Talafaasolopito o le Ekalesia
Amy Brown Laimani


“Amy Brown Laimani,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Amy Brown Laimani”

Amy Brown Laimani

I le avea ai ma se tagata faigaluega faaagafesootai ma se tagata galue toefaatulaga o le alualu i luma, sa aumaia ai e Amy Brown Laimani le poto masani ma le toe faatoaagaina mai i lona auai ai i le Aualofa, lea sa ia auauna atu ai o lona Peresitene Aoao lona valu. Sa faapitoa le popole o Laimani i le faaleleia atili o le soifua maloloina mo tamaitai ma tamaiti, aemaise lava e faatatau i le fanauina o fanau ma pepe i le olaga nei.1 Sa ia auauna atu i ni tulaga eseese faalemalo ma fesoasoani e faalauiloa atu metotia faaonapo nei, faalegaluega i le tele o vaega o le galuega a le Aualofa. O le faia o lena mea, na avea ai o ia ma se tasi o tamaitai sili ona aoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le seneturi lona 20.

Ata
atatusi o Amy Brown Laimani

Atatusi o Amy Brown Laimani.

O Amy Cassandra Brown, o se Au Paia o Aso e Gata Ai o le augatupulaga lona lua na fanau i le 1872. Sa auai o ia i le Aoga a Polika Iaga mai le 1888 i le 1890 lea sa ia feiloai ai ia Lisati R. Laimani.2 Sa faiaoga o ia i le aoga mai le 1890 i le 1894 a o aoga Lisati i le Iunivesite o Michigan. Sa faaipoipo i la’ua i le Malumalu o Sate Leki i le 1896 i le faatoa maea ona fausia ma mulimuli ane siitia atu i sasae o le Iunaite Setete ma le la atalii laitiiti, o Wendell, mo suesuega faauu a Lisati i le enisinia faalemalo. I se taimi o le taumafanafana i le 1902 i le Iunivesite o Chicago, sa lesitala ai Amy i se vasega o mataupu faaleagafesootai lea na suia ai le ala o lona olaga—sa ia maua ai se matata i galuega faaagafesootai ma le fautua o le soifua maloloina lautele. O le tausaga na sosoo ai, na faamanuiaina ai le au Laimani i se afafine, o Makerita, ma toe siitia atu ai i le Aai o Sate Leki i le 1905.3

E pei o le toatele i le Vaitau Alualu i Luma o le amataga o le seneturi 20, na auai ai Amy Brown Laimani faatasi ma tagata o le toefaatulagaga o e sa saili e faaleleia atili taunuuga o le sosaiete ma le soifua maloloina e ala i galuega faaagafesootai. O taumafaiga a Laimani na aofia ai le faatulagaina o nofoaga o susu mo le tautuaina o tuaoi i le Aai o Sate Leki, galulue faatasi ai ma auaunaga alofa lautele ma tumaoti i le avea ai ma se sui o le aufaatonu o le Sosaiete o Faalapotopotoga Alofa, faamaopoopoina ma le Koluse Mumu i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi e lagolago ai fitafita ma o latou aiga, taitaia le Matagaluega fou o auaunaga faaagafesootai a le Aualofa, ma le vaavaaia o inisitituti o aoaoga faamasani a le Aualofa i Iuta ma Idaho.4

O le galuega a Laimani i le malo na fesopoai ma lana auaunaga i le Aualofa. Sa valaauina o ia i le fono faatonu aoao o le Aualofa i le 1909 ma sa avea o se failautusi-teutupe mo le 15 tausaga, ma se fesoasoani ia Louise Y. Robison i le Au Peresitene Aoao mai le 1928 i le 1940. I le 1922 sa filifilia ai Laimani i le fono Faitulafono a le Setete o Iuta ma taitaia ia komiti o aoga ma le uelefea lautele. Sa ia taitaia le au faitulafono a le setete i le pasia o le tulafono e talia ai tupe mai le Tulafono o le Sheppard-Towner, o se tulafono a le malo na mamanuina e auina atu ai tupe a le atunuu i setete mo galuega faatino faaagafesootai o le uelefea. E lei toe tauva Laimani ina ia toe filifilia o ia, o se vaega o lena tulaga ona sa ia le fiafia i le finauga faaupufai sa ia fetaiai.5

Ina ua valaauina Lisati e avea ma peresitene o le Misiona a Europa i le 1936, sa toe foi le au Laimani i Egelani mo le lua tausaga. Ina ua taunuu i Lonetona, sa malaga atu Amy i Yugoslavia e auai i le Aufono Faavaomalo a Tamaitai o se sui o le Aufono a Tamaitai o le Iunaite Setete, o se faalapotopotoga sa ia auai ai mo le tele o tausaga. I le avea ai ma faletua o le peresitene o le misiona, sa ia vaavaaia ai le Aualofa ma isi faalapotopotoga a le Ekalesia mo tamaitai talavou ma tamaiti i totonu o le misiona.6

I le va o le 1940 ma le 1945, sa auauna atu ai Laimani o se Peresitene Aoao o le Aualofa. Sa ia galue i le faaogatusaina o le galuega alofa mama a le Aualofa i le fuafuaga o le uelefea a le Ekalesia na fatuina i le taimi o le Pau Tele o le Tamaoaiga ma le sauniaina o le faamanatuina o le selau tausaga o le Aualofa i le 1942.7 I lalo o lana taitaiga, sa fesoasoani ai tamaitai o le Aualofa e lagolago le taumafaiga Tuufaatasi o le taua e ala i le auauna atu i le Koluse Mumu ma ala i le saofaga atu o punaoa i le fuafuaga o le uelefea a le Ekalesia.8

