Talafaasolopito o le Ekalesia
Faigamalaga


“Faigamalaga,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Faigamalaga”

Faigamalaga

O Au Paia o Aso e Gata Ai mumua na talia le valaau a le Alii ia faapotopoto i Siona e ala i le o ese mai o latou atunuu ma o mai i nofoaga tutotonu e faapotopoto—muamua i Ohaio, Misuri, ona sosoo lea ma Ilinoi, ma mulimuli ane i Amerika i Matu i Sisifo.1 O i latou o e na faimalaga ai na mulimuli i le tele o auala e tau atu i Siona.2 O faigamalaga o se faailo taua lea o le soifuaga o olaga o Au Paia o Aso e Gata Ai i popo—o i latou uma o e na auai i le Ekalesia na lagonaina le toso o faigamalaga, e le gata i le tuua o a latou lava aiga po o le faamavae atu ia i latou o e ua tuua o latou aiga. Na faatulaga e le Ekalesia taumafaiga faamaopoopo maualuga e fesoasoani i aiga mo nofoaga fou o le a iai e aofia ai faatulagaina o vaega e malaga faatasi ai, faatupeina o le malaga, ma le toe faamasani o le aumalaga i a latou alalafaga fou faatasi ma le Au Paia.

I le va o le 1840 ma le 1890, e silia ma le 85,000 Au Paia na malaga atu i Navu, Ilinoi, ma i Sisifo. O le toatele (tusa ma le 55,000) na tuua le atu Peretania, o le isi 25,000 na tuua Sikatinavia, ma le tusa ma le 6,000 na tuua Europa tutotonu. O isi na taunuu mai Motu o le Pasefika, Initia, le Malo o Otomani, ma Aferika i Saute. O le naunautai o le Au Paia e ositaulaga ma faasoa atu o latou punaoa na mafai ai sea faigamalaga—i lona aotelega, na latou le taliaina le tuua o se tagata mativa atu.3

I le taimi muamua, sa totogi lava e Au Paia o Aso e Gata Ai a latou lava tupe faaalu e faapotopoto ai i Siona, a e i le mavae ai ona oo atu faifeautalai muamua i Peretania Sili i le 1837, na faamaopoopo atili ai e taitai o le Ekalesia faigamalaga ma isi fuafuaga. Toatele tagata liliu mai Peretania maumea na ofo atu e faatupe faigamalaga a Au Paia matitiva mo Navu. I le va o le 1840 ma le 1846, o kamupani malaga e lagolagoina e le Ekalesia na fesoasoani i le 4,000 o tagata liliu mai na malaga mai Egelani i le Iunaite Setete.4 I le mavae ai o le latou tuua o Navu, na tonu ai i le Au Paia o le a avea le Teritori o Iuta e fai ma nofoaga mo le faamaopoopoina o tagata liliu mai.5

I le sili atu ma le 40 tausaga na sosoo ai, e latalata i le afa o tagata malaga liliu mai na totogi tupe malaga i tupe nono na saunia mai Tupe Faaagaaga Malaga (TFM), o se mafutaga faasosaiete na faatuina i le Vanu o Sate Leki i le 1849 e “aumaia e matitiva i le nofoaga lenei.”6 Na ave e Epikopo Eteuati Hunter tupe foai muamua e $5,000 e toe foi atu i Aioua, lea na ia faaaoga ai seleni e faaoofu ai le aumalaga. A taunuu loa i le Vanu o Sate Leki, ona moomia lea o tagata malaga e toe totogi tupe nono ia mafai ai e tagata malaga i le lumanai ona faatino le faigamalaga.7

Na faatulaga e tagata e faagaoioia le TFM se kamupani e ao mai seleni ma faasoa atu tupe, faatau mea e faaaoga, faatulaga vaa, ma faatonutonu ia sui mo tagata malaga o loo i ofisa o le misiona ma ofisa i falefaatalitali. O liverpool, Egelani, na auauna o ni nofoaga o femalagaaiga e faamaopoopo ai e sui o le Ekalesia sui mai Europa, faatulaga a latou faigamalaga, ma ao mai tupe amata. E lua pe tolu masina a o lei tuuvaa atu, e tuu ai i luga e le ofisa malaga i totonu o le niusipepa o le Fetu Mileniuma e faalauiloa ai nofoa ua maea ona faatulaga o le vaa, ma le lisi o faatonuga o le malaga.8 E i luga loa o le vaa, ona faatulaga lea e kamupani i ni isi o taimi e faitau selau ma selau, i ni vaega e ta’ua o uarota, e tofu ma se peresitene ma ni fesoasoani, mo le faigamalaga.9

