Talafaasolopito o le Ekalesia
Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou


“Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou”

Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou

I le aso 25 o Me, 1870, na feiloai ai Polika Iaga ma ona afafine ma isi tagata o lona aiga toatele i le potu malolo o le Fale o le Liona i le Aai o Sate Leki. Na ia tau atu i lona aiga ua vave tele ona mulimuli le Au Paia i sitaili a le lalolagi, ma na manao i ona afafine ia fai se faataitaiga mo isi tamaitai talavou. I le amataga o lena tausaga, na taliaina ai e Mary Isabella Horne se valaauga mai ia Peresitene Iaga ia faatulaga se Ladies’ Cooperative Retrenchment Association [Asosi a Tamaitai e Soosootauau ia Tuuitiitia le Faaalu o Tupe] mo le faamoemoega ia faaitiitia le faaalu vale o tupe ae ia uunaia le autasi e sili atu o le tamaoaiga.1 Ona, tau atu lea e Polika Iaga i ona afafine na manao ia i latou ia faatulaga se Matagaluega a Tamaitai Talavou a le asosi. I le aso 27 o Me na talia ai e afafine o Iaga ni sini aloaia na faatuina ai le faalapotopotoga fou, ma o Ella Young Empey na valaauina o le peresitene o le vaega muamua i le lotoifale.2

Ata
Afafine o Polika Iaga

O se atapue o nisi o afafine o Polika Iaga, o le toatele o i latou sa o ni sui o le uluai Matagaluega o Tamaitai Talavou o le Ladies’ Cooperative Retrenchment Association [Asosi a Tamaitai e Soosootauau ia Tuuitiitia le Faaalu o Tupe].

O le aso e masani ona faamanatuina o le aso na faavae ai le Matagaluega a Tamaitai Talavou (ma e faapea, o le polokalama a Tamaitai Talavou o le Ekalesia) o le aso 28 o Novema, 1869. O lea aso na sese ona tuuina mai i se talafaasolopito na saunia e Susa Young Gates lea na lolomiina i le 1911.3 O le tala a Gates, na tusia i le tele o tausaga mulimuli ane talu ona mavae mea na tutupu, e maua mai i mea na manatua e Bathsheba W. Samita, lea na auai i le fonotaga a le aiga o Iaga. E foliga mai na feaveaiina a le o Gates po o Samita le fonotaga ia Me 1870 ma se isi fonotaga na faia ia Novema na muamua atu.4 Ia Iuni o le 1870, i le mavae ai o ni nai vaiaso talu ona faatuina le Matagaluega a Tamaitai Talavou, na lolomiina ai e le Deseret News ia taunuuga, lea na faamaonia ai le aso na faatuina ai o le 27 o Me, 1870.

Na taulai muamua atu le faalapotopotoga i le toefaatulagaina o laei ma le lototasi i tulaga faaletamaoaiga, le uunaia o tamaitai talavou ia faaaoga sitaili o lavalava faigofie, e taugofie ma faia mai i ie e maua lava i le lotoifale. E le’i leva, ae faatulagaina ni sosaiete faapena e uunaia ai le tuuitiitia o tupe faaalu mo tamaitai talavou i le Aai atoa o Sate Leki ma isi nuu i Iuta.5 I le taimi muamua, o le vaega o “tamaitai talavou” sa leai se faavasegaga faapitoa o tausaga, ma na faaaofia ai e le faalapotopotoga ia teineiti o le tupulaga talavou faapea foi ma tamaitai faatoa tai luasefulu ma ona tupu tausaga, o nisi ua faaipoipo.

Sa vave ona suia le faamamafa o le “faaitiitia o tupe faaalu” i le autu e sili atu ona aogā o le “faaleleia,” e faatatau i le faaleagaga, aoaoga, aganuu, ma le atiina ae o le vafealoai.6 I le 1877 na faaaogaina ai e sosaiete le igoa Mutuale o le Alualu i Luma o Tamaitai Talavou (MALTT), ma faatuina ai se faasinomaga faapena o le Mutuale o le Alualu i Luma o Alii Talavou (MALAT) na faatuina i le 1875.7 I le 1880 na valaauina ai Shepherd Taylor o le Peresitene Aoao muamua o le MALTT (Mutuale o le Alualu i Luma o Tamaitai Talavou] ma i le isi fiasefulu tausaga mulimuli ane, na galulue faatasi ai sosaiete e lua i le tusitusi, tala faatino, musika, ma gaoioiga faalelotu ma na faia ni konafesi tuufaatasi faaletausaga ia Iuni i tausaga taitasi.

