Talafaasolopito o le Ekalesia
Faaeega Paia o le Malumalu


“Faaeega Paia o le Malumalu,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Faaeega Paia o le Malumalu”

Faaeega Paia o le Malumalu

I le 1841, na poloaiina ai le Au Paia i Navu e le Alii e fau se malumalu “ina ia mafai ona Ou faaali atu ai i totonu a’u sauniga i lo’u nuu.”1 Faatasi ai ma nei sauniga sa i ai se sauniga sa faaigoa o le faaeega paia, lea sa faaopoopo atu i sauniga o mulumuluga ma le faauuga lea sa folasia atu e Iosefa i le Malumalu o Katelani i le 1836.2 O le popole ai nei fasiotia o ia a o lei maea le malumalu, sa taloina ai e Iosefa Samita ni nai alii i le aso 3 Me, 1842, e faatulaga le potu i le falealuga o le Faleoloa Piliki Mumu e fai ma “totonu o se malumalu i le tele e mafai ona faatagaina ai.”3 O le aso na sosoo ai, sa faatautaia ai e Iosefa Samita ia faaeega paia mo le uluai taimi i se vaega o alii e toaiva. I le lua tausaga na sosoo ai, sa ia tuuina atu ai faaeega paia i se vaega toalaiti o alii ma tamaitai ma aoao ma saunia i latou e taitai i le sauniga ina ia mafai ai e isi Au Paia agavaa ona mauaina pe a maea le malumalu.

Mai le amataga sa malamalama le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faaeega paia o se mea e manaomia ona oo i ai nai lo le na ona faamatalaina. “Ua matou mauaina nisi o mea taua e ala mai i le Perofeta e uiga i le perisitua lea o le a olioli ai o oulua agaga,” Heber C. Na tusi atu Kimball i lona uso a Aposetolo o Pale P. Palate, o le sa lei i ai i Navu ina ua faatoa tuuina atu faaeega paia. ”E le mafai ona ou tuuina atu ia te oe i le laupepa aua e le tatau ona tusiaina.”4 O le eseesega ma mau paia e tusitusia, o le faaeega paia sa aoaoina ai i latou e auai ai, e ala i le valaauliaina o i latou e toefatua’i faafaatusa ia vaega autu o le ata o le faaolataga, e aofia ai “mea aupito taua na tutupu i le vaitau o le foafoaga, o le tulaga o o tatou uluai matua i le Faatoaga o Etena, o lo la le usitai ma tutuliese na taunuu i ai mai lena nofoaga fiafia, o lo la tulaga i le lalolagi tuufua ma le pagatia ina ua pagatia ai e ola e ala i le galulue ma le afu, o le fuafuaga o le togiolaina lea e mafai ai ona togiolaina le solitulafono tele.”5 I le aluga o lenei toefatua’i, sa la osifeagaiga ai e usitai i poloaiga a le Atua, tautino atu e tuuto atu ma le atoatoa o i la’ua lava i Lana galuega, ma maua mai le malamalama e moomia e “toe savavali atu ai i le afioaga o le Tama.”6

Sa lei faamatalaina lava e Iosefa Samita pe na faapefea ona oo mai le faaeega paia, ma e leai foi se faaaliga o faamaumauina e otooto mai ai ona anotusi Peitai, sa molimau mai Uiliata Risati, o se tasi o nai tagata toaitiiti ma maua faaeega paia mai ia Iosefa Samita, e faapea o le sauniga sa “puleaina e mataupu faavae o Faaaliga.”7 Ina ua uma ona folasia mai e Iosefa Samita le faaeega paia, sa ia faatonuina Polika Iaga e “faatulaga ma faapolokalamaina nei sauniga uma” ina ia mafai ona faatautaia i totonu o le malumalu.8 I le taimi muamua, o le sauniga o faaeega paia sa teuina i le na o le manatua o e auai ai. I le 1877, ina ua maea le Malumalu o St. George, sa faatonuina e Polika Iaga se vaega toaitiiti, e aofia ai ma le peresitene o le malumalu, o Uilifoti Uitilafi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e tusi i lalo le sauniga ina ia mautinoa ai le le fesuia’ia i le aluga o taimi ma i le va o malumalu. O le Malumalu o St. George Utah, o se tasi foi lea o nofoaga na faatino ai uluai faaeega paia mo e ua maliliu.9

E ui o le mamanu o faaeega paia o se aoaoga faafaatusa ma le osia o feagaiga sa tumau a le tutusa, ae o le ala sa faatautaia ai le sauniga na suia i le aluga o taimi. I le amataga, o le sauniga sa alu ai le tele o se aso. Sa sailia e taitai o tupulaga mulimuli ane o le Ekalesia, se taitaiga mai le lagi e faafou ai le sauniga, ia faafaigofie ai mo tagata ona faatino ia faaeega paia e sui ai mo e ua maliliu.

