“Toefuataiga o le Perisitua Arona,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia
Toefuataiga o le Perisitua Arona
Toefuataiga o le Perisitua Arona
I se faasologa o tusi na lolomiina i le 1834, sa faamaumau e Oliva Kaotui le uluai auiliiliga o le faaalia mai o Ioane le Papatiso ia Oliva Kaotui ma Iosefa Samita i le 1829 i Haramoni, Penisilevania. E tusa ai ma Kaotui, o le asiasiga a Ioane le Papatiso na mafua ona o le faaliliuga o se fuaitau i le 3 Nifae lea na faamatalaina ai le tuuina atu e Iesu Keriso o le pule e papatiso ai i ona soo anamua. Sa tau mafaufau alii e toalua pe na faia papatisoga i le tele o seneturi i le pule e tatau ai. O le sailiga o tali i nei fesili, sa la o atu ai i se nofoaga tuufua e lata ane i le fale a Iosefa e ole atu ai i le Atua. “O le siufofoga o le Faaola na aumaia le filemu ia i maua,” na manatuaina e Kaotui, ma o se agelu “na afio mai i lalo o faaofuina i le mamalu, ma na tuuina mai le feau ua leva ona sailia.”1
Na molimau nei alii e toalua e faapea sa la tootutuli i luma o le agelu o le sa “tuuina ona lima i luga o i maua” ma faapea mai, “I luga o oulua a’u auauna i le suafa o le Mesia ou te faaee atu le perisitua o Arona.” E ui ua i ai ia i laua le pule e papatiso ai le tasi ma le isi i le vai, ae sa folafola mai le agelu o le perisitua lenei e le’i faatagaina i la’ua e tuuina atu ai le meaalofa o le Agaga Paia. Na faamautinoa atu e le agelu ia i la’ua o le “mana o le faaee atu o lima, mo le meaalofa o le Agaga Paia” o le a o’o mai “i le taimi atofaina.” Sa ia faailoa atu o ia o Ioane, “o ia lava lea ua taua o Ioane le Papatiso i le Feagaiga fou,” ma faapea mai sa ia galue “i lalo o le taitaiga a Peteru, Iakopo, ma Ioane, o e o umiaina ki o le perisitua Mekisateko.” Sa faapea mai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui o lenei aafiaga na tupu ia Me 15, 1829.2 Ina ua tapunia le faaaliga, sa la o atu i le Susquehanna River e latalata ane ma papatiso e le tasi le isi.
O auiliiliga a Iosefa Samita ma Oliva Kaotui sa tusiina ina ua mavae nai tausaga talu le faaalia mai o Ioane le Papatiso, ae o lomiga e lua ma punaoa e lei faasalalauina na tusiaina e latalata ane i le mea na tupu, o loʻo faʻamaonia ai le la manatuaina. Mo se faataitaiga, sa lipotia e se nusipepa e le onaina e le au Mamona e faapea o le tautinoga a Kaotui sa ia mauaina se komisi mai asiasiga faa-agelu i ni nai masina i le mavae ai o le lomiga o le Tusi a Mamona.3 Mulimuli ane sa faamalamalama e Iosefa Samita i le taimi muamua, la te le’i mananao ma Kaotui e faasoa mai auiliiliga o le la aafiaga “ona o se agaga saua” i le eria.4
O le tala a Kaotui i le 1834 na avea o se vaega o le taumafaiga muamua a Iosefa e faamaumau ma faasalalau se talafaasolopito atoa o le Ekalesia. I lana talafaasolopito na tusia muamua, na gaosi i Ohaio i le 1832, sa folafola mai e Iosefa e faamatala ni mea taua na tutupu i le amataga e aofia ai le mauaina o “le Perisitua paia” e ala i le auaunaga a agelu.5 Na tolopoina ia taumafaiga o le lomiga ina ua faaleagaina e ni tagata leaga le ofisa lomitusi a le Ekalesia i Initipene, Misuri, i le 1833, ma o le talafaasolopito lava ia na faia ni toe iloiloga ma ni tuufaatasiga i le taimi o le soifuaga o Iosefa Samita. I lalo o le taitaiga a Iosefa, na tuufaatasia mulimuli ane e failautusi le tala a Kaotui ma ni faamatalaga faaopoopo na saunia e Iosefa lea o loo maua i le aso i le vaega 13 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma i le Penina Tau Tele (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68--72).6
E ui o le fuaitau Perisitua Arona e le’i i ai i faaaliga a Iosefa Samita seia oo i le 1834, o le manatu o se perisitua maualalo e faatusa i se isi perisitua e maoae atu, po o le maualuga, sa ta’ua uma i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona.7 O le toe iloiloga a Iosefa Samita o le tusi o Esoto (o se vaega o lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia) i le taumafanafana o le 1832 na maitauina ai se vaevaega i le va o le perisitua maualuga ma le maualalo.8 O se faaaliga na mauaina e Iosefa ia Setema na sosoo ai na faamanino mai ai o le perisitua maualalo, lea sa tuuina atu ia “Arona ma lana fanau,” e faatatau i “le talalelei sauniuni, o lea talalelei o le talalelei o le salamo ma o le Papatisoga, ma le faamagaloina o agasala, ma le Tulafono o poloaiga faaletino.”9
Ina ua mua’i faatulaga e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Ekalesia i le amataga o le 1830, sa la vaevaeina tiutetauave i ni nai tofi, i se mamanu sa ta’ua i le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona. O nei tofi sa tutusa ma i latou i isi lotu i lea taimi, lea sa masani ona faatulagaina ai latou faalapotopotoga e mulimuli i mamanu o le Feagaiga Fou ma tofi e pei o tiakono, aoao, ositaulaga, toeaina, ma epikopo.10 I le taimi muamua, o nei tofi i le Ekalesia fou toefaatulagaina sa le o faatasi ma le Perisitua Arona po o le Mekisateko. Mulimuli ane, o faaaliga faaopoopo na faatonuina Iosefa Samita i le auala e faaogatusa ai le faatulagaga o le Ekalesia ma le pule o le perisitua, ma i le 1835, o tofi ma tiute na sili atu ona faatulagaina lelei i lalo o le vaaiga a le Perisitua Arona ma le Mekisateko.11
Related Topics: Restoration of the Melchizedek Priesthood, Book of Mormon Translation