Talafaasolopito o le Ekalesia
Tauaofiaga Lona Tolu


Tauaofiaga Lona Tolu

I seneturi lona 19 ma le amataga o le seneturi lona 20 sa faatulagaina ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i le tele o atunuu o le lalolagi i lalo o le taitaiga a se peresitene o le misiona mai le Iunaite Setete o lē sa tofiaina atu i lo latou atunuu.1 Mai le 1936 e oo i le 1946, pe tusa ma le tasi-vaetolu o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Mekisiko na faatula’i mai ai se vaega na ta’ua o le Tauaofiaga Lona Tolu, lea na aoaoina ai aoaoga faavae o le Ekalesia a’o latou teenaina le pule a peresitene o le misiona na tofiaina atu i Mekisiko o e sa lē tupuga mai Mekisiko. I le 1946, sa malaga atu ai le Peresitene o le Ekalesia o Siaosi Alapati Samita i Mekisiko e pulefaamalumau i se konafesi o le toetuufaatasia, lea na toe aumaia ai tagata o le Tauaofiaga Lona Tolu i le faaaumeaga faatasi ma isi tagata o le Ekalesia.2

O ni isi o vaega tulaga ese sa oo atu ai i le vaeluaga e sefulu tausaga le umi. E ui ina sa i ai taimi na lagona ai e tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa le lē fiafia i taitai misiona mai Amerika i le amataga o le seneturi lona 20, ae sa i ai ni tulaga ese patino lava i Mekisiko na faatupuina ai feteena’iga faaopoopo. Na tapuni atoa e taitai o le Ekalesia le Misiona a Mekisiko mai le 1889 e oo i le 1901 ma toe aveese mai faifeautalai mai atunuu i fafo mai Mekisiko ile 1912 e oo i le 1917 i le taimi o le Fouvalega i Mekisiko.3 I le 1926, na faateaina ai e le malo o Mekisiko ia failotu mai atunuu i fafo o se vaega o le tauiviga ma le lotu Katoliko. O finauga faalaua’itele i le manaomia o le taitaiga faalelotu i le lotoifale na faalogoina i le toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Mekisiko. Ona o le talafaasolopito o le faailoga lanu e faasaga i tagata moni i le Iunaite Setete ma Mekisiko, na maua ai e tagatanuu moni o Mekisiko le malosiaga i aoaoga o le Tusi a Mamona e uiga i tagatanuu moni o Amerika o se nuu filifilia ma tepa taula’i atu i lo latou faafouina folafolaina ma le matafaioi i tulaga faaletaitai.4

I le 1931, ina ua mavae le maliu faafuasei o Rey L.Pratt, o se peresitene misiona ua loa ona tautua o lē sa mauaina le faaaloalo o tagata o le ekalesia i Mekisiko, na valaauina loa Antoine R. Ivins e pulefaamalumalu i le Misiona a Mekisiko. I le taimi o le Fouvalega, na faalautele atu ai le misiona e aofia ai ma tagata tautatala faa-Sipaniolo i le Iunaite Setete, ma sa toeitiiti atoa le tausaga, o taula’i atu Ivins i na paranesi e aunoa ma le faafesoota’ia pe asiasi atu i le au paia i Mekisiko. I le taimi lena, ua faalua ona talosagaina e taitai i le lotoifale e aofia ai Isaías Juárez, Bernabé Parra, ma Abel Páez ia le Au Peresitene Sili e tofia se peresitene o le misiona mai Mekisiko lava e mafai ona galue atoa i lalo o tulafono a le atunuu ma fesoasoani ia malamalama taitai o le Ekalesia i manaoga o le au paia i Mekisiko. O fonotaga ia na latou faatulagaina ai nei talosaga na ta’ua o tauaofiaga muamua ma le lua. I le 1932, na ’otegia ai e Ivins ia tagata auai mo le faaaogaina o le faagasologa o le talosaga i se tulaga faale–Ekalesia ae sa faamautinoa atu ia i latou o le a talanoaina o latou atugaluga i le taimi e tatau ai.5

Sa faamoemoe nisi o le au paia Mekisiko o lena taimi na oo mai i le 1936 ina ua faatuina le Misiona a Sipaniolo-Amerika mo paranesi i le Iunaite Setete, ae tuu ai le Misiona a Mekisiko ia taulai tonu i Mekisiko. Ina ua toe faaauau Harold W. Pratt mai kolone o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Mekisiko i matu e avea ma peresitene o le misiona, sa tusia e ni nai taitai se talosaga lona tolu na talosaga ai mo se peresitene misiona e Mekisiko le “raza y sangre” (tupuaga ma le toto). O lenei taumafaiga na vaeluaina ai taitai i le lotoifale ma tagata auai ma na oo atu ai i le tapēina o igoa o taitai na taulamua i lea talosaga i le 1937. O i latou o e na lagolagoina le talosga na filifili e faapotopoto ese lava i latou mai isi tagata uma o le Ekalesia, ma avea ai Abel Páez ma o latou taitai.

