Talafaasolopito o le Ekalesia
Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows


“Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows,” Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows

Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows

Ia Setema 1857 o se vaega o fitafita o le lotoifale i Iuta i sisifo o tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai, faatasi ai ma ni isi o Initia Amerika na latou aumaia, na latou aveina faamalosi se vaega o taavale toso e manu o se faigamalaga mai Akensoa i Kalefonia. O tagata fitafita nei na latou faatinoina ma le loto i ai le fasiotiga tagata, na fasiotia ai le 120 alii, fafine, ma tamaiti i le vanu na faaigoaina o le Mauga o Meadows. Na’o le 17 tamaiti laiti—o e talitonu ua laiti tele e le mafai ona latou faamatalaina le mea na tupu iina—na faasaoina. O se mea lenei na tupu ua sili ona avea ma se faanoanoaga tele i le talafaasolopito o le Ekalesia.

O le taunuu mai o taavaletoso e manu i le Teritori o Iuta na tupu i se taimi o le ‘toefaaleleia i totonu o le Ekalesia. I le popole ai e faatatau i le manatu mama faaleagaga, na tuuina atu ai e Polika Iaga ma isi taitai o le Ekalesia ni faasologa o lauga lea na latou valaau atu ai i le Au Paia ia salamo ma faafou a latou tautinoga faaleagaga.1 I taimi o le toefaaleleia, na lauga atu ai ma le malosi tele Polika Iaga, o lona fesoasoani o Jedediah M. Kurene, ma isi taitai, ma lapatai atu e faasaga i le leaga o le agasala ma e e faatuiese i le ma faasagatau i le Ekalesia.2 O ia saunoaga na taitai atu ai i le faatupuina o le le fiafia i le va o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma o latou tuaoi e le toatele i Iuta, e aofia ai ma taitai na tofia e le malo.

O lenei tulaga na faateleina i le amataga o le 1857 ina ua mauaina e le Peresitene o le Iunaite Setete o Iakopo Lukana ni repoti mai ni isi o taitai o le malo i Iuta e tuuaia ai e faapea o le Kovana o Polika Iaga ma le Au Paia o Aso e Gata Ai i totonu o le teritori, o loo tetee agai i le pulega a le malo. O le faaupuga malosi o se tusi mai le fono faitulafono a Iuta (o le toatele lava o le Au Paia o Aso e Gata Ai) i le malo na faamaonia ai i taitai o le malo e moni ia ripoti. Na filifili Peresitene Lukana e sui Polika Iaga o le kovana ma, i le iloa o le mea na faaigoaina o le Taua a Iuta, na auina atu ai se vaegaau i Iuta e o faatasi ma le sui fou.

Na fefefe ai le Au Paia o Aso e Gata Ai e faapea o le vaegaau o le a oo mai—e tusa ma 1,500 fitafita, faatasi ma le toatele e mulimuli mai—o le a toe faafouina ai le sauaina e pei na i ai i Misuri ma Ilinoi ma toe tutuliesea atu ai le Au Paia mai o latou fale. Faaopoopo atu i lena, na fasiotia Parley P. Pratt, o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, i Akenisoa ia Me 1857.3 O tala o le fasiotia—faapea ma ripoti a niusipepa mai le itu i sasae o le Iunaite Setete lea na fiafia i le solitulafono—ua oo atu i Iuta i nai vaiaso mulimuli ane. A o faagasolo nei faatinoga, na tuuina atu ai e Polika Iaga le faamalosia o le tulafono, le pulega a fitafita i totonu o le teritori, faatonu faifeautalai ma e o i nuu lata ane e toe foi mai i Iuta, ma ia taitaia sauniuniga e teena le vaegaau. O lauga faasagatau atu na tuuina atu e Peresitene Iaga ma isi taitai o le Ekalesia, faatasi ai ma le ono taunuu mai o se vaegaau, na fesoasoani i le faatupuina o se siosiomaga o le fefefe ma le masalosalo i totonu o Iuta.4

O aiga faimalaga mai mai Akenisoa na faatulaga se solo malaga e taitaia e Alesana Faneka ma Ioane Peika. A o gasolo atu le solo malaga o taavale, e ui atu i le Aai o Sate Leki, na fetauai i upu le aumalaga ma le Au Paia o Aso e Gata Ai o le lotoifale i le mea e faatataa ai a latou povi. Sa le fiafia ni isi o le solo malaga o taavale ona sa faigata ona latou faatauina mai ni sapalai kuranuma sa latou manaomiaina tele ma isi sapalai mai tagata o le lotoifale, o e sa faatonuina e faasao ma sefe a latou saito o se aiaiga o le vaitaimi o taua. I lo latou loto tiga ai, o ni isi o le aumalaga ua latou faamata’u atu o le a latou faatasi atu i fitafita o loo talia le o’o mai e tau faasaga i le Au Paia.5

