Talafaasolopito o le Ekalesia
Sauniga Faamanatuga


“Sauniga Faamanatuga,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia

“Sauniga Faamanatuga”

Sauniga Faamanatuga

Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le 1830, o le faaaliga ia Iosefa Samita sa faatonuina mai ai “ia faapotopoto faatasi e le aunoa le ekalesia e aai i le falaoa ma le uaina o le Faamanatuga o le Alii o Iesu” ma faapea foi ona tuuina mai ai, o le tiute o le au toeaina ma ositaulaga le lufilufiina o le faamanatuga e pei ona faamalamalama mai i le Tusi a Mamona.1 O le mea lea, sa tuuina mai le faamanatuga i le uluai sauniga lava a le Ekalesia i le aso 6 o Aperila, 1830—o se Aso Lua—i le maota o Pita Uitimera le Matua i Fayette Township, Niu Ioka.2

Sa le manino mai i lena taimi po o fea ae pe faafia foi na tatau ona faapotopoto faatasi e le aunoa le Au Paia o Aso e Gata Ai, pe sa manino mai foi po o afea ma pe faapefea tonu ona latou lufilufiina le faamanatuga. Talu mai lena uluai sauniga, o auala ua faataunuuina ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai le poloaiga ia faapotopoto faatasi ia maua le faamanatuga, e fesuia’i lava e faalagolago i o latou tulaga ma le taitaiga mai taitai o le Ekalesia.

Sauniga Faalevaiaso

E ui ina sa faatauaina e le toatele o tagata Amerika Porotesano o le seneturi lona 19 le Sapati, ae sa le auai tagata uma i le lotu. O nisi o aulotu e pei o le Peresipeteriane ma Porotesano, sa masani ona faapotopoto i Aso Sa i falesa. O isi, e pei o le Metotisi, Lotu Papatiso, po o i latou o e sa tumau fegalegaleaiga ma se vaega e ese o latou talitonuga faalelotu, sa masani ona tapuai faasamasamanoa i o latou lava fale, auai i sauniga a vaega toalaiti, pe auai i ni faatasiga tetele e faia i fafo pe a faia.3

Sa le’i i ai ni falesa a le Au Paia anamua, o lea sa latou faatasitasi ai e tapuai, talai, ma pepese i aso ma nofoaga e mafai ona latou faia ai. O le taimi muamua, sa latou le faia le faamanatuga i vaiaso taitasi, ae sa faia i taimi e pei o konafesi faalekuata a le Ekalesia ma sauniga o faamauga. O faamaumauga a le Au Paia o Aso e Gata Ai na ta’ua muamua ai le faamamaluga o le faamanatuga i vaiaso taitasi ia Aokuso 1831, ina ua aoao mai e se faaaliga e faapea, o le Au Paia “o e tutu o latou vae i luga o le laueleele o Siona”—o lona uiga o Initipene, Misuri—e tatau ona “o atu i le fale o tatalo ma ofo atu au faamanatuga i lo’u aso paia.”4 Peitai, a o faatalitali le fausiaina o se maota tapuai, sa faaauau ona latou faapotopoto i vaega toalaiti pe a tusa ai ma fuafuaga.5

O le faamaeaina ai o le Malumalu o Katelani i le 1836, sa ofoina atu ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai le faamanatuga i vaiaso taitasi. Sa faia lenei mea i le taimi o ni sauniga o ni Aso Sa e lua lea sa tatala atu ai le avanoa i le lotoifale atoa—e tasi a o le’i faia le taumafataga i le aoauli ma le tasi i le uma ai o le taumafataga i le aoauli.6 I Navu, sa faapotopoto faatasi ai le Au Paia i faapotopotoga i le Sapati na faia i fafo mo le aai atoa, sa masani ona auai ai nai afe o le Au Paia.7 I paranesi toalaiti, sa faapotopoto soo ai faifeautalai ma le au paia i fale mo fono tatalo, fono o talaiga, ma ia tagofia le faamanatuga. O nei fonotaga sa masani ona faia i le Sapati ae o nisi taimi sa faia ai i aso o le vaiaso.8

