Talafaasolopito o le Ekalesia
Tautalaga e uiga i Talitonuga Faaletapuaiga (“Lauga e uiga i le Faatuatua”)


“Tautalaga e uiga i Talitonuga Faaletapuaiga (“Lauga e uiga i le Faatuatua’),” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia

“Tautalaga e uiga i Talitonuga Faaletapuaiga”

Tautalaga e uiga i Talitonuga Faaletapuaiga (“Lauga e uiga i le Faatuatua”)

O Tautalaga e uiga i le Faatuatua o le igoa lauiloa o se seti o tautalaga e fitu o talitonuga faaletapuaiga sa tuuina atu i le Aoga a Toeaina i Katelani, Ohaio, i le taumalulu o le 1834--35. O ia tautalaga atonu e faatusa i se uluai taumafaiga e faatulaga se faiga faatulagaina lelei o talitonuga faaletapuaiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e a’otauina e le Tusi a Mamona ma uluai faaaliga a Iosefa Samita. O loo faamalamalama mai ai le faatuatua ma tulaga e maua mai ai ma fafagaina ai. E tolu mea e tatau ai, e aoao mai e tautalaga, mo soo “se tagata masani ma atamai” e faaaogaina le faatuatua i le Atua e tatau ai mo le faaolataga: muamua, o le manatu o loo soifua moni lava le Atua, lona lua, o se manatu sao i Lana amio ma uiga faaleatua; ma le lona tolu, o se malamalama faapea o le faamoemoega o le olaga e tulitulimatagauina e se tagata e faalagolago lea i Lona finagalo.1 O loo faalautetele e tautalaga ma faamalamalama nei manatu.

O le uluai tautalaga sa lolomi ma faasalalauina o se osofaiga ia Fepuari 1835, ma le lona lima ma le lona ono sa lolomi ma faasalalauina i le nusipepa a le Ekalesia ia Me 1835. Na lolomi ma faasalalauina faatasi ia tautalaga uma e fitu i se taimi mulimuli ane i lena tausaga i le lomiga muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o tautalaga e aofia ai le “aoaoga faavae” ma faaaliga a Iosefa Samita, o “feagaiga.” Sa faaaofia ai tautalaga i lomiga faa-Peretania o le Mataupu Faavae ma Feagaiga seia aulia le 1921 ma i le tele o faaliliuga e le o le gagana Peretania.

E leai se tusitala patino o tautalaga, e le o i ai foi ni kopi o tusitusiga, e tau atu i taumatematega pe o ai na tusia ia tautalaga. E tusa ai ma Jedediah M. Grant, o se tagatanuu o Katelani i le 1836, o Iosefa Samita ma Sini Rikitone sa avea lava ma faiaoga i le aoga. O loo felafolafoai le au sikola o e sa suesueina sina vaega itiiti o faamaumauga faasolopito e faapea o Sini Rikitone o le tusitala pe sa tele se sao i le sauniaina o tautalaga.2 Ioe, sa faaigoaina e Polika Iaga o tautalaga sa “saunia e Uso Sini.”3 O le tele o le aofia ai o Iosefa Samita i le gaosiga o tautalaga, pe afai na i ai, e le o iloa. Ae ui o lea, o le aofia ai o tautalaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835 o loo malosi ai lava se faapea mai o Iosefa Samita na faamaoniaina anotusi o tautalaga.4

O le lolomiga o Tautalaga e uiga i le Faatuatua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua siitia ai lona tulaga i tagata o le Ekalesia. Peitai, i le amataga o le seneturi 20, sa matua faateleina ai le popolega o taitai o le Ekalesia e uiga i nisi o faamatalaga i Tautalaga e uiga i le Faatuatua. Mo se faataitaiga, o le tautalaga lona lima o loo talanoa e uiga i le Tama faapea o se “peresona o agaga,” lea e peiseai ua feteenai ma le aoaoga a Iosefa Samita (na faaalia i le 1843, ina ua mavae ni tausaga talu ona tuuina mai ia tautalaga) faapea “o le Tama e i ai se tino o aano ma ivi e pa’itino e pei o le tagata” (MFF 130:22).5 Sa lagonaina e James E. Talmage, o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le sa taitaia le komiti sa toeiloiloina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1921, e faapea e sili ai le “aloese mai le faaluafesasi ma finauga i lenei itu taua o le talitonuga.”6 E le gata i lea o ia tautalaga e lei taliaina e le Ekalesia faapea o se mea e ese mai lesona faaletapuaiga, o le tali mai lea a le komiti a Talmage. E faavae i luga o nei fautuaga, sa aveesea mai ai ia Lectures of Faith [Tautalaga e uiga i le Faatuatua] mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

E ui lava ina ua uma ona aveese mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa suesueina soo pea lava ia Tautalaga e uiga i le Faatuatua e faifeautalai ma isi tagata o le Ekalesia i lomiga sa toe lomia, ma o nisi taimi foi e sii mai ai e lomiga a le Ekalesia mai tautalaga. E i ai se laina e tele ina ta’ua e faitauina faapea, “O se tapuaiga e le manaomia ai le ositaulagaina o mea uma, e leai lava se mana e lava e maua ai le faatuatua e tatau ai mo le ola ma le faaolataga.”7

O Autu e Fesootai: Mataupu Faavae ma Feagaiga

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga, 1835, 36, josephsmithpapers.org.

  2. Noel B. Reynolds, “The Case for Sidney Rigdon as Author of the Lectures on Faith,” Journal of Mormon History, vol. 31, no. 3 (Tautoulu 2005), 1–41. Sa taumafai isi e atofa se e faapea o le tusitala e faavae i suesuega o upu. Tagai Alan J. Phipps, “The Lectures on Faith: An Authorship Study,” master’s thesis, Brigham Young University, 1977.

  3. Brigham Young, Discourse, April 4, 1860, Pitman Shorthand Transcriptions, Church History Library.

  4. “Faaopoopoga 1: First Theological Lecture on Faith, circa January–May 1835,” in Matthew C. Godfrey, Brenden W. Rensink, Alex D. Smith, Max H Parkin, and Alexander L. Baugh, eds., Documents, Volume 4: April 1834–September 1835. Vol. 4 of the Documents series of The Joseph Smith Papers, edited by Ronald K. Esplin and Matthew J. Grow (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2016), 457–67.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga, 1835, 53, josephsmithpapers.org.

  6. Larry E. Dahl, “Authorship and History of the Lectures on Faith,” in The Lectures on Faith: In Historical Perspective, Larry E. Dahl and Charles D. Tate Jr., eds. (Provo, Utah: Religious Studies Center, Brigham Young University, 1990), 18.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga, 1835, 60, josephsmithpapers.org.