O tekinolosi fou o le ea ua suia i ai aafiaga o faigamalaga: ua suia e vaa e alu i le ea ia vaafolau, ma suia e nofoaafi ia taavale e toso e manu.10 Na faaauau pea faigamalaga na lagolagoina e le Ekalesia e oo atu i le 1887, ina ua tuueseeseina e le malo o le Iunaite Setete pisinisi a Ekalesia i lalo o tulafono e tetee i autaunonofo.11 Na faaauau pea ona faimalaga atu aiga taitasi mo le isi luasefulu tausaga o muamua, a e i le fautuaina ai e taitai o le Ekalesia le faamalolosia o paranesi ma siteki i atunuu i fafo, na taulai atu ai le vaaiga i le faalauteleina o le Ekalesia i alalafaga i le lalolagi atoa, ma o le faimalaga atu o se vaega patino o le aafiaga faapaionia o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua faaitiitia.12

Faamatalaga

  1. Tagai i le Autu: Faapotopotoina o Isaraelu.

  2. Tagai i le Autu: Faigamalaga a Paionia.

  3. Tagai Fred E. Woods, “Faapotopotoina o Siona: 1840–1890,” i totonu o le Brandon S. Plewe, iloiloina., Faafanuaina o Mamona: O se Faafanua o le Talafaasolopito o Au Paia o Aso e Gata Ai (Provo, Iuta: Iunivesite Polika Iaga Lomiga, 2012), 104–5.

  4. Tagai Conway B. Sonne, Au Paia i luga o Sami: O se Talafaasolopito o Faigamalaga i luga o le Sami a Mamona, 1830–1890 (Aai o Sate Leki: Iunivesite o Iuta Lomiga, 1983), 30–31, 148–49.

  5. Tagai i le Autu: Iuta.

  6. Gustive O. Larson, “O Le Tala o le Tupe Faaagaaga mo Faigamalaga,” Iloiloga Faatalafaasolopito o le Vanu o Misisipi, vol. 18, nu. 2 (Sete. 1931), 185-86. O le faatupeina faasosaiete o faigamalaga na amataina i le 10 tausaga na muamua atu o se tali atu i sauaga i Misuri. O se feagaiga e fesoasoani i Au Paia aupito mativa ua taofia i tolauapiga o tagata ua tuliesea mai o latou nofoaga na toefaavaeina i le Malumalu i Navu ma i le Nofoaga Taumalulu i le 1847. Na maua se faaaliga e Polika Iaga i le Nofoaga Taumalulu e uunaia ai “tagata taitoatasi” e “faaaoga lona malosi ma ana meatotino uma e sii atu ai lenei nuu i le nofoaga o le a faatu ai e le Alii se siteki o Siona” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:10). Tagai foi i le William G. Hartley, “E Faapefea Ona Ou Faapotopotoina?Ensign, Oke. 1997, 5--17.

  7. Tagai Larson, “Tala o le Tupe Faaagaaga mo Faigamalaga,” 185–86.

  8. Tagai i le Autu: Tusi a le Ekalesia.

  9. Tagai Larsen, “Tala o le Tupe Faaagaaga mo Faigamalaga,” 189.

  10. Tagai i le Autu: Auala Nofoaafi Na faapea mai Siaosi Q. Kanona i le 1899 i le ala na mafai ai “i totonu o nai aso e o’o i se kamupani toatele ua maea ona faamasani i totonu o se alalafaga, ma amatalia e tagata fou o latou olaga i soifuaga fou. Talu le oo mai o le nofoaafi na foliga mai e leai se manatu tele i ai, e pei foi ona itiiti le manatu ma vaaia lelei o tatou tagata malaga” (upusii i totonu o le Richard L. Jensen, “Ala atu i le Ea: Fuafuaga mo Faigamalaga a Mamona mai Europa, 1869–1887,” Tusi o Talaaga o le Talafaasolopito o Mamona, vol. 9 [1982], 22–23).

  11. Tagai i le Autu: Tulafono e Tetee ai i Autaunonofo.

  12. Woods, “Faapotopotoina i Siona,” 104; tagai foi i le Autu: Faapotopotoina o Isaraelu.