Talafaasolopito o le Ekalesia
George Q. Cannon


“George Q. Cannon,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“George Q. Cannon,”

George Q. Cannon

Faatasi ai ma le Au Paia o Aso e Gata Ai lauiloa i le vaitau o le senituri lona 19, o George Q. Cannon na auauna atu o se faatonu ma se lomitusi, tagata faipisinisi, faiaoga, sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le sui o le teritori i le Konekeresi o le Iunaite Setete, ma o le Fesoasoani i le Au Peresitene Sili i Peresitene e toafa o le Ekalesia. O lona aafiaga loloto i le Ekalesia ma mataupu faalelotoifale na tuu ai o ia i le taimua i le nuu o Iuta, ma o ana tusitusiga patino—e aofia ai se apitalaaga e toeitiiti 2.5 miliona upu—na avea ma se tasi o faamaumauga e sili ona loloto ma auiliili i le talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai.1 Mo le 50 tausaga na auai ai o ia i le taitaiina o le Ekalesia ao galulue le Au Paia i le faatuina o Siona i le itu i sisifo o le Iunaite Setete ma i le lalolagi atoa.

Ata
George Q. Cannon

Atatosi o George Q. Cannon.

Sa soifua mai Cannon i Livapulu, Egelani, i le 1827. Sa papatisoina o ia, o ona matua, ma ona tei laiti na lava le matutua i le 1840. E lua tausaga mulimuli ane, na malaga mai ai Cannon ma lona aiga i le Iunaite Setete, ae na maliu lona tina ao sopoia le Vasa Atalani. I le 16 o [ona] tausaga, na faigaluega faataitai ai Cannon i se fale lomitusi i Navu, Ilinoi. E itiiti ifo ma se tausaga ma le afa mulimuli ane, ae maliu lona tamā, ma tuua ai o ia ma ona tei ua matuaoti. Ona ia malaga ai lea i sisifo i le savaliga a paionia ma taunuu i le Vanu o Sate Leki i le tautoulu o le 1847. Na ia galue i le 1850 i fanua eliauro i Kalefonia o se “faifeautalai eliauro.”2 Mai fanua eliauro, na valaaulia o ia i se misiona talai i Hawaii, lea na ia auauna atu ai mo le fa tausaga o se tasi o faifeautalai muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai i atumotu. Na amata ona ia faaliliuina iina le Tusi a Mamona i le gagana Hawaii, ma ina ua toe foi atu i le konetineta o Amerika, na ia lolomiina ai loa lana faaliliuga i le 1856.3

E lei umi ona uma lana misiona, ae faaipoipo atu Cannon ia Elisapeta Hoagland i le Aai o Sate Leki. I le sefulutolu masina mulimuli ane, na faafeiloaia ai e le ulugalii le la tama muamua, lea na maliu mulimuli ane i lena tausaga. Na toe fanauina e Elisapeta nisi tamaiti se toa 10 i le isi 22 tausaga, e toa 6 i latou na feola ma matutua.4 I le 1858, faatasi ai ma le maliega a Elisapeta, na fesili atu ai Cannon ia Sarah Jane Jenne mo se faaipoipoga, ma na faaipoipoina i laua i le tausaga lena. O lana faaipoipoga ia Sarah o le faaipoipoga autaunonofo muamua lea o faaipoipoga autaunonofo e lima a Cannon. I le aluga o tausaga, na faatupulaia lona aiga i le 43 tamaiti (e aofia ai ni nai tamaiti na vaetamaina), o le 35 o i latou na feola ma matutua. O le tele o ona tiutetauave na faigata ai ona maua se taimi ma lana fanau, ma na masani ona faaaoga e Cannon ni tusi ma faatalanoaga e fesootai ai ma i latou.

I le 1860, na faauu ai e Polika Iaga ia George Q. Cannon o se Aposetolo ma tofia o ia e pule faamalumalu i le Misiona a Europa. I Egelani, na faaleleia ai e Cannon le faatinoga o le lolomiga a le misiona e ala i le faatauina o se lomitusi e alu i le setima ma aveesea ai galuega faatino uma mai konekarate i fafo i le lolomiina lava i totonu o le ofisa [o le misiona]. Na ia toefaatulagaina foi tulaga tautupe, polokalama o faigamalaga, galuega faafaifeautalai, ma le taitaiina o aulotu o le misiona.

Na faatauaina e Cannon le aoaoina, ma i totonu o se sefulu tausaga o lona toefoi mai i Iuta i le 1864, na ia amatalia ai le Juvenile Instructor, o le mekasini muamua mo tamaiti ma le autalavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na faatuina se faletusi ma le fale lomitusi lea na mulimuli ane avea ma Deseret Book Company, ma avea ma pule muamua o le Deseret Sunday School Union (o se taimua o le polokalama o aso nei o le Aoga Sa i le Lalolagi atoa).5

Na auauna atu Cannon o se sui o le teritori o Iuta i le Konekeresi o le Iunaite Setete mai le 1873 i le 1882 ma na galue mo le tele o tausaga e puipuia le Au Paia o Aso e Gata Ai mai tulafono a le malo na faasaga i faaipoipoga autaunonofo ma isi tulaga o olaga o le Au Paia. Na masani ona ia saunoa i faatasiga taua ma luma o faamasinoga o le konekeresi. Ao faateteleina le faamalosiga a le malo e faasaga i le tele o toalua, na sola Cannon lalafi faatasi ma Peresitene Ioane Teila ma isi taitai ina ia puipuia lona aiga. I le 1886 na lokaina ai e leoleo ia Cannon mo le faatinoina o faaipoipoga autaunonofo, ma i le 1888 na molia ai o ia ma faasalaina mo le lima masina i le falepuipui.

I le 1890 na fesoasoani ai Cannon i le Peresitene o le Ekalesia o Uilifoti Uitilafi e tusia se Folafolaga, lea na taitai atu i le faamutaina o faaipoipoga autaunonofo lea na faatinoina e le Ekalesia. Na ia tuuina atu le faamalamalamaaga muamua faalauaitele o le Folafolaga i se lauga i le Tapeneko i Sate Leki ma faamaonia atu ma le lototoa lona naunautai e tu atu mo ona talitonuga faalelotu—e fai ma faamaoniga o lona lava faafalepuipuiina—ma folafola atu lana molimau e faapea, na oo ifo le Agaga Paia ia Peresitene Uitilafi.6

Na faaauau ona auauna atu Cannon i le Au Peresitene Sili, ma i le 1990 na ia asiasi ai i Hawaii e faamanatu le 50 tausaga o le iupeli o le taunuu atu o faifeautalai. O le tausaga na sosoo ai, na maua ai o ia i le faamai o le māmā ma na mei atu ai i Kalefonia i Matu e suesue faasiligamalosi ai. Ao faasolo ina vaivai o ia, na ia faapotopotoina faatasi mai lona aiga ma tuuina atu ni faamanuiaga i lana fanau. Na maliu o ia i le aso 12 o Aperila, 1901, i le 74 o ona tausaga.

Autu Fesootai: Sunday School [Aoga Sa], Church Periodicals, Anti-polygamy Legislation, Succession of Church Leadership