A o suia ia tulaga, sa fetuunai foi e le Au Paia le faiga o a latou sauniga tapuai. O falelotu sa fausia i Iuta i le vaitaimi o le soifuaga o Polika Iaga sa le mafai ona faofaleina ai tagata uma i se taimi e tasi. Sa masani ona faapotopoto ai tagata matutua i nei maota i Aso Sa; o le autalavou ma tamaiti sa masani ona aai i le faamanatuga i sauniga o ausilali i le aluga o le vaiaso. O le tele lava o le taimi o le seneturi lona 19, sa faia ai sauniga anapogi ma molimau i le Aso Tofi muamua o masina taitasi. Ina ua tele falelotu na fausia ma suia le tetele o uarota ina ia fetaui ma avanoa e gafatia e falelotu, sa mafai e le Au Paia o vaitausaga uma ona faapotopoto faatasi i Aso Sa taitasi.9

I le 1980, ina ia tuuitiitia le taimi feoai mo tagata o le au paia, sa tuufaatasia ai e taitai o le Ekalesia ia sauniga faamanatuga, Aoga Sa, ma korama ma ausilali a uarota taitasi i se poloka o le taimi e tolu itula i le Sapati. I tulaga na manaomia ai, o nei sauniga o le Sapati sa tuuina atu i se aso ese o le vaiaso nai lo o le Aso Sa. Mo se faataitaiga, i Sasae Tutotonu, ua tausisia ai e le Ekalesia le Sapati i le Aso Faraile po o le Aso Toonai, ae faia sauniga a paranesi i aso e lua pe sili atu o le vaiaso i Hong Kong ina ia tuuina atu ai tagata faigaluega i atunuu mamao le avanoa e auai ai i sauniga faamanatuga.10

O Le Faamanatuga

A o alu atu Iosefa e aumai le uaina e faaaoga i le faiga o le faamanatuga i se sauniga ia Aokuso 1830, sa faafetaui o ia e se avefeau mai le lagi ma faatonuina o ia e faaaoga na’o le uaina sa faia i le lotoifale e tagata o le Ekalesia mo le faamanatuga.11 Sa aoao atili mai e le Alii i lenei faaaliga e faapea, “e le afaina po o a mea o le a outou aai ai po o mea o le a outou feinu ai pe a outou tagofia le faamanatuga, pe afai tou te faia ma se manatu tasi i lo’u mamalu.”12 Ina ia tausisia ai lenei faaaliga, sa faaaoga ai e le Au Paia anamua ia uaina sa latou faia mo le sauniga: mo se faataitaiga, o Elizabeth Ann Whitney, o le faletua o epikopo Newel K. Whitney, sa ofoina atu lana uaina o le vine mumu sa gaosi i le fale mo le faamanatuga i Katelani.13 Sa tele ina suia le uaina o le faamanatuga i le vai i le aluga o le vaitau o le seneturi lona 19.14

I le aluga o taimi na faapea foi ona suia ai le tele o le falaoa sa faaaoga mo sauniga o le faamanatuga. I taimi faapitoa e pei o faapaiaga o malumalu i le vaitaimi o le seneturi lona 19, sa taumamafa ai le Au Paia i le falaoa ma inu le uaina po o le vai seia oo ina latou maoona, e pei ona faamatalaina i le 3 Nifae.15 Sa manatua e Nancy Naomi Alexander Tracy le ala, i le faamanatuina ai o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, sa o atu le au toeaina “mai lea fale i lea fale, e faamanuia le Au Paia ma tufa atu le faamanatuga. Sa tuuina atu ni ‘aiga tetele. Sa auai faatasi ni aiga se toatolu ma faia se ‘aiga tele i lo matou fale. Sa matou taoina ni falaoa se tele.”16

I le Ekalesia anamua, sa masani ona faamanuia e alii matutua le faamanatuga ae tuuina atu e tamaitai ia falaoa, uaina, ma ie laulau. I le vaitaimi o le 1870 sa amata faauuina ai e taitai o le Ekalesia ia alii talavou i tofi i le Perisitua Arona, ae o aoao ma tiakono talavou sa tofia i ai le galuega o le tufatufaina atu o faatusa o le faamanatuga i le aulotu. O sui o le au epikopo ma isi alii matutua na umia le perisitua, sa faaauau pea ona taitai i le laulau o le faamanatuga seia oo i le amataga o le vaitaimi o le 1900, o le vaitaimi lea na amata faamanuia ai e ositaulaga talavou—e faaopoopo atu i alii matutua na umia le perisitua—le falaoa ma le vai.17 I le 1950, sa fautuaina mai ai e taitai o le Ekalesia ia tuuina atu i aoao le tiutetauave o le tapenaina o le laulau o le faamanatuga.18

Ata
o le faasoloina o le “ipu masani” i le seneturi lona 19

Ata vane o loo faaalia ai le faasoloina o le “ipu masani” i le taimi o se sauniga faamanatuga i le seneturi lona 19 i totonu o le Falefetafai i le Aai o Sate Leki.

