Talafaasolopito o le Ekalesia
Olaga I Aso Uma o le Augatupulaga Muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai


“Olaga I Aso Uma o le Augatupulaga Muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai“

“Olaga I Aso Uma o le Augatupulaga Muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai“

“Olaga I Aso Uma o le Augatupulaga Muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai“

E lei umi lava ona maliu lona tama, ae vaaia e Nancy Alesana e sefulufa tausaga le matua ma o se Au Paia o Aso e Gata Ai i le lumanai, lona tina o Peti ua mativa ma auina atu tamaiti o le aiga e nonofo ma aiga. Na maua e Nancy se aoaoga mai ona matua matutua, na faitau le Tusi Paia i faatasiga faaleaiga, ma aoao e lalaga vulu ma suisui. Ina ua 15 tausaga o Nancy, na toe foi mai lona tina mo se vaitaimi, ma, i le le mafai ai ona tatalia le manatu o le toe toesea mai lona tina, na mulimuli atu ai Nancy ia Peti e nonofo ma aiga. E lei umi ae faaipoipo Nancy i se tausoga, o Mose Tracy, ma na faamautu ai mo le olaga.”1

O le olaga faateineitiiti o Nancy o le a le faateia ai ana uo faapea e fou. O le tele o aiga i lena taimi na aafia i le maliu faafuasei o se tagata o le aiga po o le faaumiumi ona toesea. O le tele o aiga o Amerika na faaa‘o’oga fanau teine i le lagaga ma le suisui, ma na tafafao faamasani tagata talavou ma faaipoipo i o latou tausaga mai le 18 i le 22 tausaga.

O nei vaega ma isi uiga o le olaga o aso uma o le olaga i le Iunaite Setete i lena taimi e le masani ona faamaumauina sa’o i le talafaasolopito, ma e tumau pea le le masani ai ma e mamao ese atu i tagata faitau o aso nei. Ae o faiga ma tu masani o aso uma o na taimi na faia ai le lalolagi na soifua ai le Au Paia ma faia a latou filifiliga. O vaega o aso taitasi o le olaga na sa sili ona suia i le amataga o le 1800 e aofia ai tulaga tautupe faaleaiga, soifua maloloina patino, malologa, femalagaaiga, ma fesootaiga.

Tulaga Tautupe Faaleaiga

O le tulaga tautupe na fausia ai le aso masani mo le tupulaga muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Aua sa utiuti le faasoa e maua ai mea na manaomia i le aiga, na faalagolago tagata i tagata o o latou aiga mo le meaai. E sili atu ma le 90 pasene o tagata Amerika i aso o Iosefa Samita na ola i faatoaga ma i eria maotua, ma e oo lava i aai e sili ona tetele ua laiti i le tulaga o aso nei—ua na o Niu Ioka, Filatelafia, Palitimoa, ma Posatona na i ai ni aofaiga o tagata e sili atu ma le 50,000 tagata i le 1830. O aiga i nuu tua e masani ona tuuina atu galuega i o latou aiga, faatasi ma matua e saunia meaai ma galuega i le fale seia oo ina mafai ona faia e tamaiti.

O faatoaga na manaomia ai ni faatulagaga o aso uma ma faavaitaimi. I le vaveao, e masani lava ona amata e tamaitai o le aiga galuega o le tausiaiga e pei o le tausia o se togalaau, faiga o galuega autu o le fale e pei o le pata ma le sisi, lalagaina o lavalava, fonofono ma faamama lavalava, ma le kukaina o meaai. O alii o le aiga e tuua le fale mo galuega i fafo i le tausia o manu po o tomai tau pisinisi e pei o le kamuta, lipea, faiga o paumanu, ma isi lava galuega. I le afiafi, o le tele lava o aiga e faapotopoto i totonu o fale mo talanoaga po o le faitauina o le Tusi Paia. O matua, teine, ma tama e masani ona momoe i moega eseese e fai i vaovao po o fulumanu.