Mai le vaitau o le 1890 i le 1920, na mulimuli ai le MALTT i se polokalama faalauaitele na maua ai e tamaitai talavou ni avanoa mo fatufatuga, aoaoga, olioli i faatufugaga faaleaganuu, ma le tuputupu ae faaleagaga. Na faaaogaina e le asosi ia lesona faatulagaina i le 1893 ma lolomiina faalemasina le Young Woman’s Journal i le amataga o le 1889. I le 1903 na vaevae ai e le MALTT ia tamaitai talavou i tausaga o le matutua i vaega o le au laiti ma le au matutua, ma na mulimuli mai ai isi vaevaega i le fiasefulu o tausaga mulimuli ane.8 I le 1934 o le tausaga e ulufale ai na faatulaga i le 12 (ae sa 14 i le taimi na muamua atu), faatasi ai ma le auai na faaopoopo atu i tamaitai i lo latou tai 30 ma ona tupu tausaga le matutua. Na suia foi le igoa i le [igoa] na sili atu le foliga faaonapo nei o le Sosaiete o le Alualu i Luma o Teine Talavou.

I le vaitau o le 1910, na faia ai e ni isi o siteki ni tolauapiga muamua lava o le taumafanafana mo tamaitai talavou. I le 1929 ma faalauiloa ai e le Peresitene Aoao o Ruth May Fox se polokalama o le tolauapiga o le taumafanafana a le Ekalesia i le lalolagi atoa, na faatuina ai se tu masani lea ua avea o se autu o polokalama a tamaitai talavou. I le 1915 i le vaitaimi o le au peresitene a Martha Horne Tingey, na faalauiloa mai ai e le MALTT Teine o le Ofaga-Pi, le polokalama muamua a le faalapotopotoga o mea e ausia. Na mamanuina e pei o le faalapotopotoga a le Camp Fire Girls ma e ogatasi ma le faaaogaina o le MALAT o le polokalama o Tama Sikauti a Amerika. I isi fia sefulu tausaga na mulimuli mai, sa faalauiloa mai ai isi polokalama o ausiga mo tamaitai o vaitausaga uma lava. Mai le vaitau o le 1930 i le vaitau o le 1960, na faatupulaia ai le Mutual Improvement Association o se polokalama ua faatoateleina, ma malosi lea na tosina mai i ai le atunuu atoa. I se aganuu a Amerika na sili atu le taulai i tupulaga talavou, o polokalama a le autalavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai na ofoina atu le tele o gaoioiga, e aofia ai tolauapiga, siva, ma faafiafiaga, faapea foi se konafesi tele a le MIA ia Iuni o tausaga uma lava.

Ata
tamaitai talavou i le Tolauapiga a Teine Brighton

Tamaitai talavou i le Tolauapiga a Teine Brighton.

Ao faatupulaia le Ekalesia i le lalolagi, na matauina e taitai o polokalama na fuafuaina mo talavou o le vasega faaleogalua i Amerika i Matu na le aoga tele i taimi uma i isi nofoaga. O le tau o na polokalama ma le manaomia o ni taitai poto masani se toatele, o lona uiga o eria fou o le Ekalesia sa le’i i ai ni tagata faigaluega po o isi punaoa e lagolago ai le polokalama atoa o le MIA. I le 1971 na faia ai e taitai o le Ekalesia ni suiga tetele i polokalama o ausiaga a le MIA ina ia taulima lelei ai manaoga o tamaitai talavou i le salafa o le lalolagi. O le tausaga na sosoo ai, na faalauiloa ai e le Au Peresitene Sili e faapea, o le faalapotopotoga a tamaitai talavou o le a i ai na’o teineiti o le vaitausaga 12 e oo i le 17. Ona oo lea, i le 1974 na toe faaigoaina ai le faalapotopotoga a tamaitai talavou i le na’o Tamaitai Talavou ma le toefaaaogaina ai le igoa MIA. Na faia e tamaitai talavou ma o latou taitai la latou konafesi o Iuni i le Ekalesia aoao i le 1975.