Na amata i le 1911, mo faamoemoega o le tumama, sa amata ai ona suia le “ipu masani” o le uaina po o le vai lea sa faasoloina muamua i le aulotu atoa, i tamai ipu taitasi o le faamanatuga.19 I le 1946, o le popolega e faapea o le faiga masani o le faia o lauga ma le usuina o musika i le taimi lava e tasi lea e fai ai le sauniga faamanatuga sa fai ma faasoesa, sa faapea ona faatonuina ai e le Au Peresitene Sili ia tagata o le Ekalesia ia tausisia se filemu faaaloalo ma mafaufau loloto i le taimi o le sauniga.20

Ata
faamanatuga i ona po nei

O le Au Paia o Aso e Gata Ai i se aulotu i ona po nei o loo aai ma feinu i le faamanatuga.

“O le sauniga o le faamanatuga,” na aoao mai ai Elder Dallin H. Oaks i le 2008, “ua ala ai ona paia tele ma taua le sauniga faamanatuga i le Ekalesia.”21 O le mea lea, i le 2015, na saunoa mai ai taitai o le Ekalesia mo se faamamafaga fou o le tapuai i le Sapati e faaogatotonu i le tagofia o le faamanatuga o le Talisuaga a le Alii.22

Autu e Faatatau i Ai: Uarota ma Siteki, Aoga a Perofeta

Faamatalaga

  1. Articles and Covenants, circa April 1830 [DC 20],” i le Revelation Book 1, 57, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga.

  2. Vaega 3: Aperila–Setema 1830,” i le Michael Hubbard MacKay, Gerrit J. Dirkmaat, Grant Underwood, Robert J. Woodford, and William G. Hartley, eds., Documents, Voluma 1: Iulai 1828–Iuni 1831. Vol. 1 of the Journals series of The Joseph Smith Papers, faasa’oina e Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, Richard Lyman Bushman, ma Matthew J. Grow (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2013), 113, josephsmithpapers.org; “Revelation, 6 April 1830 [MFF 21],” Historical Introduction, i le Revelation Book 1, 28.

  3. Roger Finke ma Rodney Stark, The Churching of America, 1776–1990: Winners and Losers in Our Religious Economy (New Brunswick, New Jersey: Rutgers University Press, 1992), 54–108; William G. Hartley, “Mormon Sundays,” in My Fellow Servants: Essays on the History of the Priesthood (Provo, Utah: BYU Studies, 2010), 343–54.

  4. Revelation, 7 August 1831 [MFF 59],” i le Newel K. Whitney, Papers, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga.

  5. A o talosaga atu mo ni foai e faamaea ai le Malumalu o Navu, sa ta’u atu e Ailama Samita i le Au Paia e faapea, i le taimi o le a mafai ai ona latou maua le faamanatuga i vaiaso taitasi i totonu o le malumalu pe a mae’a, o le a “avesea ma le faigata tele” mo i latou e ala i le aumaia o le Agaga o le Atua i totonu o o latou loto. “Conference Minutes,” Times and Seasons, vol. 5, nu. 14 (Aug. 1, 1844), 596–97; Justin R. Bray, “The Lord’s Supper in Early Mormonism,” i le Scott C. Esplin, Richard O. Cowan, and Rachel Cope, eds., You Shall Have My Word: Exploring the Text of the Doctrine and Covenants (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 2012), 68–69.

  6. Bray, “The Lord’s Supper in Early Mormonism,” 69; Hartley, “Mormon Sundays,” 343–45.

  7. Hartley, “Mormon Sundays,” 345.

  8. M. Teresa Baer, “Charting the Missionary Work of William E. McLellin: A Content Analysis,” in The Journals of William E. McLellin, 1831–1836, ed. Jan Shipps and John W. Welch (Urbana: University of Chicago Press, 1994), 379–405.

