Talafaasolopito o le Ekalesia
Pologa ma le Faamutaina


“Pologa ma le Faamutaina,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Pologa ma le Faamutaina”

Pologa ma le Faamutaina

Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le 1830 sa lua miliona ia pologa i totonu o le Iunaite Setete—pe tusa o le tasi-vaeono o le faitau aofai o le atunuu. Mo le tolu seneturi, sa avefaagaoi ia fafine ma tane pe sa aveina foi faatagataotauaina i Aferika ma auina atu ai i vaa e sopoia Atelani, ma sa saunia e Amerika Europa ma ni mafuaaga tauamiotonuina eseese mo le faapologaina o i latou ma a latou fanau. I le 1808, sa faasaina ai e le Iunaite Setete le faatau atu o pologa, ae ua i ai lava i totonu o le atunuu le tulaga o pologa ma ua avea ma mataupu o felafolafoaiga faifai pea e e tupuga mai ia i latou.

Sa faifai malie ona faamutaina ia pologa i Setete i Matu i le faaiuiuga o vaitau o le 1700 ma le amataga o le 1800, ma sa aofia ai i le popofou o nofoaga tutotonu o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Niu Ioka ma Ohaio. I Setete i Saute, e aofia ai ma Misuri, sa faaauau ai pea le faia o pologa ma le faatau atu o pologa mo aiga. E toatele tagata Amerika sa lagolagoina le faia o pologa. O i latou sa tetee i ai, o nisi sa taulai atu i le tuuitiitia o le faasalalauina o pologa, o nisi sa faamoemoe e vaai ua faamutaina, a o nisi---e toaitiiti sa le mataofiofia le faaleoina sa ta’ua o le au tetee i faiga faapologa---sa talosagaina ia vave loa lava ona faamuta le faia o pologa e aunoa ma ni tuutuuga faaagafesootai. Ona sa taatele i mafaufauga, faasaienitisi, ma faaletapuaiga o uluai tagata Amerika le faateleina o feeseeseaiga o lanu, e oo lava i le toatele o e sa tetee i le faia o pologa, sa fautuaina le toe faafoi o Amerika uli i Aferika nai lo le faafilogia o i latou ma tagata Amerika.

E ui o le toatele o uluai tagata liliu mai i le Au Paia o Aso e Gata Ai na o mai mai Setete i Matu, ma sa tetee i le faia o pologa, sa aafia le talafaasolopito o le Ekalesia i pologa i ni itu eseese. I le 1832, o le Au Paia o Aso e Gata Ai na faamautu i Misuri, sa osofaia e o latou tuaoi, o e sa tuua’ia i latou faapea “ua latou faalavelave i a latou pologa, ma sa taumafai e toto le fevataua’i ma faatupu ni feeseeseaiga ia i latou.”1 O lena taumalulu, sa maua ai e Iosefa Samita se faaaliga faapea o le a amata se taua e mafua i le fesili e faatatau i pologa ma o le a “tulai ae ia pologa e faasagatau i o latou matai.”2 O le tausaga na sosoo ai, o popolega faapea o tagata uli saoloto o le Au Paia o le a faapotopoto i Misuri, o le mafuaaga lea na amatalia ai se isi sauaga faasaga i le Au Paia ma taitai atu ai i le tutuliesea o i latou na o mai le Itumalo o Siakisone.3

I le ogatotonu o le 1830, sa taumafai ai le Au Paia e tuuitiitia lo latou aofia ai i fefinauaiga e faatatau i pologa. Sa faatonuina faifeautalai e aua nei aoaoina alii ma tamaitai o loo fai ma pologa e aunoa ma se faatagaga mai o latou matai.4 Sa lolomiina e le nusipepa a le Ekalesia ni mau tala e taua i le faatupulaia o le mau a e tetee i le faia o pologa.5 Peitai, ina ua mavae le tutulieseina o le Au Paia mai Misuri ma faamautu i Ilinoi, sa iu ina atili le taofiofia Iosefa Samita i lona faaleoina o lona tetee i le faia o pologa. Sa ia fesili pe mafai faapefea ona fai mai le Iunaite Setete faapea “na faia tagata uma ia tutusa” ae “lua pe tolu miliona o tagata o loo faapagotaina mo le olaga atoa, ona o loo ufiufia le agaga o i totonu o i latou i se pa’u e sili atu ona uliuli nai lo i tatou.”6 I le avea ai o se sui tauva mo le peresitene o le I.S. i le 1844, sa talosagaina e Iosefa le malo autu ia faamutaina le faia o pagota i totonu o le ono tausaga e ala i le sailia o tupe toefaatupe ai e sa fai ia pologa.

