Talafaasolopito o le Ekalesia
Aoga Sa


“Aoga Sa,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Aoga Sa”

Aoga Sa

O le popolega mo tamaiti matitiva galulue i Egelani i le vaitau o le 1780 ma i Amerika i Matu i le vaitau o le 1790 na oo ai ina faatuina aoga o le Sapati, o se faiga taatele faaPorotesano e aoao ai talavou i le Tusi Paia ma le faitautusi ma le tusitusi.1 O uluai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa masani ona auai i aoga o le Sapati a o le i auai i le Ekalesia. A o teineitiiti, sa taulotoina e Eliza R. Snow mau o le Feagaiga Fou i ana aoga o le Sapati i Ohaio, ma sa faafetaia e Ionatana Crosby ana suesuega i lona talavou i uunaiga i fesili taua e uiga i tusitusiga paia.2 I Katelani, Ohaio, sa faatulaga ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai ia aoga Sa le aloaia ia sa tauloto ai e tamaiti ma faiaoga ia mau i totonu o le malumalu.3 Sa i ai taimi sa aoaoina ai e Emmeline B. Wells se aoga Sa i Navu, Ilinoi, ma Winter Quarters, i Nebraska.4

O se polokalama faatulagaina o le Aoga Sa a le Au Paia o aso e Gata Ai sa atinaeina i le Teritori o Iuta amata mai i le 1849. O Risati Ballantyne, lea sa faatulagaina le aoga Sa a le Peresipetiriane i Sikotilani a o le’i auai i le Ekalesia, sa manatu o se tiute le aoao o le talalelei i tamaiti i se nofoaga aloaia.5 Sa ia fausia se potu i lona fale faatasi ma ni nofoa laupapa ma faapotopoto ai ni tamaiti e 50 iina ia Tesema 9, 1849, e aoao i latou mai le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga.6 E oo ane i le 1850 ua me’i atu vasega i le falelotu na faatoa faamaeaina a le Uarota o le Aai o Sate Leki 14. Sa valaauina Ballantyne o se pule sili o le aoga, ma sa vaevaeina tamaiti i vasega laiti.

Ata
ata o Risati Ballantyne

Ata o Risati Ballantyne

Sa vave ona salalau atu le polokalama i nofoaga ’ainā o Iuta, ma tupu ai se tulaga manaomia mo anomea ma taiala mo aoaoga. I le 1866 sa faalauiloa aloaiaina ai e le Aposetolo o George Q. Cannon le mekasini e tai faalua i le masina ona maua o le Juvenile Instructor , lea sa faaalia ai lesona i tusitusiga paia, musika, ma faatonuga i metotia mo le aoao atu. I le tausaga na sosoo ai sa valaauina ai Cannon o le pule sili o le Iuni a le Aoga Sa a Tesareta i le Ekalesia Atoa.7

Sa muamua mai le Aoga Sa i le Asosi mo le Faaleleia Tutusa ma le Peraimeri o se vasega faatulagaina e faavae i tusitusiga paia mo tamaiti ma le autalavou i taeao o Aso Sa. E oo atu i le 1872 o sauniga o le Aoga Sa ma fonotaga o le aoaoina o faiaoga, e tusa ma le maitau a se tasi, “sa faaauau ona faatupulaia i le fuainumera ma le fiafia i ai seia oo ina avea ma sauniga sili ona ta’uta’ua ma sili ona toatele e auai ai nai lo se isi lava faapotopotoga o tagata o Siona.” Sa taitaia e epikopo le faatinoina o le faamanatuga i le Aoga Sa na amata atu i le 1887, ma le faamoemoe o le a maua e tamaiti se “malamalamaaga sili atu o le misiona paia a lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso ma e uiga i Lana togiola.” I nai tausaga mulimuli ane, sa taitaia ai e le Au Paia i Ogden, Iuta, vasega o le Aoga Sa i le aoga faateritori mo e logonoa ma tauaso.8 I le 1928 sa amataina aloaia ai e le faatonusili aoao o le Aoga Sa o Tavita O. MaKei vasega o Aoaoga Faavae o le Talalelei mo tagata matutua i le Ekalesia atoa.9

Ata
O Tavita O. MaKei faatasi ma se mea sa natia mo le lumanai

O Peresitene Tavita O. MaKei i le 1949 faatasi ma se mea sa natia mo le lumanai e faamanatu ai le selau tausaga o le Aoga Sa.

A o faaauau pea ona faatupulaia le Ekalesia i le lalolagi atoa, sa galulue taitai i le seneturi e 20 e toe faatulaga faafaigofie le Aoga Sa. I le vaitau o le 1970 o se mataupu aoaoina sa faateleina le taulai atu i tusitusiga paia ae faaitiitia isi mataupu. I le 1980 o le taimi faatulagaina o sauniga tuufaatasia o le Aso Sa na tuu ai le vasega i se poloka e tolu itula. Na amata i le 2019 ona faaitiitia le taimi o vasega o le Aoga Sa i uarota i le tai lua i le masina, o se vaega o le suiga o taimi faatulagaina o sauniga i Aso Sa i le lua-itula. O se mataupu aoaoina fou ua tuufaatasia, o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u, ua faamalosiauina le faafesootaia sili atu o aoaoga i le Aoga Sa ma suesuega a tagata taitoatasi po o le aiga i le fale.10

Autu Fesootai: George Q. Cannon, Church Academies

Faamatalaga

  1. Anne M. Boylan, Sunday School: The Formation of an American Institution, 1790–1880 (New Haven: Yale University Press, 1988), 6.

  2. Eliza R. Snow, “Sketch of My Life,” in Maureen Ursenbach Beecher, ed., The Personal Writings of Eliza Roxcy Snow (Logan: Utah State University Press, 2000), 8; Jonathan Crosby, “A Biographical Sketch of the Life of Jonathan Crosby [Written] by Himself,” 1–3, Jonathan Crosby Papers, 1871–1872, Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki. Tagai foi i le Autu: Eliza R. Snow.

  3. Helen Mar Whitney, “Life Incidents,” Woman’s Exponent, vol. 9, no. 6 (Aug. 15, 1880), 42.

  4. Tavita O. MaKei, “Sunday Schools of the Church,” Improvement Era, vol. 33, no. 7 (Me 1930), 481; Leonard J. Arrington, “Faith and Intellect as Partners in Mormon History,” Mormon History Lecture Series (Utah State University, Nov. 7, 1995), 12. Tagai foi i le Autu: Emmeline B. Wells.

  5. “Brief Review of the Sunday School Movement,” Juvenile Instructor, vol. 34, no. 21 (Nov. 1, 1899), 667; Conway B. Sonne, Knight of the Kingdom: The Story of Richard Ballantyne (Salt Lake City: Deseret Book, 1949), 51.

  6. “Brief Review of the Sunday School Movement,” 667–68; McKay, “Sunday Schools of the Church,” 481.

  7. “Brief Review of the Sunday School Movement,” 668–69; tagai foi i le Mataupu: George Q. Cannon.

  8. “Brief Review of the Sunday School Movement,” 668–71.

  9. Glen M. Leonard, “125 Years of the Sunday Classroom,” Ensign, Tes. 1974, 12.

  10. Quentin L. Cook, “Deep and Lasting Conversion to Heavenly Father and the Lord Jesus Christ,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 8–11; “2019 Curriculum: Home Centered, Church Supported,” Ensign, Iulai 2018, ChurchofJesusChrist.org.