Noble Hawaiian Convert,” in Reid L. Neilson, Steven C. Harper, Craig K. Manscill, and Mary Jane Woodger, eds., Regional Studies in Latter-day Saint Church History: The Pacific Isles (Provo, Utah: Religious Studies Center, 2008), 27.

  4. Woods, “Jonathan Napela,” 28.

  5. Gwynn Barrett, “Walter Murray Gibson: The Shepherd Saint of Lanai Revisited,” Utah Historical Quarterly, vol. 40, no. 2 (Spring 1972), 142–62.

  6. Woods, “Jonathan Napela,” 30–31.

  7. Fred E. Woods, “A Most Influential Mormon Islander: Jonathan Hawaii Napela,” Hawaiian Journal of History, vol. 42 (2008), 146.

  8. Woods, “A Most Influential Mormon Islander,” 148.

  9. Woods, “A Most Influential Mormon Islander,” 149.

  10. Woods, “A Most Influential Mormon Islander,” 150.

  11. Hawaiian Mission History, April 6, 1879, Joseph F. Smith Library, Brigham Young University–Hawaii, Laie, Hawaii.