Nofoaga Faasolopito o le Ekalesia
Na amata i le popofou o le vaitau e 1900 na faatau mai ai ma faasaoina e le Ekalesia ni isi o nofoaga aupito sili ona taua o le Toefuataiga. O le faamoemoega o le Ekalesia i le faasaoina ma le faagaoioiina o nei nofoaga o le molimauina ai lea o mea na tutupu o le Toefuataiga, o faamanuiaga a le Atua i luga o Lona nuu, ma le tuuto a’ia’i o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa ositaulaga e fausia le malo o le Atua. O le Au Paia o Aso e Gata Ai i aso nei e asiasi atu i nofoaga faasolopito i le oo moni atu i ai ma asiasi atu e faaaoga ai auala faatekinolosi ina ia oo i nofoaga e fesootai ma le Perofeta o Iosefa Samita ma le talafaasolopito o le Ekalesia anamua.
I le 1902, na faavaeina ai e le Au Peresitene Sili se Ofisa o Faamatalaga i le Lotoa o le Malumalu—o le nofoaga faasolopito o le Ekalesia e sili ona vaaia gofie ma asia. O faifeautalai i le lotoifale sa saunia ni maimoaga taamilo, ma e anoanoa’i tagata asiasi sa oo atu e aoao e uiga i maota ma le Ekalesia. Sa matuai faamanuiaina lea taumafaiga o lea i le 1905, a’o taulalata atu i le faamanatuina o le selau tausaga o le soifua mai o Iosefa Samita, na faatagaina ai e le Au Peresitene Sili le faatauina mai o le faatoaga lea sa fanau ai Iosefa i Sarona, Vermont. E ui ina sa maua mai muamua e le Ekalesia se fanuatanu o paionia i Mount Pisgah, Iowa, i le 1886; le Falepuipui i Karefasi i Ilinoi i le 1903; ma se vaega o le fanua o le malumalu i Initipene, Misuri, i le 1904, o le nofoaga na fanau ai Iosefa Samita o le nofoaga muamua lea na atiina’e faapitoa o se nofoaga o aoaoga, musumusuga, ma malaga.1 O le faaiuga a le Au Peresitene Sili na ta’imua i le mea o le a avea o se upegafesootai o le silia ma le luasefulufa o nofoaga faasolopito i le Iunaite Setete.2
I le isi fiasefulu tausaga na sosoo ai, na maua ai e le Ekaelsia ni nofoaga faasolopito faaopoopo, e aofia ai le Vao Paia i le 1907, le nofoaga o le Malumalu o Far West i le 1909, le Mauga o Kumora i le 1923 ma le 1928, le Faatoaga a le au Uitimera i le 1926, ni fale ma fanua e tele i Navu i le amataga o le 1937, ma le nofoaga o le Falepuipui i Liperate i le 1939.3
Sa tuu atu e le Ekalesia ni isi o nei fale ma fanua e nonofo mautotogi ai tagata e nofoia. I ni isi o fale ma fanua, sa valaauina e taitai o le Ekalesia ni ulugalii e tautua ai o ni faifaatoaga ma tagata e vaaia. I nei tulaga uma, o ni isi taimi e tu’itu’i atu ai tagata i faitotoa ma fesili atu mo ni maimoaga taamilo.4 Sa faapitoa le fia iloa e tagata asiasi o le Falepuipui i Karefasi. I le 1939, i le aioiga a Bryant S. Hinckley, le peresitene o le Misiona a Setete i Matu, na toefuataiina ai e le Ekalesia se vaega o le falepuipui i lona tulaga faasolopito ma valaauina ai se ulugalii faamisiona e tuuina atu ni maimoaga taamilo, lea na faavaeina ai se ta’iala mo isi nofoaga.5
O fafo o le Falepuipui o Karefasi, Karefasi, Ilinoi.
Talu mai le vaitau o le 1960, ua taulai atu ai le Ekalesia i le fatufatuina o le toefuataiina tonu o fale ma laufanua sa uluai i ai, lea na faaosofia e faiga masani i le faasaoina o nofoaga faasolopito i le Iunaite Setete.6 O nofoaga e pei o le fale na i ai se faataatiaga faaauivi na fauina e le aiga o Iosefa ma Lusi Maki Samita i luga o le latou faato’aga i Niu Ioka ua mae’a lelei ona toefausiaina ma faatotogaina. O vaaiga o loo misi, e pei o le fale na fau i ogalaau sa i ai muamua a le au Samita, ua toefauina i luga o faavae o uluai fale. O nei fale ua toefuata’i ma toefausia, ua tuu i laufanua faasolopito, e fesoasoani i tagata asiasi e atili vaai faalemafaufau atoa ai i mea na tutupu i le amataga mai o le Toefuataiga. I nisi o nofoaga, ae maise lava i mea o loo misi mai ai uluai fausaga po o laufanua o le vaaiga autu lea e sili ona taua, e tele lava ina faamatalaina tala e ala atu i maa faamanatu, ata tifaga, ma faaaliga o [faatufugaga].
O fale anamua o le Ekalesia, e aofia ai malumalu, tapeneko, ma falesa, o ni nofoaga faasolopito taua foi, o le tele o nei nofoaga o loo tumau pea le faaaogaina e tagata auai ma aulotu o le Ekalesia. Ioe o loo i ai le faitau selau o isi nofoaga taua i le talafaasolopito o le Ekalesia i le lalolagi atoa. O le tele o nei nofoaga o loo faaalia ai faailoga ua leva na faatulagaina ai e malo, aiga, sosaiete ua leva, po o le Ekalesia lava ia. O isi ua toe suia o latou faamoemoega ae o loo manatuaina lava e le Au Paia i le lotoifale.
Autu e Fesootai: Falepuipui i Liperate, Palamaira ma Maniseta, O Le Vao Paia ma le Faatoaga a le Aiga o Samita