E oo atu i le taimi na malaga atu ai le Au Paia i Iuta, ua i ai tagata uli saoloto ma pologa i le Ekalesia. O Green Flake, Hark Lay, ma Oscar Crosby, o tagata o le aumalaga paionia muamua i le 1847, sa fai ma pologa i aiga Mamona i le taimi o la latou malaga faapaionia. I le 1852, o taitai o le Ekalesia sa galulue i le fono faitulafono a Iuta, sa felafolafoai pe o le a le mea e fai i tagata uli o fai ma pologa i le Teritori o Iuta. Sa saunoa Polika Iaga ma Osona Spencer e lagolagoina le faatagaina ma fetuunai tulafono o le faia o pologa, ma ia faatagaina alii ma tamaitai o fai ma pologa e aumai i le teritori ae ia faasa ona faapologaina i latou e tupuga mai ai ma ia tapa la latou faamaoniga a o lei faia se gaoioiga. O lea faiga o le a faamaonia ai le faamutaina malie o pologa i le teritori. Sa tuuina atu e le Aposetolo o Osona Palate se saunoaga maniti e faasaga i soo se feutagaiga ma le faiga o pologa: “[Ina ia] noatia le tagata Aferika ona e ese lona lanu mai ia i tatou, sa ia saunoa ai, “[ua] lava lea e mu ai mata o agelu o le lagi ona o le maasiasi.”7 Sa manuia le faamoemoe o Iaga ma Spencer, ma sa faatagaina ai e le fono faitulafono se faiga mo pologa uli lea na faatonuina ai le taulimaina faaletagata soifua ma manaomia ai avanoa e aooga ai.8

I le vaitau o le 1850, sa tusa ma le 100 pologa uli i Iuta.9 I le 1861, sa amata ai le Taua Faaleatunuu i le Iunaite Setete i le mataupu i pologa, e pei ona sa valoia e Iosefa Samita. I le aso 19 Iuni, 1862, sa faamutaina ai e le Konekaresi a le Iunaite Setete le faia o pologa i teritori o le I.S, e aofia ai ma Iuta. O le tausaga na sosoo ai, sa sainia ai e le peresitene o le I.S. o Aperaamo Linikone le Folafolaga o le Faasaolotoina, ma tautino atu ai ua le toe aloaiaina e le malo o le I.S. le faia o pologa i Setete fouvale i Saute. Ina ua mavae le taua, sa faia se suiga faalefaavae e faasa ai pologa i totonu o le Iunaite Setete atoa.

Autu Fesootai: Race and the Priesthood

Faamatalaga

  1. O le tusi a le au faatupu faalavelave i le taumafanafana o le 1832, na lolomi mulimuli ane “I Lana Afioga Mamalu, Daniel Dunklin, Kovana o le Setete o Misuri,” The Evening and the Morning Star, vol. 2, no. 15 (Tes. 1833) 114-16.

  2. Faaaliga, 25 Tesema 1832 [MFF 87],” josephsmithpapers.org.

  3. Tagai Autu: Jackson County Violence

  4. Declaration on Government and Law, circa August 1835 [DC 134],” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, 1835, 254, josephsmithpapers.org; “Letter to the Elders of the Church, 2 October 1835,” i le Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, Sept. 1835, 180, josephsmithpapers.org.

  5. O le tele o nei tala na lolomiina i le taimi na faatoa mavae ai se asiasiga a se tagata tetee i pologa i Katelani, ma le avea o popolega e uiga i le tetee o Mamona i pologa ma uiga faaalia o Initia na oo ai i le lilivau i tuaoi o le Au Paia sulufai i le Itumalo o Kalei, Misuri. Mo faataitaiga o taumafaiga a le Au Paia i Katelani ia faamamao le Ekalesia mai le mau a e tetee i le faia o pologa, tagai Messenger and Advocate, vol. 2, no. 7 (Apr. 1836), 289–91, 295–96, 299–301 and Messenger and Advocate, vol. 2, no. 8 (Me 1836), 313–14. Mo faataitaiga o le mamafa na i luga o le Au Paia i Misuri ma la latou tali atu, tagai Messenger and Advocate, vol. 2, no. 11 (Aug. 1836), 353–55, 359–61.

  6. Times and Seasons, vol. 5, no. 10 (Me 15, 1844), 528.

  7. Orson Pratt, Speech, February 24, 1852, Church History Department Pitman Shorthand transcriptions, 2013–2017, Church History Library.

  8. Tagai “An Act in Relation to Service” and “A Preamble and an Act for the Further Relief of Indian Slaves and Prisoners,” in Legislative Assembly, Acts, Resolutions, and Memorials, Passed by the First Annual, and Special Sessions, of the Legislative Assembly, of the Territory of Utah (Salt Lake City: Brigham H. Young, 1852), 80–82. Mo se talanoaga e uiga i le ala na faatuina ai e se “An Act in Relation to Service” se mamanu na faaleo i setete i matu mo le faamutaina malie o le faia o pologa, tagai “An Act in Relation to Service” echoed precedent set in northern states for the gradual elimination of slavery, see Christopher B. Rich Jr., “The True Policy for Utah: Servitude, Slavery, and ‘An Act in Relation to Service,’” Utah Historical Quarterly, vol. 80, no. 1 (Taumalulu 2012), 54–74.

  9. Nathaniel R. Ricks, “A Peculiar Place for the Peculiar Institution: Slavery and Sovereignty in Early Territorial Utah” (master’s thesis, Brigham Young University, 2007), 48.