Talafaasolopito o le Ekalesia
Nofoaga Faasolopito o le Ekalesia


Nofoaga Faasolopito o le Ekalesia

Na amata i le popofou o le vaitau e 1900 na faatau mai ai ma faasaoina e le Ekalesia ni isi o nofoaga aupito sili ona taua o le Toefuataiga. O le faamoemoega o le Ekalesia i le faasaoina ma le faagaoioiina o nei nofoaga o le molimauina ai lea o mea na tutupu o le Toefuataiga, o faamanuiaga a le Atua i luga o Lona nuu, ma le tuuto a’ia’i o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa ositaulaga e fausia le malo o le Atua. O le Au Paia o Aso e Gata Ai i aso nei e asiasi atu i nofoaga faasolopito i le oo moni atu i ai ma asiasi atu e faaaoga ai auala faatekinolosi ina ia oo i nofoaga e fesootai ma le Perofeta o Iosefa Samita ma le talafaasolopito o le Ekalesia anamua.

I le 1902, na faavaeina ai e le Au Peresitene Sili se Ofisa o Faamatalaga i le Lotoa o le Malumalu—o le nofoaga faasolopito o le Ekalesia e sili ona vaaia gofie ma asia. O faifeautalai i le lotoifale sa saunia ni maimoaga taamilo, ma e anoanoa’i tagata asiasi sa oo atu e aoao e uiga i maota ma le Ekalesia. Sa matuai faamanuiaina lea taumafaiga o lea i le 1905, a’o taulalata atu i le faamanatuina o le selau tausaga o le soifua mai o Iosefa Samita, na faatagaina ai e le Au Peresitene Sili le faatauina mai o le faatoaga lea sa fanau ai Iosefa i Sarona, Vermont. E ui ina sa maua mai muamua e le Ekalesia se fanuatanu o paionia i Mount Pisgah, Iowa, i le 1886; le Falepuipui i Karefasi i Ilinoi i le 1903; ma se vaega o le fanua o le malumalu i Initipene, Misuri, i le 1904, o le nofoaga na fanau ai Iosefa Samita o le nofoaga muamua lea na atiina’e faapitoa o se nofoaga o aoaoga, musumusuga, ma malaga.1 O le faaiuga a le Au Peresitene Sili na ta’imua i le mea o le a avea o se upegafesootai o le silia ma le luasefulufa o nofoaga faasolopito i le Iunaite Setete.2

Ata
faavae o le fale

O le faavae o le nofoaga na fanau ai Iosefa Samita i Sarona, Vermont, i le taimi na faatau mai ai e taitai o le Ekaelsia le fanua i le 1905.

I le isi fiasefulu tausaga na sosoo ai, na maua ai e le Ekaelsia ni nofoaga faasolopito faaopoopo, e aofia ai le Vao Paia i le 1907, le nofoaga o le Malumalu o Far West i le 1909, le Mauga o Kumora i le 1923 ma le 1928, le Faatoaga a le au Uitimera i le 1926, ni fale ma fanua e tele i Navu i le amataga o le 1937, ma le nofoaga o le Falepuipui i Liperate i le 1939.3

Sa tuu atu e le Ekalesia ni isi o nei fale ma fanua e nonofo mautotogi ai tagata e nofoia. I ni isi o fale ma fanua, sa valaauina e taitai o le Ekalesia ni ulugalii e tautua ai o ni faifaatoaga ma tagata e vaaia. I nei tulaga uma, o ni isi taimi e tu’itu’i atu ai tagata i faitotoa ma fesili atu mo ni maimoaga taamilo.4 Sa faapitoa le fia iloa e tagata asiasi o le Falepuipui i Karefasi. I le 1939, i le aioiga a Bryant S. Hinckley, le peresitene o le Misiona a Setete i Matu, na toefuataiina ai e le Ekalesia se vaega o le falepuipui i lona tulaga faasolopito ma valaauina ai se ulugalii faamisiona e tuuina atu ni maimoaga taamilo, lea na faavaeina ai se ta’iala mo isi nofoaga.5

Ata
fafo o le Falepuipui o Karefasi

O fafo o le Falepuipui o Karefasi, Karefasi, Ilinoi.