E lua faamoemoega maualuga i le taulotoaiga o le 20 seneturi i le talafaasolopito o le faaeega paia, na mafai ai ona faigofie atili ona maua e le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa. I le seneturi 19, ina o faapotopoto pea lava le Au Paia i Iuta e o i malumalu, sa na o le faa-Peretania na faatautaia ai le sauniga o le faaeega paia. Peitai, i le vaitau o le 1940, sa tofia ai e le Au Peresitene Sili ia Eduardo Balderas ma Elder Antoine R. Ivins e faaliliu ia sauniga o le faaeega paia i se isi gagana, le faa-Sipaniolo mo le uluai taimi. Sa faapotopoto le Au Paia mai Mekisiko ma mai paranesi e faaaoga ai le faa-Sipaniolo i le Iunaite Setete i le Malumalu o Mesa Arisona mo le uluai faaeega paia i le gagana Sipaniolo i le 1945.10 I le 1953, sa tofia ai e le Au Peresitene Sili ia Elder Gordon B. Hinckley o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e amata se auala fou e tuuina atu ai faaeega paia i ni gagana eseese i le taimi lava e maea ai le Malumalu o Bern Switzerland. I lalo o le taitaiga a Elder Hinckley, sa faaaoga ai ata vili nai lo tagata moni e tuuina atu vaega o le toefatuina faafaatusa o faaeega paia mo le uluai taimi. I tausaga mulimuli ane, i le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa amatalia ai e Peresitene Hinckley se vaitau e le mafaatusalia o le fausiaina o malumalu, na mafai ai ona faigofie atili ona maua faaeega paia e le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa.

Autu Fesootai: Endowment of Power, Masonry, Nauvoo Temple

Faamatalaga

  1. Faaaliga, 19 Ianuari 1841 [MFF 124],” 6, josephsmithpapers.org; faailoga ua faalaugataisa

  2. Tagai Autu: Faaeega o le Mana.

  3. Lucius N. Scovil letter, in “The Higher Ordinances,” Deseret Evening News, Feb. 11, 1884, 2.

  4. Heber  C. Tusi a Kimball ia Pale P. Palate, 17 Iuni, 1842, Parley P. Pratt correspondence, 1842–1855, Church History Library; sipelaga ua faalaugatasia.

  5. James  E. Talmage, House of the Lord: A Study of Holy Sanctuaries Ancient and Modern (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1912), 99–100.

  6. Brigham Young, i “Minutes of the General Conference,” Deseret News, Apr. 16, 1853, 146. Tagai foi “About the Temple Endowment,” LDS.org

  7. Andrew F. Ehat, “O Ai Ea Se Alu Ae i le Mauga o Ieova? Sesquicentennial Reflections of a Sacred Day: 4 May 1842,” in Donald W. Parry, ed., Temples of the Ancient World: Ritual and Symbolism (Salt Lake City: Deseret Book, 1994), 51. Sa manatu nisi o paaga a Iosefa i le Freemansonry “o se laasaga po o se tapenapenaga” mo le faaeega paia. Tagai “‘They Might Have Known That He Was Not a Fallen Prophet’—The Nauvoo Journal of Joseph Fielding,” in Andrew F. Ehat, trans., BYU Studies, vol. 19, no. 2 (Taumalulu 1979), 7; sipelaga ua faalaugatasia. Tagai foi Autu: Masonry; Heber C. Tusi a Kimball ia Pale P. Palate, 17 Iuni, 1842, Parley P. Pratt correspondence, 1842–1855, Church History Library; Benjamin F. Johnson, My Life’s Review (Independence, Missouri: Zion’s Printing and Publishing Co., 1947), 96.

  8. L. John Nuttall diary, Feb. 7, 1877, typescript, Church History Library, Salt Lake City.

  9. Richard  E. Bennett, “‘Line upon Line, Precept upon Precept’: Reflections on the 1877 Commencement of the Performance of Endowments and Sealings for the Dead,” BYU Studies, vol. 44, no. 3 (Taumafanafana 2005), 61–62. Sa mafaufau taitai o le Ekalesia e faatino ia faaeega paia mo e ua maliliu i Navu ae sa le mafai ona sa faamalosia ia le Au Paia e tuua i le 1846.

  10. Eduardo Balderas, “Northward to Mesa,” Ensign, Sept. 1972, 30–33.