Talafaasolopito o le Ekalesia
Faasinomaga a sa Lamana


Faasinomaga a sa Lamana

O loo faamatalaina e le Tusi a Mamona le talafaasolopito o ni [ituaiga] tagata se toalua, o sa Nifae ma sa Lamana, o e sa toetoe lava o taimi uma e feteenai ai faalelotu ma faaupufai mo le tele o seneturi. Na amataina nei vaega o ni tupuaga o ni auso Isaraelu e toalua. I le aluga o taimi, o le vaega na iloaina o sa Lamana na faatupulaia e aofia ai isi, e pei o tagata o e “ua avea ma sa Lamana ona o a latou faatuiesega” mai ia sa Nifae.1 O le mea lea, o faaupuga sa Nifae ma sa Lamana sa faamatalaina ai ia eseesega faaleaganuu ma faalelotu faapea foi ma feeseeseaiga faafaalapotopotoga.2 Na iu lava, o tagata sa Lamana o e e lei talitonu i le talalelei a Iesu Keriso na faatoilaloina ma faatamaiaina le malo o tagata sa Nifae. Na muai vaaia e perofeta sa Nifae lenei faatafunaga i le lumanai ma tatalo ina ia avea a latou aoaoga, e pei ona faasaoina i le Tusi a Mamona, o se auala e faaliliuina mai ai i latou na tupuga mai ia sa Lamana i le talalelei.3 Na folafola mai e le Alii faapea i aso e gata ai, o le a “malamalama ai [sa Lamana] i lo latou Togiola,” o le a latou auai i le fausiaina o Siona mo aso e gata ai e avea ma se vaega o tagata o le feagaiga a le Atua, ma o le a i ai i lo latou lotolotoi ia “mana o le lagi”.4 O faaaliga na tuuina mai e ala mai ia Iosefa Samita na faamautu mai ai o folafolaga na i ai i le Tusi a Mamona e uiga ia sa Lamana o loo tumau pea ona faamalosia.5

I le taimi na muai lolomiina ai le Tusi a Mamona, ua leva ona faailoa mai e tagata Europa ma tagata Europa Amerika se tu masani o tupuaga mai ituaiga e sefulu na leiloloa a Isaraelu o loo ta’ua i totonu o le Tusi Paia. Na fesoasoani lenei mea e faavae ai se sootaga i le va o i latou lava ma tagata o le feagaiga a Isaraelu. Ua valaaulia mai e le Tusi a Mamona le au faitau ina ia mafaufau i isi tagata, aemaise lava tagata moni o Amerika, o ni mamoe leiloloa o le aiga o Isaraelu ma o se vaega o lenei talafaasolopito o le feagaiga.6

E ui na taumateina e nisi o uluai Au Paia po o fea vaega faapitoa o tagata na tupuga mai i tagata o le Tusi a Mamona, ae o le toatele e manatu o tagata Amerika moni o suli ia o folafolaga o le Tusi a Mamona.7 O manatu faamaualuluga o tagata Europa sa avea ma se mea e masani ai i vaitaimi o Iosefa Samita, ma o le toatele o tagata sa avea ma se luitau le iloaina o se matafaioi taua faalelotu mo nisi vaega faaleaganuu, na aofia ai ma tagata Initia Amerika. Ae, sa naunau lava le Au Paia o Aso e Gata Ai anamua ia vaai atu ua faataunuuina folafolaga a le Alii ma ave faamaumauga o le Tusi a Mamona ia sa Lamana.