O le manaomia tele o mea tautupe faaleaiga na taitai atu i tupulaga talavou e matutua atu ma talavou matutua e sailia se soa talenia mo se toalua. Ina ua faateteleina le vasega feololo i le amataga o le 1800, na mafai loa e ulugalii ona sili atu le tutoatasi i le filifilia po o ai ma po o afea e faaipoipo ai. O lagona alofa ma le fiafia o le ulugalii na faateleina ona suitulaga i le tulaga manuia o le aiga potopoto e pei ona sa i ai le mafuaaga mo le faaipoipoga. Ao mafai pea e ulugalii ona faamanuiaina i ni nai fanau po o le leai foi, na matuai faigata lava mo se tagata nofotoatasi ona faatumauina se olaga faifaatoaga.

Na faamoemoe matua ia latou fanau ia fesoasoani atu i le tausiga o le aiga i le ogatotonu o le olaga faatamaitiiti. Mo tupulaga na muamua atu, o le tulaga faamatua e aofia ai le taofia o le amioleaga e ola mai ma fanau e ala i le vaavaaia ma le saua e oo lava i le faasalaina faaletino. E oo atu i le amataga o le 1800, ua amata ona suia manatu, ma ua avea le olaga faatamaitiiti o se taimi o le atiina ae o le uiga o se tasi. O le taalo e le gata na fesoasoani i tamaiti e laiti tele mo galuega e faapasi ai le taimi ae na saunia ai foi i latou mo le taliaina o matafaioi masani o le a latou faataunuuina o ni tagata matutua. E masani ona tausia e teine ni pepe taalo, ao tama e taaalo i fafo e manaomia ai le malosi faaletino. A latou oo atu i le tulaga matutua, o lo latou sootaga i le aiga e siitia ao latou faaipoipo ma vaavaai i le amataina o se faatoaga po o se pisinisi a i latou lava.

E masani lava, o ava faatoa faaipoipo e fananau i totonu o le 18 masina o le faaipoipoga. O le maitaga ma le fanauina o se pepe e aumaia fafine faatasi, ae maise lava faatosaga, tagata o aiga, ma tuaoi, e fesoasoani i le tina. O faatosaga o le lotoifale e tuuina atu ni vai faanatura e faatea ai le tiga po o pulouaitu e faavave ai le tigafanau ma faatautaia le fanauina mai o le pepe. O le tina ma le pepe na feagai ma ni faigata matuia—o ni nai faatusatusaga, o le tele lava pei o le 4 pasene o fafine e maliliu i le taimi o le fanauina o le pepe ma pe a o le tasi mai le lima o pepe e maliliu i le tausaga muamua. Na masani lava ona faatalitali matua i le faaigoaina o a latou fanau, o nisi taimi seia atoa ni nai masina o tamaiti.2

Soifua Maloloina Patino

E pei o isi tagata Amerika i sisifo, o uluai Au Paia o Aso e Gata Ai na popole lava i le mataupu o le soifua maloloina. O le tele o togafiti faafomai na faamaonia le le lelei, ma na tele lava faamai na aafia ai nuu. O meaai mafu, vai le mama, ma le leai o se tumama lautele na taitai atu i le pipisi o le faamai manava, le faamai e sili ona taatele i tagata i nuu tua. O le tumama patino e aofia ai le fufuluina o lima ma mata i le vai ma le oloina ese o le palapala mai le tino atoa i ni ie po o ni solo. O le fasimoli e mo le faamamaina o le fale ma le taina o lavalava, ae le mo le faamamaina o le pau, ona o le malosi o le fasimoli.

O manogi o otaota, fale le taua i fafo, afu, ma lapisi pala ua faateleina i taulaga ma aai foi, ona e toaitiiti tagata e taeele atoa le tino i le tele o taimi ma o le tiaiina o lapisi na tumau pea le avea o se faafitauli masani. E masani ona tanumia e faifaatoaga a latou lapisi , ao tagata o le taulaga e tuu lapisi i auala mo puaa o loo feoai e aai ai. O le tuufaatasia o le maualalo o le tumama lautele ma le faigata ona tiai lapisi ua faateleina ai le salalau atu o faamai. O le a alu se isi senituri faatoa iloaina le matafaioi a siama i faamai na o le a taitai atu i le faaleleia lautele o le tumama.