Mo le isi sefulu tausaga na sosoo ai, na faia ai e le Third Conventionists ni fonotaga, fau falesa, lomiaina o se nusipepa, valaauina faifeautalai, ma faapena ona faatino ai polokalama patino o le Ekalesia. Sa teena e Páez taumafaiga ina ia suia aiaiga a le vaega ma faate’aina ai Margarito Bautista, o se taitai i le Convention, ona o le taumafai e fai autaunonofo.6 I le amataga o le vaitaimi o le 1940, na faia ai e le peresitene o le misiona o Arwell L Pierce se mea e ave ai le faamuamua i le faalogo atu i tagata o le Tauaofiaga Lona Tolu ma tata’i malie ese ai talanoaga e uiga i tulaga faaletaitai o tagatanuu mai le mana’oga mo se peresitene misiona mai Mekisiko lava i le ono faia i le lumanai o ni isi siteki i Mekisiko. Sa faapea ona tauanauina Páez i manatu na faaalia e Pierce. Sa toe faauiese e le Au Peresitene Sili iuga o fono aoai na faia muamua e faasaga i taitai o le Tauaofiaga Lona Tolu. I le aso 20 o Me, 1946, na taunuu ai Peresitene Siaosi Alapati Samita i le Aai o Mekisiko e asisasi i le au paia ma auai i se konafesi o le toefaaleleiga.

Ata
Peresitene Siaosi Alapati Samita

O Peresitene Siaosi Alapati Samita o loo saunoa i le konafesi o le toefaaleleiga i le falelotu o le Paranesi o Ermita, Aai o Mekisiko, Me 1946.

Sa faafeiloai e tagata o le Third Convention ia Peresitene Samita i le lagiina o le viiga “Ia Viia Oe le Atua, mo le Perofeta.” I le konafesi, sa saunoa ai Samita i le manaomia ona aufaatasi ma lotogatasi. Sa saunoa foi Páez ma faasoa atu lona olioli i le toe foi mai i le Ekalesia ma lona fiafia mo mea e mafai ona ausia i le lumanai. I le faaiuga o le konafesi, sa valaaulia ai e Peresitene Samita le au paia ina ia faapotopoto mai a latou fanau ina ia mafai ona ia tuuina atu se faamanuiaga ia i latou.7

Ina ua uma le konafesi, sa valaauina e Pierce le au paia i le lotoifale, e aofia ai ma taitai o le Tauaofiaga Lona Tolu, i se aufono faale’autaitai o le misiona lea faato’ā faatuina. O le maua ai o le potomasani, na maua ai e taitai o le misiona ma le au paia se faiga fou mo le agai faatasi ai i luma.

Autu e Fesootai i Ai: Mekisiko, Kolone i Mekisiko, Siaosi Alapati Samita, Tuputupu Ae o le Galuega Faafaifeautalai

O Faamatalaga

  1. Tagai Autu: Tuputupu Ae o le Galuega Faafaifeautalai

  2. Tagai Autu: Mekisiko, Siaosi Alapati Samita.

  3. F. LaMond Tullis, Mormons in Mexico: The Dynamics of Faith and Culture (Provo: Museo de Historia del Mormonismo en México A. C., 1997), 70, 74–75, 98, 110–11.

  4. Tagai Autu: Lamanite Identity [Faasinomaga o sa Lamana]

  5. Tullis, Mormons in Mexico, 116–18.

  6. Elisa Eastwood Pulido, The Spiritual Evolution of Margarito Bautista: Mexican Mormon Evangelizer, Polygamist Dissident, and Utopian Founder, 1878–1961 (New York: Oxford University Press, 2020), 159–81.

  7. Carmen Richardson, “1,200 Mexican Members Return to Church during Pres. Smith’s Visit,” Church News, June 15, 1946, 1, 4.