Talu mai le vaitau o le 1960, ua taulai atu ai le Ekalesia i le fatufatuina o le toefuataiina tonu o fale ma laufanua sa uluai i ai, lea na faaosofia e faiga masani i le faasaoina o nofoaga faasolopito i le Iunaite Setete.6 O nofoaga e pei o le fale na i ai se faataatiaga faaauivi na fauina e le aiga o Iosefa ma Lusi Maki Samita i luga o le latou faato’aga i Niu Ioka ua mae’a lelei ona toefausiaina ma faatotogaina. O vaaiga o loo misi, e pei o le fale na fau i ogalaau sa i ai muamua a le au Samita, ua toefauina i luga o faavae o uluai fale. O nei fale ua toefuata’i ma toefausia, ua tuu i laufanua faasolopito, e fesoasoani i tagata asiasi e atili vaai faalemafaufau atoa ai i mea na tutupu i le amataga mai o le Toefuataiga. I nisi o nofoaga, ae maise lava i mea o loo misi mai ai uluai fausaga po o laufanua o le vaaiga autu lea e sili ona taua, e tele lava ina faamatalaina tala e ala atu i maa faamanatu, ata tifaga, ma faaaliga o [faatufugaga].

O fale anamua o le Ekalesia, e aofia ai malumalu, tapeneko, ma falesa, o ni nofoaga faasolopito taua foi, o le tele o nei nofoaga o loo tumau pea le faaaogaina e tagata auai ma aulotu o le Ekalesia. Ioe o loo i ai le faitau selau o isi nofoaga taua i le talafaasolopito o le Ekalesia i le lalolagi atoa. O le tele o nei nofoaga o loo faaalia ai faailoga ua leva na faatulagaina ai e malo, aiga, sosaiete ua leva, po o le Ekalesia lava ia. O isi ua toe suia o latou faamoemoega ae o loo manatuaina lava e le Au Paia i le lotoifale.

Autu e Fesootai: Falepuipui i Liperate, Palamaira ma Maniseta, O Le Vao Paia ma le Faatoaga a le Aiga o Samita

Faamatalaga

  1. Tagai Proceedings at the Dedication of the Joseph Smith Memorial Monument at Sharon, Windsor County, Vermont, December 23rd, 1905 (Salt Lake City, 1906).

  2. Jennifer L. Lund, “Joseph F. Smith and the Origins of the Church Historic Sites Program,” i le Craig K. Manscill, Brian D. Reeves, Guy L. Dorius, and J. B. Haws, eds., Joseph F. Smith: Reflections on the Man and His Times (Provo: Religious Studies Center, 2013), 345–52.

  3. Lund, “Origins of the Church Historic Sites Program,” 352; Larry C. Porter, “Central New York,” i le Larry C. Porter, ed., New York and Pennsylvania, vol. 2 of LaMar C. Berrett, ed., Sacred Places: A Comprehensive Guide to Early LDS Historical Sites (Salt Lake City: Deseret Book, 2000), 140; Larry C. Porter, “Western New York,” in Porter, ed., New York and Pennsylvania, 158; Max H Parkin, ed., Missouri, vol. 4 of LaMar C. Berrett, ed., Sacred Places: A Comprehensive Guide to Early LDS Historical Sites (Salt Lake City: Deseret Book, 2004), 225; Benjamin C. Pykles, Excavating Nauvoo: The Mormons and the Rise of Historical Archaeology in America (Lincoln: University of Nebraska Press, 2010), 27.

  4. Lund, “Origins of the Church Historic Sites Program,” 354.

  5. Scott C. Esplin, “Dark Tourism: Healing at Historic Carthage Jail,” Journal of Mormon History, vol. 46, no. 1 (Jan. 2020), 101.

  6. Pykles, Excavating Nauvoo, 71–128.