Na faapena foi ona vave le pipisi o faamai o le mama. E toatele tagata Amerika o le senituri 19 na taliaina le manatu faapea o le tino e i ai ni vaega se fa e taua o iuma, na e mafua ai le mai pe a le paleni. O lenei manatu na taatele ma o le tele o togafiti mo le fiva i le amataga o le senituri 19 na valaau mai mo le totomaligi, o se faiga e faamaligi ai le toto o le tagata mai ia toe faapaleni ai iuma o le tino. O fomai ma isi fomai tutoatasi i lena taimi o nisi taimi e aunoa ma se iloaina e faateleina ai le tigaina o le latou mai.

I taimi o masina mafanafana, e faasalalau ai e namu faamai e pei o le malaria ma le fiva samasama. E maua e tagata le faamai ma le mamapala mai le fesootaiga i le toto ma siama ninii e pipii i le palapala. O aai na avea ma nofoaga autu mo faamai; toeitiiti lava o se kuata o tagata maliliu i le Aai o Niu Ioka i le 1804 o se taunuuga o le mamapala lava ia. O tui puipui na ofoina atu se puipuiga i le smallpox, ae o le toatele na fefefe faapea o le faatinoga o le a mautinoa ai le maua o le mai ma atonu foi o le oti, ma na tauivi fomai mo le fiasefulu o tausaga e togafitia mai e le talitonu i vailaau faataitai. O le toatele e sili atu le taumafai o se vailaau i le fale po o se vai a se tuaoi nai lo le faamamaina o ipu, taele soo, po o le auina atu mo se suesuega faafomai.

Malologa

O mea masani o le faagasologa i aso uma na avea ai le galue o le faamuamua sili, ae na i ai ni taimi o aiga mo le malologa. Na o e maumea ma e laiti tele na fiafia i taimi uumi e eva ai. Mo isi tagata uma lava, o popolega faalelotu e uiga i le fanauina mai e le faafiafia o le agasala na faamalosia ai se tautinoga lautele o le ola sefe ma le galue malosi. O le malologa na masani ona avea o se ituaiga o malologa i se siosiomaga o le galuega, e pei o le fagafaga, tafaoga i le taimi o le taumafataga, ma le faia o ni a latou lava taaloga po o tauvaga i galuega o loo fai.

O le tele lava o aiga faifaatoaga e galulue i aso e ono o se vaiaso, fai se malologa i le Aso Sa mo tapuaiga ma le faafilemuina, pe o le faafiafia i ni faatasiga faapitoa po o faletalimalo o le lotoifale. O nuu tua e faatulagaina ni fonotaga o “pi,” po o ni tauvaga a vaega, e fausia ni fale, faamama fanua, pe selesele ni fua o faatoaga. O nei vaega e masani oni avanoa e olioli ai i musika, sisiva, ma faamatala ni tala. O tagata lotu na masani i fonotaga e uumi atu e faatumulia i lauga faafiafia. E faaeseese e failauga ma le iloa o latou leo ma taga ia ofoofogia, e pei lava o se faafiafiaga nai lo o se failauga po o se faiaoga migao. O faatasiga lautele, e aofia ai sauniga lotu, e mafai ona tele itula e fai ai, o se ituaiga o faafiafiaga i totonu ma ia i latou lava.

Femalagaaiga

O le toatele o le tupulaga muamua o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e faapena foi isi tagata Amerika i lena taimi, na malaga e ala i le savavali, solofanua, taavale solofanua, po o vaa. Na malaga faifeautalai i ni malaga e uumi atu, ma oo atu i isi konetineta i vaa, ae o la latou malaga mai lea aso i lea aso na faia lava i le savali ma o nisi taimi o le tietie. O auala i Amerika i Matu na i ai taavale solofanua ma taavale toso, ae o auala savali na ui atu i togavao ma fanua gaoa ma e mafai ona leiloa i le po e sui ai le tau. O tagata o Amerika i sisifo e le fiafia e faimalaga i le taimi o le tautotogo, aua e liusuavai le kiona ma tuua ai auala ua lopala. O vaitafe, ae maise lava le Misuri ma Potomaka, ma o la afu e le mafaufauina ma galu fepiopioai, e lamatia ai tagata uma sei vagana ai tagata alovaa e sili le poto masani. O tagata malaga i le taimi o le taumafanafana o nisi taimi e faaaogaina vaa o le alavai i luga o vai ua fausia mo vaa e pei o le Alavai o Iri.