Sa feagai le aiga o Laimani ma aafiaga o le lotofaanoanoa i mata o tagata lautele. Na maua e Amy lana tama matua o Wendell ua oti o loo taoto i lalo o lana taavale i le 1933; na lipotia mai e nusipepa faapea o Wendell na mole i le asu a o galue e toe faaleleia le taavale. O lana uluai faaaogaina o fualaau faasaina ma faafitauli tautupe sa lei faalilolilo.9 Mulimuli ane i le taimi o lana nofoaiga o se Peresitene Aoao o le Aualofa, sa tape ai le igoa o le toalua o Amy, o Lisati, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mo le “solia o le tulafono Kerisiano o le legavia.”10 O le talafou na faateia ma faavauvau ai Amy. Ina ua ofo atu e lona fesoasoani o Belle Spafford le lagolago, sa tali atu Amy, “Tau lava o le tatalo ina ia mafai e le loloto o lo‘u malamalama i le talalelei ona tauavea a‘u.”11 Ona o le lauiloa o lona tulaga maualuga i le taimi o lea faalumaina, sa lagona e Amy e tatau ona faamavae. Ae peitai, o Tavita O. MaKei, o le sa avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili i le taimi lena, na uunaia o ia e tumau i lana tofiga. Sa faaauau lana galuega o se Peresitene Aoao mo le 17 masina seia oo ina taliaina lana faamavaega i le 1945. Sa tumau pea le faaipoipoga o Amy ma Lisati, ma sa toe papatisoina Lisati ma toefuatai mai lona avea ai ma tagata o le Ekalesia i le 1954.12

Ina ua maea ai o lona faamalologa, sa faaauau pea ona aafia Laimani i le Aualofa o se tusitala ma se failauga, faapea foi ma se faiaoga mo lana uarota i le lotoifale. Sa tumau pea lona faananau e uiga i mataupu tau agafesootai, soifua maloloina lautele, ma le auaunaga i lona aiga seia oo ina maliu o ia i le 1959. I lona falelauasiga, sa sii mai ai e Belle S. Spafford, le sui o Laimani o le Peresitene Aoao o le Aualofa, le saafiafiga a Laimani i lona lava tina e faamatala ai le ituaiga taitai sa i ai Laimani: “malosi, maoa’e, ma atoatoa; poto, vaai mamao, ma se faamasino lelei. O ia o se tamaitai o tamaitai”.13

Autu Fesootai: Aualofa, Women‘s Suffrage, Great Depression, O Polokalama Uelefea

O Faamatalaga

  1. Dave Hall, A Faded Legacy: Amy Brown Lyman and Mormon Women‘s Activism, 1872–1959 (Salt Lake City: University of Utah Press, 2015), 75.

  2. Tagai i le Autu: Aoga a le Ekalesia

  3. Hall, Faded Legacy, 36–40, 43, 48, 52.

  4. Hall, Faded Legacy, 73, 76–80, 84; Jill Mulvay Derr, “Scholarship, Service, and Sisterhood: Women’s Clubs and Associations, 1877–1977,” in Patricia Lyn Scott and Linda Thatcher, eds., Women in Utah History: Paradigm or Paradox? (Logan: Utah State University Press, 2005), 274. Tagai foi i Autu: Aualofa, Taua Muamua o le Lalolagi.

  5. Derr, “Scholarship, Service, and Sisterhood,” 274; Hall, Faded Legacy, 90. Tagai foi i Autu: American Political and Legal Institutions, Iuta.

  6. Hall, Faded Legacy, 129, 133.

  7. O faalavefau na aumaia e le Taua Lona Lua a le Lalolagi na taofia ai le Aualofa mai le faatinoina o lenei faamanatuga o le lua tausaga. Tagai i Autu: Pau Tele o le Tamaoaiga, O Polokalama Uelefea.

  8. Hall, Faded Legacy, 158–60.

  9. Hall, Faded Legacy, 118–19.

  10. George Albert Smith, Faasilasilaga, 13 Novema 1943, sii mai i le “LDS Church Officials Remove Apostle,” Salt Lake Telegram (13 Nov. 1943), 11. Sa taumafai Richard R. Laimani e tauamiotonuina se sootaga faaopoopo o se “faaipoipoga faaautaunonofo e ono i ai,” e ui ina toeitiiti atoa le 40 tausaga talu ona tuuina mai e Peresitene Joseph F. Smith le faamatalaga ua lauiloa o le Manifeso Lona Lua, lea na faapipii mai ai le sala o le tape o le igoa i le ulu atu ai i faaipoipoga faaautaunonofo. Tagai Hall, Faded Legacy, 163; “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics Essays, https://churchofjesuschrist.org/study/manual/gospel-topics-essays/the-manifesto-and-the-end-of-plural-marriage.

  11. Hall, Faded Legacy, 164.

  12. Hall, Faded Legacy, 165, 169, 237n101. Tagai foi i le Autu: Church Discipline [Aoaiga faaleEkalesia]

  13. Hall, Faded Legacy, 174–76, 182.