Talafaasolopito o le Ekalesia
O Le Vao Paia ma le Faatoaga a le Aiga o le Au Samita


“O Le Vao Paia ma le Faatoaga a le Aiga o le Au Samita“

“O Le Vao Paia ma le Faatoaga a le Aiga o le Au Samita“

O Le Vao Paia ma le Faatoaga a le Aiga o le Au Samita

O le faatoaga a le aiga o Iosefa le Matua ma Lusi Maka Samita lea na avea ma nofoaga mo le tele o mea na tutupu i le popofou o le Toefuataiga. Na siitia atu le au Samita i Palamaira, Niu Ioka, i le va o le 1816 ma le 1817, ma le faamoemoe ia totoina le saito. Ina ua mavae le lua tausaga o teuina ni tupe, na faia loa e le aiga le totogi muamua o se fanua togavao e 100 eka i Maneseta, e na o ni nai maila i saute o Palamaira. I le taimi o le taumalulu o le 1818 i le 1819, na siitia atu ai le aiga e toa 10 o le aiga o Samita i se fale ogalaau e 1,000-futu-faatafafa na fausia e Iosefa le Matua ma ona atalii o Alavini ma Ailama. Na tu le fale i le itu i matu o le faatoaga, i le Taulaga o Palamaira.1

Ata
vaaiga i fafo o le fale ogalaau

O le fale ogalaau o le aiga o Samita ua toefausia, latalata i Palamaira, Niu Ioka.

O le atiina ae o se faatoaga na alu ai le tele o tausaga o galuega. Na galulue uma le aiga e faamama le fanua, toto ma selesele fua o faatoaga, eli vaieli, fausia pa ma puipui maa, ma fausia se fale e teu ai meaai a manu ma isi fale i fafo. Na oo lava ina selesele mai e le aiga le sua suamalie o ni laau o le maple i le faatoaga ina ia maua ai sina tupe vave.

I le totonugalemu o nei taumafaiga e faatulagaina se faatoaga manuia, na maua e Iosefa Samita le Itiiti, le atalii lona tolu, ni aafiaga faaleagaga. Na faamamaina e le au Samita ni laau mai le pe a ma le 30 eka o le fanua i le 1820, le tausaga o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita. Na tupu le faaaliga i se vaega o le faatoaga na tele ai pea laau, atonu i talaane o se eria na faamamaina e le au Samita mo le faatoaga i le lumanai. Ua iloaina i le taimi nei o le Togavao Paia, o lenei eria vaoa atonu na i ai ni laau tetele, ua matutua, o nisi e uumi e oo i le 100 futu ma e lautele mai le 4 i le 6 futu i le tafu’e. O le putuputu o laau na maua ai e Iosefa se nofoaga paganoa e tatalo ai. Ia Setema o le 1823, na toe maua ai e Iosefa se isi aafiaga faaleagaga i le taimi o le seleselega o le saito, sana, polesi, ma pi a le aiga i le tautoulu. Na asiasi atu le agelu o Moronae ia te ia ao latou momoe ma ona uso i le fale ogalaau.2

Ata
ata o se togavao o laau faatasi ma le la susulu ma maa i le eleele o le togavao

O le Togavao Paia i le faatoaga a le aiga o Samita.

Na vave ona fausia e le aiga se fale e tele atu, ma e faaiviivi i le faatoaga. Ae lei oo i lona maliu faafuasei ia Novema o le 1823, na amata ona fausia e Alavini le iviivi o le fale ina ia saunia ai se fale e sili atu le lelei ma sili atu le faaaloalogia mo ona matua ua faasolo ina matutua. Pe a ma le faaluaina le tele o le fale ogalaau, na fuafuaina le fale faaiviivi ia maua ai ni potu se tele mo le taliaina o malo ma ia aofia ai se umukuka tele. Ia Setema o le 1827, sa nonofo Iosefa ma lana ava, o Ema, faatasi ma le aiga o Samita i le fale faaiviivi ina ua maua mai e Iosefa papatusi mai le Mauga o Kumora. Ona nanaina lea e Iosefa papatusi i ni vaega eseese i le fale ma le faatoaga ina ia puipuia mai le gaoia. O iinei foi, i le 1828, lea na iloa ai e Iosefa ua leiloloa ia Matini Harisi itulau e 116 ua faaliliuina o le Tusi a Mamona.3

Ata
vaaiga i fafo o le fale paepae ma le faitotoa mumu ma se pa e fausia i laau i luma

O le fale faaiviivi ua toefausia o le aiga o Iosefa Samita le Matua.