O le auala e sili ona taatele o femalagaaiga mo nofoaga e sili atu le mamao e faatumauina pea le taavale solofanua. Na aveina e avetaavale solofanua e sopoia le atunuu ua nofoia o Amerika i Matu i se tau e mafai ona totogi e le toatele o uluai Au Paia o Aso e Gata Ai mo na o ni nai taimi lava o o latou olaga. E malaga le taavale i vaega, mai se tasi malologa i le isi, e masani lava o se fale mautotogi po o se tamai faletalimalo. E fiafia tagata malaga i le suiga o le vaaiga ma faafiafiaga i le afiafi, ae na faigata tele malaga pe a fuafua atu i malaga i onapo nei. E masani ona fesoasoani pasese i avetaavale i le siiina o se uili mai le palapala, ma o nisi taimi e fefefe ai solofanua ma taufetuli saoasaoa ai, e manaomia ai le avetaavale e toe puleaina pe fesoasoani ia i latou o loo i luga ina ia o ese mai le taavale. O se tietie mai Positone i Paramaira, Niu Ioka, o se mamao pe a ma le 400 maila, e alu ai pe a ma le lua vaiaso e faataunuu ai.3

Fesootaiga

O auala o femalagaaiga na faatapulaa ai fesootaiga i mea na mafai ona kiliva e ala atu i vaa po o taavale solofanua. Na faalagolago le polokalama o meli i le Iunaite Setete i taavale solofanua meli ma “auala o meli,” e tauaveina atu tusi. O le mea moni lava o falemeli uma lava na faatumauina i le itu i matusasae i le 1800, ae na faateleina auala o meli mo le isi luasefulu tausaga, lea na maua ai ni meli masani mo nuu i sisifo i le faaiuga o le 1820 agai i luma. Na masani ona fesootai uluai Au Paia o Aso e Gata Ai i tusi, e tusa lava pe ua faaaoga lautele le masini telekalafi i le ogatotonu o le 1800.

O fesootaiga faitele foi na faalagolago i ala tusitusia. O tagata faitau na vaavaai i nusipepa, mekasini, tamai tusi, ma tusi mo talafou ma fetusiaiga. O tulaga tautusitusi i le Iunaite Setete na ausia ni tulaga maualuluga i lenei periota, ma o le tele o tagata Amerika na auai i upufai o malo ma finauga lautele i ala o tusi lolomi.

O se mataituina o le tulaga o vailaau ma tekinolosi o fesootaiga ma mea e manaomia e le olaga o nuu tua ua fesoasoani ia i tatou e malamalama atili ai i auala faafaifeautalai a uluai Au Paia, a latou faiga o le fausiaina o le nuu, ma le anotusi o faaaliga o Iosefa Samita. E ui lava e masani ona le ta’ua i latou, o nei mea moni o le olaga o aso uma na matuai faatosina ai lava le uluai tuputupu ae o le Ekalesia ma taumafaiga a le Au Paia ia faapotopoto ma fausia Siona.

Faamatalaga

  1. Eleanor C. Jensen and Rachael G. Christensen, “‘Our Lamps Trimmed and Burning’: Nancy Naomi Alexander Tracy (1816–1902),” i le Richard E. Turley Jr. and Brittany A. Chapman, eds., Women of Faith in the Latter Days: Volume One, 1775–1820, (Salt Lake City: Deseret Book, 2011), 439–40.

  2. J. D. B. De Bow, Mortality Statistics of the Seventh Census of the United States, 1850, executive document no. 98, i le Executive Documents Printed by Order of the House of Representatives, During the Second Session of the Thirty-Third Congress, 1854–’55 (Washington, D.C.: A. O. P. Nicholson, 1855). O le saoasaoa o le numera o pepe feoti i le Iunaite Setete i le 1850 na toeitiiti lava faaluaina le saoasaoa e sili ona maualuga o le lalolagi i le 2015: Afakanisitana, pe a ma le 11 pasene (“Infant Mortality Rate,” Central Intelligence Agency, The World Factbook, cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2091.html). Mo le saoasaoa o fafine maliliu o lena periota, tagai Ervine Loudon, Death in Childbirth: An International Study of Maternal Care and Maternal Mortality, 1800–1950 (Oxford: Clarendon Press of Oxford University Press, 1993).

  3. Orson Hyde diary, Dec. 10–22, 1832, i le Journal, 1832 February–December, 86–87, Church History Library, Salt Lake City.