Talafaasolopito o le Ekalesia
Siaosi Alapati Samita


“Siaosi Alapati Samita,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia (2022)

“Siaosi Alapati Samita,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

Siaosi Alapati Samita

O Siaosi Alapati Samita sa auauna o le Peresitene lona valu o le Ekalesia i le va o le 1945 ma le 1951. Na soifua mai o ia i le aso 4 Aperila, 1870, sa soifua ae o ia i le Aai o Sate Leki, Iuta, faatasi ai ma lona tina, o Sara Farr Samita, ma lona tama, o Ioane Enele Samita (o se Aposetolo mulimuli ane ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili). A o talavou, sa faigaluega Siaosi i se fale gaosi oloa ma le faleoloa o le matagaluega i le Aai o Sate Leki, ma maua ai se tofiga i le kamupani lea sa ia faafetaia mo le atinaeina o lona uiga galue. I le 1888, sa amata ai ona faigaluega o ia o se fua auala o nofoaafi i toafa o le Iunaite Setete i sisifo ma mafatia ai i le faaleagaina tumau o ona mata mai le sesega o le la. E ui lava i le le manuia faaletino, ae sa tali atu Siaosi i se valaauga faamisiona mai le Peresitene o le Ekalesia o Uilifoti Uitilafi e asiasi i Iuta i saute ma faatulaga vaega faalesiteki o le Asosi o le Alualu i Luma a Alii Talavou.

Ina ua foi mai i lenei misiona puupuu, sa ia faamasani ma e lei umi ae faaipoipo atu i lona tuaoi a o laitiiti ma lana manamea, o Lusi Uitilafi. Toe tolu vaiaso faia le faaipoipoga, ae maua e Siaosi se valaauga faamisiona i le Misiona a Setete i Saute, ma e lei atoa se masina talu ona la faaipoipo, ae iloa ai e le au Samita ua nonofo valavala i laua i le tele o maila. I ni nai masina mulimuli ane, na faatasi atu ai Lusi ma ia i ofisa o le misiona lea sa ia auauna atu ai o se failautusi o le misiona, ma i lo la fiafia tele sa lei pine ae maua e Lusi sona valaauga faamisiona e fesoasoani ia te ia. I ni taimi se lua pe a ma le 16 masina e va ai, sa malaga atu ai le peresitene o le misiona, o J. Golden Kimball, i le Aai o Sate Leki ma tuua ai le pulega o le misiona ia Siaosi.1 E sefulufitu masina talu ona foi mai i le fale mai le la misiona e lua tausaga, ae faafeiloai e le au Samita le la tama muamua, o se afafine e igoa ia Emily. Na fanauina e Lusi le isi toalua i totonu o le 10 tausaga: o se afafine e igoa ia Edith ma se atalii e igoa ia Siaosi Alapati le Itiiti. Sa manatua e Edith lona tama e matuai agaalofa lava ma limafoai i tagata uma o lo latou aiga.2

Ia Oketopa 1903, na tuua ai e Siaosi lona ofisa faigaluega i le Aai o Sate Leki e auai i se sauniga o le konafesi aoao ma, i le le maua ai o sona nofoa i le Tapeneko, sa tonu ai e alu e ave ona afafine i le Fair a le Setete o Iuta, ae sa matua faateia i le iloa ane i le fale na valaauina o ia o se Aposetolo i le sauniga na ia misia.3 Sa vaetofiaina o ia e le Peresitene o le Ekalesia o Iosefa F. Samita ma amata vave loa lava ona faataunuu ona tiute, e ui lava i le atuatuvale faaletino ma faalemafaufau. I lana auaunaga faaaposetolo atoa, sa puapuagatia ai Elder Samita mai le atuatuvale ma le popole, lea sa i ai ni itu na tuua ai o ia ua nutimomoia ma vaivai faaletino. E lei leva ona uma ona aioi atu i le Atua e tuu o ia e oti, ae ia maua ni aafiaga ofoofogia faaleagaga na toefuatai mai ai lona talitonuga ma tuuina atu ia te ia le malosi e tumau ai. Ina ua uma ona malolo ma toefaafoisia lona malosi i le 1909, sa ia toe faaauauina ona tiute i le 1912. E lei tuuesea atoatoa lava le atuatuvale mai ia te ia e ui lava i lona alualu i luma lea sa faigata ona maua, ae sa ia tulei pea i luma e faataunuu tiute ma tausi lona aiga.

Ata
Siaosi Alapati Samita

Siaosi Alapati Samita, tusa o le 1920.

I le avea ai ma se Aposetolo, sa ia pulefaamalumalu i le Misiona a Europa i le va o le 1919 ma le 1921, sa galulue vavalalata ma le Asosi o le Alualu i Luma a Alii Talavou ma Tama Sikauti a Amerika, fesoasoani i le faasaoina o nofoaga o le talafaasolopito o le Ekalesia i Niu Ioka, ma fonofono nisi o sootaga i le va o tagata o le tauaiga lautele o Samita i le Ekalesia ma le Ekalesia Toefaatulagaina a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.4

Ina ua mavae le maliu o Heber J. Grant i le 1945, sa lagolagoina ma vaetofia Siaosi Alapati Samita e avea ma Peresitene lona valu o le Ekalesia.5 I le taimi o lana taitaiga, sa ia matua lagolagoina ai le alofa ma le agalelei, o ni uiga mama iloga ia o le ola ai i le talalelei, ma ia faaalia le agaalofa i le faamaloloina o fevaevaeaiga . Sa ia asiasi atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai i Mekisiko ma taitaia le toefaaleleia o le Fonotaga Lona Tolu, o se vaega itiiti faatuiese na tupu ae i totonu o uarota ma paranesi iina i le 10 tausaga i luma atu.6 Ina ua mavae lona maliu i lona aso fanau i le 1951, sa faamamaluina tele Siaosi Alapati Samita mo lona faamaoni ma le alofa loloto mo tagata uma.7

Mo nisi faamatalaga e uiga i mea na tutupu ma autu i le soifuaga o Siaosi Alapati Samita, tagai i vitio O Perofeta o le Toefuataiga i le history.ChurchofJesusChrist.org po o le polokalama feaveai o le Gospel Library.

Autu Fesootai: Faalapotopotoga a Alii Talavou, Fonotaga Lona Tolu, Isi Gaoioiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai

  1. Tagai Autu: Tuputupu Ae o le Galuega Faafaifeautalai

  2. Mary Jane Woodger, “‘Cheat the Asylum of a Victim’: George Albert Smith‘s 1909–12 Breakdown,” Journal of Mormon History, vol. 34, no. 4 (Tautoulu 2008), 113–52.

  3. Merlo J. Pusey, Builders of the Kingdom: George A. Smith, John Henry Smith, George Albert Smith (Provo, Utah: Brigham Young University Press, 1981), 224–25.

  4. Francis M. Gibbons, George Albert Smith: Kind and Caring Christian, Prophet of God (Salt Lake City: Deseret Book, 1990), 219–23. O le Ekalesia Toefaatulagaina a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa toe faaigoaina o le Nuu o Keriso i le 2001. Tagai i Autu: Faalapotopotoga a Alii Talavou, Isi Vaega o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

  5. Tagai i le Autu: Succession of Church Leadership.

  6. Tagai i le Autu: Fonotaga Lona Tolu.

  7. “Church, Civic, Business Leaders Pay High Tribute,” Deseret News, Apr. 5, 1951, 1, 3.