O le misiona tele muamua a le Ekalesia i le 1830, e mo vaega na mafaufauina o ni tagata sa Lamana.8 Ina ua mavae le siitia atu i Amerika i Sisifo i le faaiuga o le vaitau o le 1840, na sili atu ona fesootai le Au Paia o Aso e Gata Ai ma vaega o Initia Amerika. E ui i tulaga faaletonu, eseesega o aganuu, ma feeseeseaiga matautia, ae na faaauau pea ona atiina ae ni fegalegaleaiga a le Au Paia ma tagata moni o le atunuu, e auina atu faifeautalai i vaega o Initia Amerika, ma suesue i le gagana masani.9

Na aoao atu e faifeautalai i tagata e tupuga moni mai i Amerika ma i le Pasefika faapea o i latou o ni suli a sa Nifae ma sa Lamana. Ina ua mavae ona mauaina le talalelei, na taliaina e tagata liliu mai i nei itulagi le auala na fesootai ai e le Tusi a Mamona i latou ma se measina leiloa ma se lumanai folafolaina, aemaise lava i le faatusatusa atu i tulaga faigata, o nisi taimi o tulaga matautia na latou ola ai.10 O le Au Paia o e na faailoaina o ni tagata sa Lamana na masani ona galulue i latou lava pe na galulue faatasi foi i galuega taimua a le ekalesia ina ia alualu i luma faaleagaga ma faaletino ma fesoasoani e faataunuu le valoaga e faapea “ae lei oo mai le aso tele o le Alii … o le a fuga mai sa Lamana e pei o le rosa.”11

O Se Talatuu e Magalua

O folafolaga a le Tusi a Mamona mo sa Lamana na faaosofia ai taumafaiga anamua e sosoo avanoa i le va o le Au Paia e i ai augatuaa mai Europa ma le Au Paia, po o tagata e faamoemoe e liliu mai, o ni tagata moni e tupuga mai Amerika. Ae peitai, o le Tusi a Mamona lava ia, o loo faaalia mai ai le ala e mafai ai ona taofia le lotogatasi ona o uiga le lelei na tuufaasolo mai i augatuaa. Faatasi ai ma tala o perofeta o e na tatalo mo sa Lamana, o loo tuuina mai foi e le Tusi a Mamona ni faataitaiga o tagata o e na le mafai ona vaai i le lelei o tagata sa Lamana, o e na manatu faapea ua sili atu i latou nai lo [sa Lamana], ma sa teenaina se perofeta ona o ia o se sa Lamana.12

Ae paga lea, o nisi o tagata o le Ekalesia ua latou tagai atu i ni vaega ma latou mafaufau ia i latou o ni tagata sa Lamana ma ua latou vaai maualalo ma le inoino, aemaise lava i taimi o feteenaiga.13 O le mea lea, o nisi tagata o vaega lava ia e tasi ia na latou taliaina le faasinomaga a sa Lamana, ua latou lagona le feteenai e uiga i le auala o talanoaina soo ai lenei talatuu i le Ekalesia.

Ae peitai, mo le toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le taliaina o se talatuu a sa Lamana ua avea ma se puna o le malosiaga. O le iloaina o folafolaga ia sa Lamana ua fesoasoani i le toatele o le Au Paia ina ia mitamita i o latou talatuu moni, ma o faafiafiaga masani faaleaganuu ua faaali mai i faatulagaga o le Eklaesia e pei o faapaiaga o malumalu, saunoaga, ma polokalama. Ua faia e le Au Paia ua faailoaina o ni tagata sa Lamana ni saofaga maoae i le Ekalesia faapea foi i o latou afioaga ao latou taulai atu ia iloa folafolaga a le Alii i Ona tagata o le feagaiga.

Fesili o Nei Ona Po

E pei lava ona avea le talafaasolopito o ituaiga e sefulu o Isaraelu i matu ina ua latou faaaunuua i Asuria ma se mataupu o le taumatemate nai lo le malamalama, o le talafaasolopito a sa Lamana ina ua maea le talafaamaumau o le Tusi a Mamona o se mataupu o le taumatemate. Ua tautino mai e le Ekalesia o tagata uma o le ekalesia o se vaega o le feagaiga a Isaraelu e ala i le fanau mai po o le vaetamaina ae e le o se tulaga i le faataatiaga faafaafanua patino o le Tusi a Mamona po o le mauaina o le malamalama atoa e uiga i tupuaga o soo se vaega faapitoa i nei ona po i Amerika po o le Pasefika.14 Po o a lava faamatalaga faapitoa faasolopito, e faaauau pea e le Ekalesia ana taumafaiga e fesoasoani ai ia iloa faamoemoega o perofeta o le Tusi a Mamona ina ia mafai ona faalautele atu feagaiga a le Alii i mamoe uma na leiloloa a Isaraelu.