E ui lava o ni isi o Au Paia na latou le manatu i nei faamata’u, o isi taitai o le Ekalesia ma tagata o le Aai o Cedar, Iuta, ua latou fautuaina le faatupuina o ni fevesiaiga. O Isaako C. Heiti, o se peresitene o le siteki ma se taitai au, ua ia auina atu ia Ioane D. Lee, o se taitai vaegaau, e taitaia se osofaiga i le kamupani malaga lea. Ina ua ripoti atu e le peresitene le fuafuaga i lana aufono, o ni isi taitai ua latou teena ma talosagaina e faapea e tatau ona taofia lea osofaiga ma nai lo lena auina atu se savali faanatinati ia Polika Iaga i le Aai o Sate Leki mo se taiala. A e o tagata na auina atu e Heiti e osofaia le aumalaga ua faatinoina a latou fuafuaga a o lei maua mai le faatonuga e aua le osofai. Na tau faasaga mai i ai le aumalaga, ma ua siomia i latou.

I nai aso na sosoo ai, ua faatupulaia mea tutupu, ma ua fuafuaina e fitafita Au Paia o Aso e Gata Ai, ma faataunuu le fasiotia o tagata. Na latou taufaasese i le aumalaga ma o mai ai mai a latou taavale solofanua na siomia ai le aumalaga ma se fu’a pa’epa’e o le filemu, ma na fesoasoani ia i latou initia Paiute na latou faaaoga mai, ma latou fasiotia ai le aumalaga. I le va o le osofaiga muamua ma le fasiotiga mulimuli, e 120 latou na fasiotia. O le avefeau faanatinati ua toe foi mai, lua aso talu na maea le fasiotiga o tagata. Na ia aumaia le tusi mai ia Polika Iaga o loo ta’u atu ai i taitai o le lotoifale e “aua le aiaina” le aumalaga ma ia faataga i latou e ui atu ma le filemu i Iuta i saute.6 Ua saili fitafita e ufiufi le solitulafono i le tuuaiina atoa lea o le au Pailute i le lotoifale, o ni isi o i latou o tagata foi o le Ekalesia.

E toalua le Au Paia o Aso e Gata Ai i le taunuuga, na tapeina ma aveeseina mai o la suafa mai le Ekalesia mo le auai i lea faatinoga, ma i le au fesoasoani i faamasino na aofia ai Au Paia o Aso e Gata Ai na faasalaina ai tamaloloa e toaiva. Na’o le to’atasi le na auai ai o, Ioane D. Lee, na faasalaina ma fasiotia mo lenei solitulafono, lea na faatupulaia ai tuuaiga e faapea o le fasiotiga o tagata na faatonuina e Polika Iaga.7

I le amataga o le vaitau o le 2000 na faatino ai ma le maelega e le Ekalesia le saili ia iloa uma mai mea e uiga i le fasiotiga o tagata lea. O le au tusitala i totonu o le Matagaluega o Talafaasolopito o le Ekalesia, ua latou matua sailiilia faamaumauga teu i le Iunaite Setete mo faamaumauga faatalasolopito, o faamaumauga uma a le Ekalesia e faatatau i lenei fasiotiga o tagata ua tatalaina mo le iloiloina. O se tusi na maea i ai sa lolomiina lea e le Iunivesite o Oxford Lomiga i le 2008 na tusia e tusitala o Ronald W. Walker, Richard E. Turley Jr., ma Glen M. Leonard na i ai le faaiuga e faapea, e ui i le le onosai sa i ai lauga e uiga i tagata mai fafo sa saunoa ai Polika Iaga ma Siaosi A. Samita, ma isi taitai ma faaauau ai pea le tau o fevesiaiga, e le’i faatonuina e Iaga le fasiotiga o tagata. Nai lo lena, o fefinauaiga ma tauupuga i le va o tagata taitoatasi o le aumalaga ma e na nofoia Iuta i saute na faatupuina ai lagona vevesi aemaise ai i totonu o se siosiomaga o le Taua i Iuta ma isi mea na tutupu e feteenai. O le faasologa o faaiuga faanoanoa e taitai o le Ekalesia i le lotoifale—o e foi na umia tiute faaletaitai i alalafaga ma faaleauvaegaau i totonu o Iuta i saute—na taitai atu ai i le fasiotiga o tagata.8