  9. William G. Hartley, “Common People: Church Activity during the Brigham Young Era,” i le My Fellow Servants, 423, 436; Hartley, “Mormon Sundays,” 348–49.

  10. Tuufaatasi e le Ekalesia Taimi Faatulagaina o Sauniga,” Ensign, Mat. 1980, 73–78; Gerry Avant, “Faapaia e Elder Holland le Maota Autu o le Siteki i Sasae Tutotonu,” Church News, Mat. 5, 2013; “Jerusalem Center: LDS Church Services,” BYU Continuing Education, jerusalemcenter.ce.byu.edu; Emily W. Jensen, “Faia sauniga a le Ekalesia a le AAG i aso uma o le vaiaso i Hong Kong,” Deseret News, Ape. 11, 2014.

  11. Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 51; “Part 3: April–September 1830,” i le Documents, Volume 1, 115–16, josephsmithpapers.org.

  12. Revelation, circa August 1830 [DC 27],” i le Revelation Book 1, 35.josephsmithpapers.org.

  13. Elizabeth Ann Whitney, “A Leaf from an Autobiography,” Woman’s Exponent, vol. 7, no. 9 (Oct. 1, 1878), 71.

  14. Bray, “The Lord’s Supper in Early Mormonism,” 66.

  15. Tagai 3 Nifae 18:1–9. Sa tofitofi foi e Iosefa Samita le falaoa “e pei o le faiga anamua” i le Aoga a Perofeta. Sa manatua e Zebedee Coltrin le ala na faamanuia ai e le Perofeta ia faatusa ona tofitofi lea o le falaoa fou vevela i fasi falaoa e pei o le tele o lana moto ma valaaulia alii, e tofu ma se ipu uaina, e aai seia oo ina latou maoona. Tagai Salt Lake School of the Prophets, Minutes, Oct. 3, 1883, 58–59, Church History Library, Salt Lake City. George Q. Na maitauina e Cannon i le 1897, faatasi ai ma sina faanoanoa, ona o sauniga toatele atu na oo atu ai i faatautaiga tetele atu o le faiga o le faamanatuga, e pei ona faamaonia i fasi falaoa laiti ma le ala na tufatufaina atu ai i le faapotopotoga. Tagai Cannon, “Editorial Thoughts,” Juvenile Instructor, Jan. 15, 1897, 52–53; ta’ua i le Bray, “The Lord’s Supper in Early Mormonism,” 64.

  16. Nancy Naomi Alexander Tracy, Life History of Nancy Naomi Alexander Tracy Written by Herself, 1885, typescript, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah; ta’ua i le Kristine Wright, “‘We Baked a Lot of Bread’: Reconceptualizing Mormon Women and Ritual Objects,” i le Kate Holbrook and Matt Bowman, eds., Women and Mormonism: Historical and Contemporary Perspectives (Salt Lake City: University of Utah Press, 2016), 85.

  17. Charles W. Penrose, “The Sacrament of the Lord’s Super,” Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Dec. 3, 1908, Church History Library, Salt Lake City; Bray, “The Lord’s Supper in Early Mormonism,” 67–68; tagai foi Hartley, “Mormon Sundays,” 348–49; Hartley, “Common People,” 423–28, 433–36.

  18. “Teachers to Prepare Sacrament Table,” Church News, Ape. 2, 1950, 11. A o le’i oo i le taimi lenei, sa fesoasoani foi isi tagata o le uarota e aofia ai tamaitai i le tapenaina o le laulau. Tagai William G. Hartley, “From Men to Boys: LDS Aaronic Priesthood Offices, 1829–1996,” i le My Fellow Servants, 70.

  19. Justin R. Bray, “The Lord’s Supper during the Progressive Era, 1890–1930,” Journal of Mormon History, vol. 38, nu. 4 (Tautoulu 2012), 89–104.

  20. Hartley, “Mormon Sundays,” 351.

  21. Dallin H. DallinH. Oaks, “Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 17.

  22. Ua Valaau Mai Taitai o le Ekalesia mo le Tausia Lelei Atu o le Aso Sapati,” Church News, Iulai 15, 2015, news.lds.org.