Ona o le maliu o Alavini Samita, le tau o le fale faaiviivi, ma faiga le faamaoni a se ofisa o fanua o le lotoifale, na le mafai ai e le aiga o Samita ua faamativaina i mea tautupe ona totogiina le totogi lona lua o le faatoaga ma na faoa ai loa le fanua i le 1826. E oo atu i le taimi na lolomiina ai le Tusi a Mamona i le 1830, ua toe siitia atu le au Samita i le fale ogalaau ma ua galulue o ni faifaatoaga i se fanua lisi i le fanua na latou faamamaina ma atiina ae.4 Na tuua e le aiga le eria mo le taimi mulimuli lava i le 1831, in ua latou siitia atu i Ohaio.

I le 1905, na asiasi atu ai le Peresitene o le Ekalesia o Iosefa F.Samita i le faatoaga, lea na oso ai se manao ia faatauina le fanua. Na faatauina e le Ekalesia le faatoaga, i le lua tausaga mulimuli ane ma faafaigaluegaina mulimuli ane Uiliata ma Repeka Bean ma isi ia tausia le faatoaga. Na faateleina le aofai o tagata asiasi i le faatoaga ma le Togavao Paia i le aluga o le senituri e 20 . Na faaaogaina e le Ekalesia le fanua o se faatoaga e galueaiina seia oo i le 1980, ina ua amata taumafaiga e toefausia le faatoaga.5

O le taimi lenei ua tatalaina le Faatoaga a le Aiga o Samita ma le Togavao Paia i tagata lautele mo maimoaga e taitaia. O le tele o le uluai faatoaga na toefuataiina i lona foliga na i ai i le 1820, e aofia i le toefausia o le fale ogalaau ma le toefuataiina o le fale faaiviivi. O le natura i le Togavao Paia ua puleaina ina ia saunia se siosiomaga mo tagata asiasi e pei o lena na aafia ai Iosefa i le 1820.

Autu e Fesootai: Joseph Smith’s First Vision Accounts, Angel Moroni, Palmyra and Manchester, Joseph Sr. and Lucy Mack Smith Family, Joseph Smith Sr.

Faamatalaga

  1. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 3, pages 3–8, josephsmithpapers.org; Donald L. Enders, “A Snug Log House,” Ensign, Aok. 1985, 17.

  2. Donald L. Enders, “The Joseph Smith, Sr. Family: Farmers of the Genessee,” i le Joseph Smith: The Prophet, the Man, lo. e Susan Easton Black ma Charles D. Tate Jr. (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 1993), 215–219; David Nye White, “Prairies, Nauvoo, Joe Smith, the Temple, the Mormons, &c.,” Pittsburgh Weekly Gazette, Set. 15, 1843, 3.

  3. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 4, page 4; book 7, page 5; Joseph Smith, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 8–10, josephsmithpapers.org.

  4. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” tusi 4, itulau 9–12; tusi 5, itulau 1–4.

  5. Susa Young Gates, “Memorial Monument Dedication,” Improvement Era, Mat. 1906, 380–381; Rand Hugh Packer, “History of Four Mormon Landmarks in Western New York: The Joseph Smith Farm, Hill Cumorah, the Martin Harris Farm, and the Peter Whitmer, Sr., Farm” (master’s thesis, Brigham Young University, 1975), 1, 50–53; Dale L. Berge, “The 1982 Archaeological Investigation at the Joseph Smith Sr. Log House, Palmyra, New York,” i le Regional Studies in Latter-day Saint Church History: New York–Pennsylvania, ed. Alexander L. Baugh and Andrew H. Hedges (Provo, Utah: Department of Church History and Doctrine, Brigham Young University, 2002), 177–217; Richard Neitzel Holzapfel, Donald L. Enders, and Larry C. Porter, “Return to the Sacred Grove,” Religious Educator, vol. 11, no. 2 (2010), 147–157.