I le 1990, o tausoga ma e tau atu i le aumalaga mai Akenisoa ua latou faatasi ma sui o Tagatanuu o Pailute, o tagatanuu o Iuta i saute o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma taitai o le Ekalesia i le faapaiaina o le ma’a faamanatu i le Mauga o Meadows. O Rex E. Lee, o le peresitene o le Iunivesite o Polika Iaga ma o se tupuga mai ia Ioane D. Lee, ua u’u lima faatasi ma e na tupuga mai ia i latou na fasiotia, ma faafetai atu ia i latou “mo lo tou naunautai Faakerisiano e faamagalo atu.”9 I le lona 150 tausaga o le faasiotiga o tagata, na aoao atu ai Peresitene Henry B. Eyring: “O le talalelei a Iesu Keriso ua tatou taliaina, e inoino ma e le fiafia i le fasiotia faalealofa o alii, tamaitai ma tamaiti. E moni lava, na te lagolagoina le filemu ma le faamagalo atu. O le mea na faia iinei i le tele o tausaga ua mavae e tagata o le Ekalesia na faaalia ai le matautia ma le le maalofia o le le ola i aoaoga ma uiga faaKerisiano.”10

Ata
Ma’a faamanatu o le Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows

Ma’a faamanatu i le nofoaga o le Fasiotiga i le Mauga o Meadows.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Autu: Toefaaleleiga o le 1856–57. Tagai foi Paul H. Peterson, “O le Toefaaleleiga Mamona o le 1856–1857: O Faamatalaga ma le Mea na Tupu,” Tusi o Talaaga o le Talafaasolopito o Mamona, vol. 15 (1989), 59–87.

  2. Tagai, mo se faataitaiga, Polika Iaga, i le Tusi o Talaaga o Lauga, 4:53–54; ma Heber C. Kimball, i le Tusi o Talaaga o Lauga, 7:16–21.

  3. I le fasiotiga o Parley P. Pratt, tagai Terryl L. Givens ma Mataio J. Grow, Pale P. Palate: O le Aposetolo o Paulo a Mamona (Niu Ioka: Iunivesite o Oxford Lomiga, 2011), 366–91; mo le fesootaiga o tala o le fasiotiga o Pale P. Palate ma le fasiotiga o tagata, tagai Richard E. Turley Jr., “O le Fasiotiga o Parley P. Pratt ma le Faasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows,” i le Gregory K. Armstrong, Mataio J. Grow, ma Dennis J. Siler, iloiloga., Parley P. Pratt ma le Fausia o Tulaga Mamona (Norman, Okalahoma: Kamupani a Afa H. Kalaka, 2011), 297–313.

  4. I Taua o Iuta, tagai William P. MacKinnon, iloiloga., I le Nofoaga o le Pelu, Vaega 1: O le Talafaasolopito Moni o le Taua o Iuta e oo atu i le 1858 (Norman, Okalahoma: Kamupani a Afa H. Kalaka, 2008); ma Mataio J. Grow, “Saolotoga i e ua Faatoilaloina”: Tomasi L. Kane, Toefaaleleia Alofa (New Haven: Iunivesite a Yale Lomiga, 2009), 149–206.

  5. O ni isi o povi a le faigamalaga na pe pe i le ala o Iuta, na faateleina ai lo latou lagona loto tiga ma le ita (tagai Richard E. Turley Jr., “O le Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows,” Ensign, Sete. 2007, 14–18).

  6. Tusi a Polika Iaga ia Isaako C Heiti, Sete. 10, 1857, Tusi o Tusi na Tusia, vol. 3, 1857 Aokuso 15–1858 Ianuari 6, 827–28, Faila o le Ofisa o Polika Iaga, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki.

  7. Ronald W. Walker, Richard E. Turley Jr., ma Glen M. Leonard, Faasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows (Niu Ioka: Iunivesite o Oxford Lomiga, 2008), 228–29.

  8. Walker, Turley, ma Leonard, Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows. E anoanoai tusiga e uiga i le Faasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows. O se suesuega tulagaese o le Juanita Brooks, O le Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows (Stanford, Kalifonia: iunivesite o Stanford Lomiga, 1950). Tagai foi Richard E. Turley Jr., “O le Fasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows,” Ensign, Sete. 2007, 14–21; ma Suesuega a le IPI, vol. 47, nu. 3 (2008), o se lomiga faapitoa e faamamaluina ai le mataupu, o loo avanoa i le byustudies.byu.edu.

  9. Anne Marie Gardner, “Faamagalo atu, Ua Iloga ai le Faapaiaga o Meadow,” O Le Sate Leki Tribune, Sete. 16, 1990, 16B.

  10. Henry B. Eyring, “Faamanatuina o le Lona 150 Tausaga o le Faasiotiga o Tagata i le Mauga o Meadows,” MormonNewsroom.org.