I le 1977 na faalauiloa mai ai e taitai o Tamaitai Talavou le O Lo’u Alualu i Luma Faaletagata Lava Ia, o se polokalama o ausiaga na faavae i gaoioiga e atinae ai faaleagaga ma faaletagata lava ia, ma e ono “eria e taulai i ai.” O Tamaitai Talavou e faamaeaina le polokalama e mauaina se Faailoga Aloaia a Tamaitai Talavou. I le 1980 i le avea ai o se vaega o le tuufaatasia o taimi faatulagaina o fonotaga i Aso Sa, na amata ona maua ai e tamaitai talavou ia aoaoga i le Aso Sa, o se mea ua tele tausaga o uunaia e taitai o Tamaitai Talavou.9 I le 1985 na toefaatulaga ai e le Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou o Ardeth G. Kapp ma lana pulega le polokalama a Tamaitai Talavou e faatatau i se autu fou ma ni tulaga faatauaina faaleagaga se fitu.10 Na faatotonugalemu le polokalama fou i le saunia mo, ma le agavaa e auai i sauniga o le malumalu, o se taulaiga faapitoa lea o loo faaauau atu lava i le seneturi lona 21.

Ata
Sister Ardeth G. Kapp

O le 1985 na faalauiloa mai ai e Sister Ardeth G. Kapp se anavatau fou, se autu fou, ma ni tulaga faatauaina fou mo le faalapotopotoga a Tamaitai Talavou.

Autu e Fesootai: Retrenchment [Tuuitiitia o le Faaalu Tupe], Young Men Organizations [Faalapotopotoga a Alii Talavou]

  1. Tagai i le Autu: Retrenchment [Tuuitiitia o le Faaalu Tupe].

  2. “Resolutions Adopted by the First Young Ladies’ Department of the Ladies’ Co-operative Retrenchment Association, S.L. City, Organized May 27, 1870,” Deseret Evening News, June 20, 1870, 2.

  3. Susa Young Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Deseret News, 1911), 5–10.

  4. O loo faamatala i le talafaasolopito a Gates na auai Siaosi A. Samita i le fonotaga ma Polika Iaga ma ona afafine, ae sa lei i ai Samita i le Aai o Sate Leki i le aso 28 o Novema, 1869. Peitai, e tusa ai ma se tusiga i le Historian’s Office Journal, na auai uma Samita ma lona faletua o Bathsheba i le fonotaga i le aso 25 o Me, 1970. O le tala o taualumaga o le fonotaga ia Me o loo tuuina mai i lenei talaaga e manino le tutusa ma mea na manatuaina e Bathsheba mulimuli ane, ae o le aso o le fonotaga na tuuina mai i le talafaasolopito a Gates e foliga mai e sese. Tagai Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, and Matthew J. Grow eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents i le Latter-day Saint Women’s History (Salt Lake City: Church Historian’s Press: 2016), 353–54.

  5. Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association, 59–69.

  6. O le faamamafa fou o le faaleleia atili na taulai atu i le manatu ua leva e faapea, o le tuuitiitia o le faaalu tupe na aofia ai “mea uma o le a avea ai i tatou ma tagata popoto, aoga ma fiafia ao i ai i lenei olaga” (Georgina Cuthbert, “Retrenchment,” Woman’s Exponent, vol. 3, no. 21 [Apr. 1, 1875], 163).

  7. Tagai i le Autu: Faalapotopotoga a Alii Talavou.

  8. Mo se faataitaiga, i le 1950 na latou foafoaina ai se vaevaega fou o vaitausaga: Ofagapi, vaitausaga 12-13, Maea Meite, vaitausaga 14-15; Kilina Laiti, vaitausaga 16-18; ma Kilina, vaitausaga 19-25. O Kilina Laiti na mulimuli ane taua o Lora.

  9. Jennifer Reeder and Kate Holbrook, eds., At the Pulpit: 185 Years of Discourses by Latter-day Saint Women (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2017), 206.

  10. Na faaopoopo atu i ai le tulaga faatauaina lona valu i le 2008 i le taimi o Sister Elaine S. Dalton.