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:48. Tagai Iosefa Samita, “Revelation, Spring 1829 [DC 10],” i le Book of Commandments, 25, josephsmithpapers.org. Tagai foi 2 Nifae 5:9–10, 14; Iakopo 1:13–14.

  2. Tagai Iakopo 1:13–14; Alema 3:10–11; 4 Nifae 1:20, 37–39.

  3. Tagai Enosa 1:11–14; Mamona 9:36.

  4. 1 Nifae 15:14; 3 Nifae 20:21–22; 3 Nifae 21:23–25.

  5. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:16–20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:47–52; Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:24.

  6. Tagai 3 Nifae 15:11–24; 20:25–26.

  7. Tagai “Lamanites,” josephsmithpapers.org.

  8. Tagai Autu: Early Missionaries. E toaitiiti tagata Amerika Initia na liliu mai ao lei oo i le 1847, ae o se tasi, o Lewis Dana o le ituaiga a Oneida, sa avea ma se sui o le Aufono a le Limasefulu i Navu. Tagai Autu: Council of Fifty; “Lewis Dana (Denna),” josephsmithpapers.org.

  9. Tagai Autu: American Indians. Mo faataitaiga na filifilia o nei taumafaiga, tagai Ronald W. Walker, “Seeking the ‘Remnant’: The Native American During the Joseph Smith Period,” Journal of Mormon History, vol. 19 no. 1 (1993), 1–33; Kenneth R. Beesley and Dirk Elzinga, An 1860 English-Hopi Vocabulary Written in the Deseret Alphabet (Salt Lake City: University of Utah Press, 2015); Edward L. Kimball and Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball: Twelfth President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (Salt Lake City: Bookcraft, 1977), 236–248, 361–363; Edward L. Kimball, Lengthen Your Stride: The Presidency of Spencer W. Kimball (Salt Lake City: Deseret Book, 2005), 288–295.

  10. Tagai “El Espíritu de la Iglesia Desierta a la Nación Mexicana,” La Voz del Desierto, vol. 1, no. 1 (September 1, 1879), 1.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:24. O le toatele o Amerika Latina, Initia Amerika, ma tagata Pasefika o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le ogatotonu o le seneturi lona 20 na faafesootaia le faasinomaga a sa Lamana ma se manao faaleaoaoga. I le taimi o lena vaitaimi, na tatalaina e le Ekalesia aoga i Amerika Latina ma le Pasefika. Na amataina foi e le Ekalesia ni polokalama eseese faaleaoaoga na faamoemoe e fesoasoani atu ai i Initia Amerika i le Iunaite Setete. Tagai foi J. Thomas Fyans, “The Lamanites Must Rise in Majesty and Power,” Ensign, May 1976, 12–13.

  12. Tagai Mosaea 9:1–2; Iakopo 3:5; Helamana 14:10.

  13. Mo se faataitaiga, tagai Marjorie Newton, Mormon and Maori (Draper, Utah: Greg Kofford Books, 2014), 31–32. Tagai foi Autu: American Indians. Na oo lava i tulaga o le felagolagoma’i, o sui o vaega o e na faailoaina o ni sa Lamana sa lei lagonaina i taimi uma le lava o le fautuaina ma i taimi o le fuafuaina ma le faatautaiga o polokalama.

  14. Tagai “Book of Mormon and DNA Studies,” Gospel Topics Essays, topics.lds.org.